Staklenički plinovi nebu pod oblake



Staklenički plinovi, koje se smatra najvećim uzročnikom globalnog zatopljenja, dosegli su nove rekordne razine u atmosferi, kakve nisu zabilježene u posljednjih 650.000 godina.

"Razine su u novim visinama", kaže Kim Holmen, direktor istraživanja Norveškog polarnog instituta, koji nadgleda mjerenja na stanici Zeppelin, smještenoj u arktičkom arhipelagu Svalbard, udaljenom oko 1200 kilometara od sjevernog pola.

Rekao je kako se koncentracija ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina, koji je posljedica izgaranja fosilnih goriva u elektranama, tvornicama i automobilima, povećala na 390 čestica po milijunu (ppm), dok je godinu dana ranije iznosila 388 ppm-a.

U posljednjim desetljećima razina se povećava svake godine i dobrano je iznad 270 ppm-a, koja je zabilježena prije početka industrijske revolucije u 18. stoljeću.

Holmen kaže da povećanje koncentracije od 2 ppm-a u odnosu na 2006. godinu odražava ubrzani porast zabilježen posljednjih godina.

"Kad sam bio mlad, znanstvenici su govorili o godišnjem povećanju od 1 ppm", rekao je. "Od 2000. možemo govoriti o vrlo brzom ritmu."

Holmen kaže da za to ubrzanje može biti odgovoran rast azijskih ekonomija predvođenih Kinom. Prema nekim procjenama, Kina otvara termocentrale na ugljen u ritmu jedna tjedno.

Koncentracije ugljičnog dioksida najviše su upravo prije početka proljeća na sjevernoj polutki, kad biljke počinju rasti. Godišnja doba na južnoj hemisferi imaju manje utjecaja zbog toga jer južno od ekvatora ima manje zemljane mase pa time i biljaka.

Stanicom Zeppelin zajedno upravljaju Norvežani i Sveučilište u Stockholmu i, uz stanicu na Havajima, jedna je od glavnih mjernih točaka. Znanstvenici kažu da je koncentracija CO2 u atmosferi najviša u posljednjih 650.000 godina.

U izvještaju objavljenom početkom veljače vodeći su svjetski stručnjaci za klimu naveli da je više od 90% sigurno da su ljudske aktivnosti, predvođene izgaranjem fosilnih goriva, odgovorne za globalno zatopljenje.

Prethodni izvještaj, objavljen 2001. godine, tu je vjerojatnost procijenio na 66%.

Međuvladin odbor za klimatske promjene UN-a objavio je da će se povećanje temperatura do 2100. ubrzavati ritmom između 1,1°C i 6,4°C, da će pojedina područja trpjeti više poplava, druga suša te da će se povećati razine svjetskih mora.

Znanstvenici kažu da, osim emisija prouzročenih izgaranjem fosilnih goriva, i drugi faktori mogu utjecati na razine CO2 u budućnosti.

S jedne strane, u toplijem svijetu biljke će bolje rasti i upijati više ugljičnog dioksida. No, zagrijavanjem tla, mrtve biljke i lišće više će trunuti preko zime te će oslobađati više ugljika.

Isto tako, svako zagrijavanje oceana znači manje apsorpcije CO2, djelomično zbog jer toplija voda bolje 'pluta' sprečavajući miješanje s dubljim slojevima.

Izvor: NetPortal