Samo u Srbiju može da dođe ko hoče. Iz Srbije ne može da ode svako ko hoće.

slažem se

Ja to znam, ali objasni to onima koji se zaklinju u kralja i otadzbinu.

Ali se ja neslažem sa tvojim potpisom. Bez kralja ne valja.

Pa kako valja kad vam je kralj Englez 

E, kad bi mi bili blizu engleza, bilo bi dobro.

За разлику од неких квази народа и нација, ми имамо престолонаследника.

Ко хоће црногорски пасош, српски не може. Тако би требало да буде.

Tako je.

DAČIĆ:  Uskoro nacrt sporazuma o dvojnom državljanstvu

Beograd - Vlada Srbije priprema nacrt sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Crnom Gorom - izjavio je juče zamenik premijera Ivica Dačić.

Dačić je agenciji Beta rekao da će nacrt biti gotov za desetak dana i da će istovremeno biti pripremljena platforma za razgovore sa predstavnicima Crne Gore o rešavanju tog pitanja.
- Od velike je važnosti da se što pre dogovorom reši problem koji muči stotine hiljada građana koji su neraskidivo vezani i za Srbiju i za Crnu Goru - rekao je Dačić.

Prema crnogorskom ustavnom zakonu, 22. oktobra ističe rok da građani Crne Gore, koji su posle 3. juna 2006. uzeli drugo državljanstvo, odluče koje će državljanstvo zadržati u slučaju da u međuvremnu ne bude potpisan bilateralni sporazum sa zemljom čije državljanstvo imaju.

Izvor: Danas

Prema Predlogu sporazuma o dvojnom državljanstvu Crne Gore, dobijanje ovog statusa biće krajnje restriktivno
Dva pasoša samo izuzetak

Dobijanje dvojnog državljanstva biće izuzetno restriktivno i moći će da ga dobiju samo oni kojima jedan od roditelja ima državljanstvo neke druge države. Dvojno državljanstvo moći će da zadrže samo oni koji su ga imali do 3. juna 2006. godine, kada je proglašena nezavisnost Crne Gore. Ustvari, crnogorski ustav predvidio je da građani imaju dva državljanstva najduže u roku od godinu od njegovog usvajanja i taj rok ističe 22. oktobra ove godine.

Pre i posle 3. juna 2006.
"Svi građani Crne Gore koji su imali dvojno državljanstvo, dakle državljanstvo Crne Gore i bilo koje druge države na svijetu do 3. juna 2006, tj. do dana proglašenja nezavisnosti, imaju pravo da zadrže i crnogorsko i državljanstvo te druge države koja im ga je dala. Svi stanovnici Crne Gore koji su imali prebivalište u Crnoj Gori prije 3. juna 2006. a porijeklom su iz bilo koje bivše jugoslovenske republike, imaju pravo, bez obzira na dužinu boravka u Crnoj Gori, da apliciraju za crnogorsko državljanstvo pod uslovom da donesu otpust iz državljanstva države kojoj su do tada pripadali", objasnio je ovih dana Kalamperović.

To su suštinske odredbe Predloga sporazuma o dvojnom državljanstvu, koji je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, i, sudeći prema dosadašnjim izjavama crnogorskih zvaničnika, tu se ništa bitnije neće mijenjati. To, pored ostalog znači, da se i zvanično eleminiše mogućnost da svi Srbi u Crnoj Gori dobiju dvojno državljanstvo, kao i mogućnost da Crna Gora ima više državljana vani nego u samoj državi.

Vreme Vojislava Koštunice
Miodrag Iličković podsjeća da Crna Gora za vrijeme Vojislava Koštunice nije mogla natjerati Srbiju da sklopi bilateralni sporazum sa Crnom Gorom i tako riješi bijede ljude koji imaju problem sa državljanstvom. - Ali, to nije problem samo sa osobama koje imaju srpsko državljanstvo, već i sa onima koje imaju državljanstvo Hrvatske ili Bosne i Hercegovine - kaže Iličković.
Pripremanje sporazuma između Crne Gore i Srbije o dvojnom državljanstvu počelo je krajem prošle godine, ali u međuvremenu ne samo da se nije maklo s početne tačke nego se ovih dana pokazuje da je to vrlo komplikovan posao. I srpski ambasador u Podgorici Zoran Lutovac priznao je nedavno da će problem državljanstva biti jedan od ključnih u daljim odnosima između dvije zemlje.
Kako sada stvari stoje, problem je u tome što prosrpske stranke u Crnoj Gori insistiraju da se Srbima iz Crne Gore koji to žele omogući dobijanje državljanstva Srbije i što su crnogorski i srpski zakoni o državljanstvu veoma različiti.

Lutovac je najavio da će Srbija do sredine oktobra ponuditi Crnoj Gori sporazumno rješenje za svoje građane koji su zainteresovani za dvojno državljanstvo. Crna Gora će pažljivo razmotriti tekst sporazuma, odgovorio je na to crnogorski ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović.
"Taj sporazum bi po nama trebalo da riješi posljedice kad već neko ima dvojno državljanstvo, ali ne da olakša njegovo sticanje, jer za Crnu Goru kao državu sa malom populacijom to ne bi bilo dobro", objasnio je nedavno Kalameperović.

