Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
banner
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Sve sto ste hteli da znate o Dolaru  (Pročitano 3528 puta)
15. Maj 2005, 17:28:12
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Dolar (The United States Dollar) je zvanična valuta Sjedinjenih Američkih Država (u daljem tekstu Sjedinjene Države ili U.S.). Takođe je rasprostranjen kao rezervna valuta u nekim drugim zemljama u svijetu. Trenutno izdavanje dolara kontrolišu Federalne Rezerve (Federal Reserve Banking system). Simbol koji je najčešće u upotrebi za američki dolar je znak dolara ($). ISO 4217 kod za američki dolar je USD; američki dolar je takođe označen kao US $ od strane Međunarodnog monetarnog fonda. U 1995. godini preko 380 milijardi dolara u američkoj valuti je u upotrebi, od toga dvije trećine van Sjedinjenih Država. A od aprila 2004. godine gotovo 700 milijardi dolara je u opticaju i to još uvijek dvije trećine van Amerike. Sjedinjene Države su jedna od nekoliko zemalja koje koriste naziv dolar za svoju valutu. Nekoliko zemalja koriste američki dolar kao svoju zvaničnu valutu, a u mnogima se dolar upotrebljava kao dozvoljeno sredstvo plaćanja. Amerikanci često koriste i riječ bak (buck) za dolar. Ovaj termin je nastao prilikom trgovine kožama u kolonijalno doba. Grand (u prevodu veliki, najvažniji), nekada u obliku skraćenice g, je uobičajeni izraz za iznos od 1000 od više valuta u svijetu, pa tako i za američki dolar.

Деноминација ($)   Lik   
1   Џорџ Вашингтон   
2   Томас Џеферсон   
5   Абрахам Линколн   
10   Александар Хамилтон   
20   Andrew Jackson   
50   Ulysses S. Grant   
100   Benjamin Franklin   
500 †   William McKinley   
1000 †   Grover Cleveland   
5,000 †   James Madison   
10,000 †   Salmon P. Chase   
100,000 †   Woodrow Wilson   
  † Нису у оптицају

Američki Dolar se sastoji od 100 centi (cents, simbol-¢). Američki Dolar se dalje dijeli na:

Kovanice (coins):
nikl (nickle) = 5 centi,
daim (dime) = 10 centi,
kvoter (quater, tj. četvrt dolara) = 25 centa,
dolar kovanica (dollar coin) = 1 dollar

Novčanice (bills):
1 dolar
2 dolara (vrlo rijedak ali još uvijek u opticaju)
5 dolara
10 dolara
20 dolara
50 dolara
100 dolara

Ostale podjele dolara su na 1000 mila (milles); a pored toga postojao je naziv orao (eagle) za novčanicu od deset dolara. Međutim samo su centi u svakodnevnoj upotrebi kao dijelovi dolara; «dime» se odnose na novčić iste denominacije (10 centi), a «orao» i «mila» su nepoznati većini Amerikanaca; mada se mile ponekad spominju prilikom obračunavanja poreza. Kod novca koji je trenutno u opticaju, denominacije vrijednosti jednog dolara ili manje se emituju kao U.S. novčići (U.S. coins), dok se denominacije jednake ili vece vrijednosti od jednog dolara emituju kao novčanice Federalnih rezervi (Federal Reserve notes). (I novčić i novčanica od jednog dolara su danas u opticaju, ali se nešto više koristi novčanica.) U prošlosti papirne novčanice su povremeno izdavane i za vrijednosti manje od dolara (frakciona valuta– fractional currency, dok su zlatni novčići znali biti upotrebljavani i za vrijednosti od 20 dolara. U.S. novčići su proizvedeni od strane Kovnice Sjedinjenih Drzava (U.S. Mint). U.S. novčanice se printaju Birou za graviranje i printanje (Bureau of Engraving and Printing) za Federalne rezerve, jos od 1914. godine. U početku su to bile novčanice velikih dimenzija. Od 1928. počeli su ih printati kao novčanice malih dimenzija iz razloga koje ćemo navesti nešto kasnije.

