Afrička prašina hrani brazilske prašume



Drveće i biljke iz amazonske prašume u preživljavanju se oslanjaju na prašinu bogatu hranjivim tvarima koja uglavnom dolazi iz jedne relativno male doline saharske pustinje.

Otprije je poznato da iz afričke Sahare u amazonski bazen u Južnoj Americi godišnje stižu milijuni tona mineralne prašine. Upravo ta prašina održava plodnost tla brazilskih prašuma.

Sada su istraživači otkrili da 56% te prašine dolazi s jednog jedinog mjesta – depresije Bodélé na sjeveru Čada. Također su dokazali da svake godine iz Sahare do Amazone dođe preko 40 milijuna tona prašine, što je tri puta više nego što se do sada vjerovalo.

Znanstveni tim pod vodstvom Ilana Korena s izraelskog Instituta Weizmann do toga je rezultata došao zahvaljujući satelitskim i geološkim podacima, pomoću kojih je 'pratio' čestice prašine preko Atlantskog oceana.


Tipična vidljivost u dolini Bodélé

Dolina Bodélé je 200 puta manja od amazonskog bazena, a čini samo 0,2% same Sahare. Razlog zbog kojeg dolina daje toliko prašine je u njezinom položaju između dvaju planinskih masiva.

Oni stvaraju svojevrsni lijevak, nalik zračnom tunelu, koji ubrzava strujanje zraka i omogućuje većoj količini prašine da 'poleti'.

Čestice prašine iz doline tako krenu na jugozapad pa preko Gvinejskog zaljeva i Atlantika pronađu put do Amazone.

Tijekom zime dolina Bodélé 'proizvodi' u prosjeku 700.000 tona prašine dnevno, a među znanstvenicima je poznata kao 'najprašnije mjesto na Zemlji'.

Izvor: NetPortal