Kalamperović je kazao da sporazumom treba riješiti i druga pitanja, kao što su readmisija i mogućnost izručenja državljana Crne Gore drugim državama.
On je najavio septembar mesec kao početak razmatranja zahtjeva za dobijanje crnogorskog državljanstva, navodeći da postoji više kategorija stanovništva koje mogu aplicirati.
"Što se tiče izbjeglica, biće izvršen njihov ponovni popis i onima koji stvarno pripadaju toj kategoriji i borave u Crnoj Gori bez prekida to vrijeme računaće se za sticanje državljanstva", rekao je Kalamperović.
Uslov za sticanje državljanstva, kako je objasnio Kalamperović, biće neprekidni desetogodišnji boravak u Crnoj Gori i otpust iz državljanstva bivše države. Biće razmatrani i zahtjevi državljana bivših jugoslovenskih republika koji dugo žive u Crnoj Gori, a nemaju crnogorsko državljanstvo.
"Uslov je da je neko deset godina neprekidno u Crnoj Gori, odnosno da je u braku sa crnogorskim državljaninom i živi najmanje pet godina u Crnoj Gori i da donese otpust iz dotadašnjeg državljanstva", kaže Kalamperović.

Kalamperović je ranije najavio da će MUP Crne Gore, ukoliko pribavi dokaze da je neko dobio državljanstvo druge države, tu osobu brisati iz crnogorskog državljanstva.
Profesor podgoričkog Pravnog fakulteta Blagota Mitrić nedavno je rekao da ne veruje da će Srbi iz Crne Gore tek tako ispuniti svoju želju za državljanstvom Srbije: "Ta inicijativa nema uporište u pravu Srbije, konkretno u Zakonu o državljanstvu Srbije".
- Državljanstvo je državno-pravni odnos, a nacionalnost je duhovni odnos i nije dovoljan sam za sebe da bi se moglo dobiti državljanstvo države za čiji se nacionalni korpus opredjeljuju pojedini građani - kaže Mitrić.

Sada jedan broj crnogorskih građana ima dvojno državljanstvo - Hrvatske i Crne Gore. Državljanstvo Hrvatske imaju po porijeklu, a državljanstvo Crne Gore po mjestu rođenja i mjestu nastanjivanja.
- Državljani Crne Gore koji su se izjasnili da su srpske nacionalnosti, državljani su Crne Gore i po porijeklu i po mjestu rođenja i oni, prema sadašnjim uslovima, mogu imati samo državljanstvo Crne Gore - tvrdi Mitrić.
U principu male države, sa malim brojem stanovnika, čuvaju svoje državljanstvo i ne pristaju olako na dvojno državljanstvo. I Crna Gora treba da čuva svoje državljanstvo i da tu ne bude široke ruke. Ono o čemu treba voditi računa jeste da Crna Gora treba da bude jednaka prema svim bivšim jugoslovenskim republikama, dakle prema ljudima drugih republika, a ne samo iz Srbije, često ponavljaju crnogorski političari.

- Crna Gora kao mala zemlja treba da štiti domicilno stanovništvo i zato mora imati restriktivan zakon o državljanstvu - kaže funkcioner Socijaldemokratske partije Miodrag Iličković.
On smatra da je prvi razlog za donošenje restriktivnog zakona da se građani zaštite, a drugi da imaju privilegiju. Sve male zemlje imaju dosta restriktivne zakone da bi zaštitile državljanstvo, koje je u državama poput Švajcarske i Monaka privilegija, podsjeća Iličković.
- Devedesetih godina u Crnoj Gori postojao je vrlo poguban trend. Deset do 12 odsto Hrvata iz Boke Kotorske - domicilnog stanovništva, pod pritiskom su napustili Crnu Goru. Ne postoje precizni podaci, ali sigurno je bilo i 12.000 do 15.000 domicilnih muslimana sa sjevera zemlje koji su pod pritiskom otišli iz Crne Gore - kazao je Iličković.
Prema njegovim riječima, ljudi koji su dolazili kao vojna lica iz Slovenije, Hrvatske ili BIH bez problema su dobijali crnogorska dokumenta.
- To je bila pogubna politika, koja je praktično napravila demografski udar na Crnu Goru. Na zemlju na čijoj teritoriji živi više naroda i za koju je jako važno da ti narodi žive u jednoj ravnoteži. Ona je tada poremećena - smatra Iličković.

Crna Gora će, ocjenjuje Iličković, za nekoliko godina osjetiti pritisak nove radne snage pogotovo ako krenu turizam, investicije i autoputevi i moraće štititi domaće stanovništvo. To je suština priče.
"Srpski zakon o dvojnom državljanstvu mora da bude prilagođen evropskim standardima, jer će davanje duplih pasoša morati da bude znatno restriktivnije nego što je bilo do sada. Nema ništa od toga da duple pasoše dobije praktično pola Crne Gore, jer se u Srbiji promijenila atmosfera od kada je sišao sa vlasti Vojislav Koštunica", izjavio je podgoričkoj Republici direktor beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.
- Crna Gora bi trebalo da omogući svojim građanima sticanje dvojnog državljanstva kroz bilateralne sporazume, ali pri tom ne bi smjela zanemariti sopstvene interese - smatra poslanik Hrvatske građanske inicijativa Božo Nikolić.

- Postoji jedan broj nedobronamjernih građana Crne Gore koji dvojno državljanstvo samo vide ili prihvataju ako je ono u apsolutnoj korelaciji sa biračkim pravom - podsjeća Nikolić.
- Dijelim mišljenje ministra Jusufa Kalamperovića da dvojno državljanstvo treba da bude u korelaciji sa njenom veličinom. Ako se o tome ne bi vodilo računa u ovoj fazi, Crna Gora bi mogla imati velikih problema. Čak bi mogla biti i zemlja bez budućnosti - upozorava Nikolić.

Izvor: Danas