Sunce je obožavano i pre Inka


Utvrđeni hram-opservatorij Chankillo

Prije 2300 godina prijevoj nalik kralježnici sastavljen od 13 tornjeva koristio se za bilježenje protjecanja vremena te za davanje legitimiteta pripadnicima elitne klase 'kulta Sunca'.

Na obalnom području Perua otkriven je vjerojatno najstariji solarni opservatorij u Amerikama. Obredno mjesto daje dokaze da su u Južnoj Americi prije 2300 godina uspješno djelovali razrađeni 'kultovi Sunca'.

Druge drevne građevine širom svijeta, kao što je Stonehenge, za kojeg se procjenjuje da je star oko 5000 godina, također su 'usklađene' s izlaskom i zalaskom Sunca za solisticija, koji se događa dvaput godišnje: 22. lipnja i 22. prosinca, kad Sunce izgleda da je doseglo najvišu, odnosno najnižu točku na ekvatoru.

Prije su arheolozi u Peruu otkrili 4000 godina stare fragmente bundeve na kojoj su bili naslikani prikazi "božijeg osoblja", sa zrakama koje nalik Suncu izlaze iz njihovih glava.

U povijesnim zapisima također se spominju "Sunčevi stupovi" i opisuje se kako su Inke početkom 16. stoljeća promatrali Sunce, što im je vjerojatno olakšavalo planiranje sjetve i žetve. Od vremena nastanka opisa europskih osvajača ti su stupovi uništeni.

Sada Ivan Ghezzi s Nacionalnog instituta kulture u Limi i Clive Ruggles s britanskog Sveučilišta u Leicesteru, tvrde da su i ranije civilizacije u Peruu također promatrale Sunce i to najkasnije u 4. stoljeću prije Krista.


Trinaest tornjeva gledano iz utvrđenog hrama

Prijevoj tornjeva
Oni svoj zaključak temelje na ruševinama peruanskog nalazišta Chankillo, koje je opasano zidinama. Prije se mislilo da su dio utvrde, ritualnog središta ili utvrđenog hrama, no istraživači sada tvrde da je središnji dio ruševina najvjerojatnije bio korišten kao Sunčev opservatorij.

Unutar Chankilloa se 13 jednako udaljenih četverokutnih tornjeva proteže hrptom od 300 metara, te, gledani s određenih mjesta, stvaraju umjetni obzor.

Sa svake strane hrpta nalaze se ostaci opservatorija, istočnog i zapadnog, za koje znanstvenici kažu da su služili promatranju izlaska i zalaska Sunca između tornjeva.

U ljetnjem solisticiju Sunce izlazi između prvog tornja i obližnje planine Cerro Mucho Malo, a u zimskom solisticiju Sunce izlazi kod tornja broj 13.

Sunce se u procjepu između pojedinih tornjeva pojavlje samo dan ili dva, te mu treba šest mjeseci da sjedne strane pređe na drugu.

Zato je moguće da su različiti tornjevi dijelili godinu u pravilne intervale, koji su trajali oko 10 danas – što je vrijeme potrebno da se izlazak Sunca uoči između susjednih tornjeva u središnjem dijelu građevine.

Godišnje proslave
Građevina je vjerojatno služila kao mjesto za javne rituale i proslave povezane s godišnjim dobima i Suncem. Iskapanja su na ulazu u zapadni opservatorij otkrila žrtvene darove u grnčariji, školjkama i drugim predmetima.


Izlazak Sunca između prvog tornja i planine Cerro Mucho Malo snimljen je za ljetnjeg solisticija 2003. sa zapadnog opservatorija. Znanstvenici su izračunali da se od 4. stoljeća prije Krista pozicija Sunca za solisticija pomaknula udesno za oko 0,3°

Istraživači kažu da su stanovnici ovog mjesta prakticirali rituale prolazeći kroz 40 metara dugački vanjski koridor te da su stajali na otvorenom prostoru kako bi gledali prema tornjevima.

No, pretpostavljaju da su stručnjaci, koji su zapravo pratili kretanje Sunca, svoj posao obavljali nasamo, gledajući sunčevu svjetlost kako pada na zidove ili kroz prozor.

"Po svemu sudeći, dolazak na točke promatranja bio je najstrože zabranjen", tvrde autori u tekstu objavljenom u magazinu Science.

Elita
"Pojedinci sa statusom koji im je omogućavao pristup točkama promatranja i izvođenju rituala imali su moć upravljanja vremenom, ideologijom i obredima koji su povezivali društvo", pišu znanstvenici.

"Tako bi obožavanje Sunca i s njim povezana kozmološka vjerovanja u Chankillou mogla pomoći u legitimiziranju vlasti elitne klase, baš kao što je to bilo u carstvu Inka, dva tisućljeća kasnije".

David Dearborn, fizičar iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji, kaže da je studija vrlo zanimljiva.

"S obiljem dokaza da su se Inke bavile astronomijom i njome se koristili za društvenu organizaciju, arheolozi odvano pretpostavljaju da su se ranije kulture također bavile sličnim aktivnostima", rekao je New Scientistu.

"Na kraju krajeva, u ovom radu je predstavljeno dovoljno materijalnih dokaza koji daju snažnu potvrdu takvih pretpostavki", rekao je.

Izvor: NetPortal