Novčanice vrijednosti preko 100$ su se prestale printati od 1946. godine, a zvanično su povučene iz opticaja 1969. godine. One su uglavnom bile korištene ili u međubankarskim transakcijama ili od strane organizovanog kriminala. I posljednja njihova upotreba je zaustavljena naredbom Predsjednika Ričarda Niksona (Richard Nixon) godine 1969. Sa prednostima koje pruža elektronsko bankarstvo prestale su biti neophodne. Novčanice u vrijednosti od 500$, 1000$ , 5000$, 10000$ i 100000 $ su sve bile proizvedene u jedno vrijeme.

Zanimljivosti:
Federalna vlada je za vrijema američkog građanskog rata počela s izdavanjem novčanica, čija su podloga bili španjolski dolari. Kako fotografska tehnika tog doba nije mogla raditi slike u boji, odlučeno je da pozadina dolarske novčanice bude u nekoj boji (samo ne crnoj). Izbor je pao na zelenu, pošto ona simbolizira stabilnost. Novčanice su postale poznate kao "greenbacks" (u prevodu nekih naših autora zelembaći, tako da i ovdje koristimo taj prevod) zbog boje pozadine, a s njima je započela tradicija da se američke novčanice štampaju sa zelenom podlogom. Za razliku od mnogih drugih valuta, američke novčanice uvijek se štampaju u istoj boji (crnoj sa zelenom pozadinom i zelenim prelivima preko crne), ne računajući jedva primjetne prelive drugih boja na novijim novčanicama od $20 i $50. Novčanice Federalnih rezervi su se štampale u istoj boji veći dio 20-tog vijeka, iako starije novčanice zvane srebrne imaju plave prelive naprijed, a «United States notes» (novčanice Sjedinjenih Država) crvene prelive naprijed.

Godine 1929. veličina novčanica je standardizovana (što je dovelo do 25%-tnog smanjenja njihove tadašnje veličine). Moderne U.S. novčanice, bez obzira na denominaciju, široke su 66.3 mm, duge 156 mm, a debljina im je 0.109 mm. Novčanica teži otprilike jedan gram, i troškovi njene proizvodnje su oko 4,2 centa po komadu.

Mikroprintanje, i sigurnosna nit uvedeni su u seriji 1991. Druga serija, započeta 1996. godine, uvela je sljedeće novine: veći portret, pomjeren iz centra, da bi se dobilo više mjesta za vodeni žig. Vodeni žig, smješten desno od portreta, prikazuje istu sliku kao i portret. Vidljiv je samo ako se zadrži pod svjetlom, i dugo je predstavljao jednu od glavnih zaštitnih mjera većine glavnih valuta. Sigurnosna nit daje crveni odsjaj pod ultraljubičastim svjetlom, i pozicionirana je drukčije na novčanicama različitih denominacija. Tinta koja mijenja boju ako se posmatra iz različitih uglova. Pojavljuje se na rednom broju u donjem desnom uglu prednje strane novčanice. Mikroprintanje na rednom broju u donjem lijevom uglu, kao i na kaputu Benjamina Franklina (Bendžamin Frenklin). Printanje koncentrisanim finim linijama u pozadini portreta i na zadnjem dijelu novčanice. Ovaj način printanja je veoma teško kopirati.

