Sve manje ekstremnih zahvata   
   
Svake godine u Hrvatskoj službeno se izvede više od tri tisuće operacija s područja estetske kirurgije, a iz godine u godinu ova brojka raste. Tek trećina tih operacija odnosi se na razne anomalije poput grbavog nosa, klempavih ušiju i sličnog, a ostatak Hrvata dolazi proljepšati se i prevariti starost   
   
   
Povećanje grudi i dalje je omiljen zahvat za žene   
   
   
Više od polovice estetskih operacija u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, odnosi se na liposukciju, odnosno uklanjanje masnog tkiva najčešće iz trbuha te bedara kod žena i grudi kod muškaraca.

Na drugom mjestu su korekcije nosa, a odmah za njima smanjenje ili povećanje grudi. Četvrto i peto mjesto po popularnosti drže zahvati na uklanjanju bora, a metoda ubrizgavanja Botoxa popularnija je negoli kirurško zatezanje lica, dok je tekući silikon totalno out jer je zadavao dosta muke svojim vlasnicima.

'Preporuka Europskog udruženja za plastičnu kirurgiju, čije je jedno od područja i estetska kirurgija, je nekorištenje tekućeg silikona u tu svrhu. Hrvatsko društvo za plastičnu rekonstrukciju i estetsku kirurgiju, koje je član te organizacije, tako je tu preporuku proslijedilo svojim članovima', kaže prof. dr. Zdenko Stanec, pročelnik Odjela za plastičnu kirurgiju Klinike za kirurgiju KB-a Dubrava.

Prema njegovim riječima, domaći kirurzi često odlaze na seminare u inozemstvo, a Društvo organizira razne sastanke i tematske seminare te ne zaostaju za stranim stručnjacima. U Hrvatskoj djeluje oko 50 privatnih poliklinika koje se bave estetskom kirurgijom u kojima rade većinom njihovi članovi, a ostatak su liječnici s drugih područja koji su također obučeni za obavljanje estetskih zahvata. Brojka od tri tisuće operacija, kaže, možda je i dvostruko viša jer je riječ o službenoj brojci prijavljenih zahvata, dok je brojku onih izvedenih 'na crno' teško izračunati.


   
Više od polovice svih estetskih operacija u Hrvatskoj odnosi se na uklanjanje masnog tkiva liposukcijom   

Cijene estetskih operacija u Hrvatskoj ovise o ordinaciji i metodi zahvata, pa ćete za korekciju nosa izdvojiti od četiri do osam tisuća kuna, veće grudi koštaju od osam do 12 tisuća, a klempave uši mogu se urediti za oko dvije tisuće kuna. Jedan face lifting košta od 14 do 16 tisuća kuna, a jedna kura Botoxom stoji od tisuću do tisuću i petsto kuna. Budući da ih je potrebno nekoliko te da njegovo djelovanje traje od tri do šest mjeseci, ti se troškovi vrtoglavo penju.

Skupo će proći i ćelavci koji pate od svog kompleksa jer se presađivanje kose plaća od četiri do 10 tisuća kuna. Liposukcija, ovisno o dijelu tijela na kojem se radi ili ako je riječ o cijelom tijelu, stoji od dvije do sedam tisuća kuna.

'Svaka estetska operacija je sama po sebi rizična i pacijente upozoravamo na ožiljke, postoperativne komplikacije i pridržavanje uputa oporavka. Zadovoljstvo pacijenta uvelike ovisi i o objektivnom razgovoru s pacijentom. Ljudi dođu s velikim očekivanjima i ako im vi obećate nešto nerealno – nastaju komplikacije', kaže dr. Zdenko Stanec.

On gotovo svakodnevno odbije nekoliko pacijenata koji dolaze s nerealnim i potpuno nepotrebnim zahtjevima. Tim ljudima je, kaže, potrebna pomoć drukčije vrste. No to ih ne sprečava da se obrate drugim doktorima.

'Nekoliko puta sam radio operacije koje su pomalo išle u ekstrem. Uglavnom su to bile predimenzionirane ženske grudi', kaže dr. Duško Maletić, vlasnik privatne poliklinike za estetsku kirurgiju u Daruvaru.


   
Dajte izvucite to salo van, a penis ćemo tableticom   

On također nije pristalica Botoxa zbog komplikacija koje taj pripravak može izazvati u slučaju lošeg transporta ili nepovoljne temperature. U njegovoj ordinaciji također je hit liposukcija, odnosno njen najmoderniji oblik – vibroliposukcija. Sonda koja vibrira u masnom tkivu te ga razbija i usisava dosad je najučinkovitija metoda u borbi protiv masnih naslaga.

'Ljudi dolaze izgledati ljepše, ali sve je manje nekih nazovimo ekstremnih zahtjeva. Tako su tablete Viagra i Dinamico gotovo potpuno istisnule operacije produživanja penisa', kaže Maletić.
   
   
   
Mato Rajić
ponedjeljak, 25.04.2005