Megalitska znamenitost Stonehenge na jugu Engleske bilo je mjesto hodočašća štovano zbog terapeutskih svojstava svojih stećaka prije pet tisuća godina, potvrđuju rezultati povijesnih iskapanja objavljeni u ponedjeljak.

Bolesni i ozlijeđeni odlazili su u Stonehenge zbog iscjeliteljske moći koja se pripisivala menirima, objasnili su na konferenciji za tisak u Londonu Timothy Darvill, pročelnik arheološkog odsjeka na Sveučilištu Bournemouth, i Geoffrey Wainwright, predsjednik Društva arheologa iz Londona. Arheolozi su otkrili rezultate iskapanja, prvih unazad 44 godine, vođenih 31. ožujka i 13. travnja ove godine.

Posebna boja blokova, donesenih iz kamenoloma udaljenog 250 kilometara odande, nagnala je na vjerovanje u njihova terapeutska svojstva, dodali su stručnjaci.

Brojne preminule osobe pokopane su oko Stonehengeova kruga. Znanstvenici su otkrili grobnicu mladića pokopana s komadima plavog kamena. Komadići tog kamena korišteni su i kao talismani.

- Svi dokazi podupiru ideju da kakva god bila funkcija Stonehengea, a može biti da ih je bilo više, plavo kamenje je bilo središnji element - ocijenio je Darvill.

Izvor: Vecernji list

Rešena misterija Stounhendža?
Utorak, 23. septembar 2008. 12:39     


Dva britanska arheologa tvrde da su odgonetnuli svrhu jedne od najmisterioznijih građevina na planeti.

Kameni krug stoji u Stounhendžu već hiljadama godina, a stručnjaci beskrajno debatuju o mogućoj svrsi neobične konstrukcije - da li je to hram za drevne obožavatelje Sunca, sveto groblje, ili praistorijska astrološka računaljka.

Prema profesorima Džefriju Vejnrajtu i Timotiju Darvilu, sve ove teorije su netačne. Stounhendž je bio, tvrde oni, mistično mesto isceljenja.

"Pronašli smo nekoliko detalja koji dokazuju da je kamenje postavljeno u skladu sa verovanjima o isceljenju", rekli su oni.

Profesori Vejnrajt i Darvil prvi su arheolozi kojima je dozvoljeno da kopaju oko Stounhendža u poslednje četiri decenije.

"Mislimo da je ovo mesto bilo nešto kao Lurd", rekli su oni, pominjući mesto u Francuskoj, cilj čestih hodočašća.

"Praistorijski hodočasnici, u potrazi za isceljenjem, okupljali su se oko Stounhendža".

Vejnrajt i Darvil ne isključuju mogućnost religiozne svrhe kamenog kruga.

Oni tvrde da su odgonetnuli i kako je kamenje postavljeno na brdašce.

"Retki kamet, poznat kao pegavi dolomit, prebačen je iz Pembrokšira do Salisberi Plejna na splavovima, vodenim putem".

Tvrdnju o isceliteljskom svetom mestu podstiču i kosti pronađene u iskopinama.

"Otkrili smo gomilu kostiju u podnožju Stounhendža, i sve su pokazivale znake velikih oštećenja, bolesti ili povreda. Jasno je da su ljudi dolazili ovde po lek, po poslednju nadu", rekli su arheolozi.

Izvor: MTS-Mondo