Sve tajne koje krije naša glava

Jeste li se znali da ljudska glava u prosjeku teži oko šest kilograma, da se u društvu 30 puta učestalije smijemo i da vosak u ušima ustvari čisti? Donosimo vam i odgovore na to zašto pocrvenimo u licu ili zašto se smijemo, zbog čega plačemo i možemo li namirisati tuđe osjećaje. Otkrijte što se još krije u našoj glavi.



Ljudska glava formira se nakon samo osam tjedana trudnoće i njezina konstrukcija jedna je od najkompleksnijih u prirodi. Zanimljivo je da se sama tvorba glave događa izuzetno brzo. Nakon osam tjedana, milijarde stanica već su stvorile mozak, razvijene su oči i uši, prepoznatljivo lice koje ima usta, nos, jezik i kosti lica. Jednom kada se potpuno razvije, ljudska lubanja može biti nevjerojatno čvrsta. John Evans je 1977. godine na glavi balansirao 101 ciglu koje su težile 189 kg i uspio ih zadržati na glavi 10 sekundi. Takva čvrstoća ne dolazi samo od glave. Naime, mišići i kralješci u kralježnici su isto tako vrlo snažni.
Ljudska glava u prosjeku teži oko šest kilograma, što je otprilike osam posto ukupne tjelesne težine.

Disanje
Dok se stvarni proces disanja odvija u plućima, početak i kraj se događaju u glavi.
Osim samog disanja, u glavi se događaju i druge pojave kao što su kašalj, kihanje i govor, a koje koriste zrak za izvođenje. Jedna od najzagonetnijih funkcija je smijeh, za koji ne postoje ustaljeni obrasci. Smijeh može biti hihoćući, grohotan ili iz trbuha. Svaki smijeh ima svoj karakterističan potpis koji se sastoji od kratkih tonova sličnih samoglasnicima i suglasnicima koji ne traju duže od desetinke sekunde. Jednom kada smijeh započne s određenim samoglasnikom ili suglasnikom tako će se i nastaviti. Zvuk smijeha može biti 'ha-ha-ha' ili 'ho-ho-ho', ali ne 'ha-ho-ha-ho'. Smijeh može biti i zarazan i dokazano je da se smijemo 30 puta učestalije kada smo u društvu. Nitko ne zna zašto se smijemo, ali znanstvenici su uspjeli dokazati da ne možemo sami sebe poškakljati ni izazvati smijeh.



Zijevanje
Poput smijeha, i zijevanje može zarazno. Dijete u maternici počinje zijevati otprilike u 11. tjednu trudnoće. Tijekom života svatko od nas će zijevnuti oko 250.000 puta. Najvjerojatnije objašnjenje zijevanja je da je istezanje čeljusti prilikom zijevanja prirodni refleks koji održava rad pluća. Zijevanje je, kako smo rekli, zarazno. Istraživanja pokazuju da će kada vide nekoga da zijeva, 50 posto ljudi zijevnuti unutar pet minuta.

Nos
Naš nos ima veću ulogu nego što mislimo. Iako nismo u stanju svjesno prepoznati sve uloge nosa, možemo npr. namirisati tuđe osjećaje. Tako možemo prepoznati strah, zadovoljstvo i stupanj nečije seksualne uzbuđenosti. Žene imaju više uspjeha u tome nego muškarci. Sposobnost mirisa ovisi o olfaktornoj membrani koja se nalazi u stražnjem dijelu nosne šupljine koja je veličine poštanske marke i koja sadrži deset milijuna receptora. Psi, za usporedbu, imaju više od milijardu receptora. Unutar te membrane ima više od 1000 različitih receptornih stanica koje nam omogućavaju da razaznamo 10.000 mirisa, aroma, miomirisa i smradova.



Crvenilo lica
Jedna od funkcija lica nad kojom nemamo nikakve kontrole je crvenilo. Pitamo se zašto je crvenilo ograničeno samo na lice, a ne na ruke ili neki drugi dio tijela. Odgovor leži u arterijama i kapilarama koje su na našem licu gušće, deblje i bliže jedna drugoj negoli na ostatku tijela. Tako kada se osjećamo posramljeno ili polaskano, to ne možemo sakriti jer nam lice pocrveni brže od ostatka tijela.

Vosak u ušima
Dok je kod pripadnika europske i afričke skupine vosak u ušima obično vlažan i smeđe boje, kod azijata je zbog genetskih mutacija koje su se dogodile tisućama godina prije vosak suh i sivkaste boje. Pokazalo se da je moguće pratiti migracijska kretanja kao što je to slučaj kod Eskima po tipu voska. Bez obzira na boju, ova mješavina znoja i izlučevina lojnih žlijezda ima mnogo korisnih funkcija. Pokretan unutar uha pomicanjem čeljusti, vosak ispire nečistoću i prašinu iz uha. Usto podmazuje kožu u ušnom kanalu i ima antibakterijska svojstva.



Izrazi lica
Ljudsko lice koristeći 43 mišića može proizvesti više od 10.000 izraza, od kojih je drugim ljudima prepoznatljivo oko 3000. Sedam osnovnih osjećaja se u svakoj kulturi izražava isto: tuga, ljutnja, iznenađenje, strah, zadovoljstvo, gađenje i prezir. Ti izrazi su urođeni svim ljudima i ne stječu se učenjem ni odrastanjem. To objašnjava zašto se ljudi koji su rođeni slijepi koriste potpuno istim izrazima lica za izražavanje tih osjećaja iako nikad nisu vidjeli.

Vid
Kada su naši preci počeli hodati uspravno prije osam milijuna godina, povišenjem glave vid je dobio važnu prednost nad ostalim osjetilima. Kao rezultat toga vidom danas iz okoline doznajemo 90 posto ukupnih informacija. Zbog izuzetne važnosti očiju, proizvodimo suze kako bismo oči sačuvali od infekcija i održali ih vlažnima. No što se događa kada plačemo iz emocionalnih razloga, bilo zbog sreće bilo zbog tuge? Neka istraživanja pokazuju da su takve suze drugačijeg kemijskog sastava od normalnih suza. Sadrže više proteina i elementa mangana. Još je nejasno zašto je uvriježeno mišljenje da nam suze pomažu kod ublažavanja emocionalnih stresova i da imaju terapeutski učinak.

Izvor: Tportal