Novčanica od $50 iz juna 1997. sadrži veliki tamni broj sa svjetlijom pozadinom sa zadnje strane novčanice, tako da olakša ljudima da raspoznaju denominaciju. Novčanica od $20 iz 1998. sadržavala je nove mogućnosti za mašinsko registrovanje, što je trebalo olakšati registrovanje na skener uređajima. Sigurnosna nit svijetli zeleno pod svjetlošću i "USA TWENTY" kao i zastava su otprintane na niti, dok je broj 20 otprintan ispred polja sa zvijezdama na zastavi. Mikroprintanje je izvedeno na donjem lijevom uglu slike, kao i na donjem lijevom uglu prednjeg dijela novčanice. Kako je od 1998. godine novčanica od $20 bila najviše falsifikovana od svih novčanica, od 13. maja 2003. godine, Trezor je odlučio da će predstaviti nove boje na toj novčanici, što je bilo po prvi put da novčanice sadrže drugu boju, osim crne ili zelene, još od 1905. godine. Potez je bio više namijenjen suzbijanju falsifikovanja, nego tome da poveća vizuelnu razliku između novčanica različite denominacije. Glavne boje svih novčanica ipak su i dalje crna i zelena, a druge boje su prisutne samo kao sporedne i to na manje važnim elementima novčanice. Ovo predstavlja kontrast Euru i drugim valutama, čije se novčanice različitih denominacija upadljivo razlikuju.

Nove novčanice od $20 procirkulisale su 9. oktobra 2003. godine, a nove $50 novčanice 28. septembra 2004. godine. Nove $10 novčanice će biti predstavljene u 2005. godini, dok će one od $100 vjerovatno biti redizajnirane, samo datum za to još nije određen. Svaka će imati dodatne elemente drugih boja, s tim da će primarne ipak ostati zelena i crna. Trezor najavljuje da će osavremenjavati novčanice i njihov dizajn svakih 7-10 godina, da bi se efikasnije suprotstavili falsifikatorskim pokušajima.

Neke od zaštitnih tehnika koje se upotrebljavaju danas su plave i crvene zaštitne niti (pogledajte dolar izbliza), broj u donjem desnom uglu mijenja boju iz zelene u zlatnu ako se posmatra pod drugim uglom, i postojeći vodeni žig kojim je napisano US # (ovo # predstavlja bilo koji broj), a mnoge novčanice sadrže sliku, rađenu vodenim žigom, koja predstavlja neku historijsku ličnost. «Stabilnost ekonomije neke zemlje moguća je samo ako imamo stabilnost njene valute. A da bi podržali stabilnost naše valute ona mora biti prihvaćena kao legalno sredstvo plaćanja i falsifikovanje se mora suzbiti.» Ovo je rekao CEO (skraćenica u engleskom jeziku za nekoga ko zauzima šefovsku ili direktorsku poziciju, dakle izvršni menadžer) Federalnih Rezervi Alan Greenspan (Alan Grinspen) na ceremoniji predstavljanja novog dizajna novčanice od $20. Zadnji redizajn novčanice u bliskoj prošlosti desio se 1996. godine.

Mane dolarskih novčanica

Uprkos relativno kasno načinjenim izmjenama na dizajnu koje su za cilj imale da spriječe falsifikovanje, kritičari kažu da je ono još uvijek dosta lako izvedivo. Mogućnost reproduciranja boja kod modernih printera i njihova dostupnost svima značajno olakšavaju posao falsifikatorima. Predlaže se uvođenje holografskih crta na novčanice, kao što je urađeno kod većine drugih novčanica, npr. Kanadskog dolara, švajcarskog franka, ili eura, i što bi bilo mnogo teže i skuplje oponašati. Druga tehnika koja bi se mogla koristiti je razvijena u Australiji i usvojilo je nekoliko zemalja, štampanje polimerskih (plastičnih) novčanica.

Doduše američki dolar i nije toliko ranjiv kao što je prema mišljenju tih kritičara. Dvije najbitnije komponente novčanice papir i tinta posebnog su sastava i pravljene su po specijalnim recepturama koje se čuvaju kao tajna. Teksture koje taj papir i tinta u kombinaciji proizvode, teške su za oponašati bez određene opreme i materijala. Dolar opet ostaje dosta nesigurniji od drugih valuta, i dok u bankama postoje uređaji koji su u stanju razlikovati pravu tintu i papir od lažnih, ta sigurnost se gubi na nižim razinama (u prodavnicama, na ulici i sl.).

