Sve dobre strane vina



Zadnjih nekoliko godina neprestano slušamo o tome kako je umjereno ispijanje vina dobro za zdravlje. Znanstvenici su potvrdili da crno vino smanjuje rizik od srčanih bolesti, štiti od moždanog udara, sprečava rak gušterače i čak djeluje protiv potencijalno fatalnih bakterija kao što su salmonela, e.coli i listerioza. Neka su vina zaista zdravija od drugih, ali je isto tako tvrdnja da su sva crna vina zdrava ipak samo mit

Crno vino


Crna vina su u pravilu ipak zdravija, no nisu sva jednako zdrava

Vjeruje se da su crna vina dobra za srce, no neka su ipak bolja od drugih. Za dobrobiti crnog vina uglavnom je zaslužan moćan antioksidans reveratrol koji se nalazi u kožici i sjemenkama grožđa. No iako u laboratorijskim uvjetima taj oksidans ima antikancerogena i antiupalna svojstva, da bi sve te dobrobiti zaista imale učinka dnevno bi trebalo popiti ogromne količine crnog vina, što svakako nije preporučljivo zbog brojnih drugih razloga.

Daleko važniji sastojak vina su polifenoli, kemijske tvari koje se nalaze u kožici i košticama grožđa. To je prirodni antioksidans koji štiti membrane svake stanice. Važan sastojak crnog vina su i procijanidi koji snižavaju krvni tlak i kolesterol i sprečavaju začepljenje krvnih žila. No da bi procijanidi imali takav učinak, grožđe zajedno s kožicom i sjemenkama mora ostati tijekom i poslije procesa fermentacije cijelo vrijeme u kontaktu s vinom.

Takva su najčešće vina sa Sardinije i Pirineja i područja Madirana u Francuskoj, kao i iz talijanskih pokrajina Sagrantino i Nebbiolo. Relativno veliku količina procijanida imaju i vina sorte cabernet sauvignon, dok crni pinot uglavnom ima najnižu količinu ovog poželjnog sastojka.

Bijela vina

Glavna razlika između bijelog i crnog vina je u načinu korištenja kožice grožđa. Kod crnog se kožica gnječi zajedno s 'mesom' grožđa, dok se kod bijelog kožica brzo uklanja. No bijelo vino ipak može imati zdravstvene blagodati zahvaljujući drugim vrstama polifenola koji se nalaze u njemu a koji snižavaju loš kolesterol. Bijela vina sadrže još i kalij koji snižava krvni tlak iako istu količinu možete dobiti i iz običnog voćnog soka.

No znanstvenici tvrde da bijelo vino zahvaljujući tvarima kao što su tirosol i kofeinska kiselina ima protuupalna svojstva i djeluje kao antioksidans, pa pomaže u sprečavanju osteoporoze i reumatskog artritisa. Iz tog je razloga preporučljivo popiti maksimalno dvije čašice dnevno, no sve preko toga je štetno.

Najbogatiji polifenolima je chardonnay, dok sauvignon blanc ima protuupalna svojstva.



Ako vas muče migrene, onda radije birajte bijelo vino jer sadrži manje tiramina koji uzrokuje glavobolje, a i mamurluk nakon koje čašice više bit će manji nego kod konzumacije crnog vina. S druge strane, bijela vina znaju uzrokovati neugodnu kiselinu u želucu i mučninu.

Rose

Kod rosea su sjemenke i kožica bile u kratkom kontaktu s tekućinom, pa zato ima i znatno manje zdravstvenih blagodati od crnog. No nedavna danska studija zaključila je kako ljudi koji piju dvije i pol boce vina tjedno ili otprilike dvije čaše dnevno smanjuju rizik od prerane smrti od onih koji potpuno apstiniraju od alkohola.

Bezalkoholno vino

Radi se na isti način kao i 'obično' vino, no tijekom rane fermentacije alkohol se uklanja iz vina. Na taj način se i smanjuje rizik od razvoja bolesti vezanih uz alkohol. Sok od grožđa se prema rezultatima istraživanja sa sveučilišta u Glasgowu pokazao kao najučinkovitiji u sprečavanju bolesti srca, kao i raznih vrsta tumora, i to zato što ima najveću koncentraciju antioksidansa od svih drugih voćnih sokova.

Izvor: Tportal