Neke druge kritike spominju to da je novčanice različitih denominacija teško razlikovati, jer su sve istih dimenzija. Zastupnici osoba sa slabim vidom i slijepih osoba predlažu da bi se na dizajnu novčanica trebalo naći mjesta i za oznake na brajevom pismu, što bi olakšalo raspoznavanje novčanica osobama oštećenog vida. Neke od takvih osoba tvrde da dolare uspijevaju raspoznati po osjećaju, dok se drugi oslanjaju na čitače novčanica.

Većina drugih novčanica, kao euro, su različitih veličina i boja za različite denominacije. To je korisno, i to ne samo slijepim osobama. Tako se teško može desiti da se novčanica veće vrijednosti zamijeni za onu manje vrijednosti, što se u Sjedinjenim Državama često dešava, naročito turistima, pošto su oni manje upoznati sa detaljima koji čine razliku između novčanica različitih vrijednosti.

S druge strane mnoge valute drugih zemalja imaju neke zajedničke osobine, koje nema U.S. dolar, a koje pomažu slijepima. Tako kanadski dolar ima izbočene tačke na gornjem desnom dijelu novčanice, i njihov broj zavisi od vrijednosti novčanice. Zatim različita veličina novčanica, osim pomoći slijepima, pomaže i u borbi protiv jedne vrste falsifikovanja, kojoj je U.S. dolar podložan. Falsifikatori mogu jednostavno izbijeliti novčanicu manje denominacije (obično onu od jednog dolara), i poslije je preštampati dodajući joj veću vrijednost (obično 100 dolara). Kao protivudarac vlada Sjedinjenih Država predlaže da se novčanice rade u dvije dimenzije. Tako bi novčanice od $1 i $5 bile za jedan inč (oko 2,5 cm) kraće u dužinu, i pola inča (oko1,25 cm) kraće u visinu. Tako bi dobili dvije dimenzije novčanica za šest denominacija. Ipak ovo dvodimenzionalno štampanje novčanica, umjesto povećavanja dimenzije s povećanjem vrijednosti, ne bi doprinijelo tome da slijepci bolje razlikuju novčanice.

Porijeklo imena dolar

Američki dolar je dobio ime po španskom dolaru (a ova riječ vuče porijeklo od riječi talir). Španski dolar tog vremena, srebrni novčić, bio je široko rasprostranjen u u Sjevernoj Americi za vrijeme Američke revolucije. Iako su privatne banke izdavale valute kojima je podlogu činio španski dolar, federalna vlada nije to činila sve do Američkog građanskog rata.

Simbol dolara

Porijeklo simbola "$" objašnjavano je na različite načine. Najčešće prihvaćena teorija, prema Birou za graviranje i printanje, je da je znak rezultat prelaza od meksičkog ili španskog "P's", znaka za pezos, ili pjasters, ili djelimični znak za osmicu. Teorija izvedena iz proučavanja starih rukopisa objašnjava da je "S" postepeno počelo biti pisano preko "P", čime se dobio znak koji je sličan današnjem "$". Bio je široko korišten prije uvođenja američkog dolara 1785. godine. Simbol dolara sa dvije vertikalne linije je povremeno u upotrebi. Ovim se pokušava ojačati tvrdnja da su slova "U" i "S", simbol za Sjedinjene Država, ustvari kreirala znak dolara, ali zagovornici te tvrdnje zaboravljaju da je taj znak bio široko rasprostranjen još u doba dok su trinaest kolonija bile u sastavu Britanije.

Izvor: Wikipedia

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

USCurrency_Federal_Reserve.jpg
(29.44 KB, 255x416)
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: 24sata :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: ConQUIZtador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: Advokat Draganić :: MojaFirma

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.064 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.