Lunaček: Priznanje Kosova biće uslov za ulazak Srbije u EU
Potpredsednica Evropskog parlamenta Urlike Lunaček izjavila je da će priznanje Kosova i Metohije biti uslov za ulazak u Evropsku uniju
BEOGRAD - Potpredsednica Evropskog parlamenta Urlike Lunaček izjavila je danas da će u njenom narednom izveštaju o Kosovu pisati da je postignut izvestan napredak kada je reč o severu pokrajine, ali i dodala da će normalizacija odnosa i priznanje Kosova biti uslov za ulazak Srbije u Evropsku uniju.
"Za tako nešto ne postoji nikakav dokument, ali je to politički konsenzus - normalizovani odnosi sa Kosovom i na kraju i priznavanje Kosova biće uslov za ulazak Srbije u EU", rekla je Lunaček u intervjuu Kuriru.
Ona je podvukla da EU više nikada neće prihvatiti novog člana koji nema jasno određene i međunarodno priznate granice, kako što je uradila s Kiprom.
Govoreći o svom izveštaju, Lunaček je rekla da će u njemu pisati da je postignut izvestan napredak kada je reč o severa Kosova, naročito sa izborima za gradonačelnike i povećanjem broja projekata koje na severu finansira EU.
"Naglašavam potrebu da se nastavi sa formiranjem zajednice srpskih opština, što bi trebalo da učini suvišnom dalju potrebu za netransparentnim paralelnim strukutrama", podvukla je Lunaček.
PODRŽAVAM PROŠIRENjE EU, UPRKOS ZAMORU Lunaček je izjavila da podržava proširenje Evropske unije, uprkos zamoru koji postoji i kod stanovništva i kod vlada mnogih zemalja članica Unije.
Lunaček je rekla da je Vlada Srbije počela veoma abciozno 2014. godine i da joj sada treba dodatni podsticaj kako bi ostala na pravom putu i održala tu posvećenost.
Težnja Srbije i celokupnog zapadnog Balkana ka demokratskoj, političkoj, socijalni i ekonomskoj stabilnoti je gavni cilj procesa proširenja, dodala je i naglasila da podstiče postvećenost Vlade Srbije procesu evropskih integracija, kao i Srbiju da nastavi sistematično sa socio-ekonomskim i pravosudnim reformama, uključujući i borbu protiv korupcije.
Ta borba protiv korupcije, uverena je Lunaček, omogući će da Srbija efikasno sprovede ono što je neophodno za buduće članstvo u EU.
"Bez integracije svih država zapadnog Balkana mirovni projekat EU neće biti potpun", rekla je ona.
Lunaček je ocenila da će normalizovani odnosi sa Kosovom i na kraju i priznavanje Kosova biti uslov za ulazak Srbije u EU, istakavši da za tako nešto ne postoji nikakav dokument, ali da je to "politički konsenzus".
"EU više nikada neće prihvatiti novog člana koji nema jasno određene i međunarodno priznate granice, kako što je uradila s Kiprom", rekla je ona.
Na pitanje da li očekuje razjašnjenje slučaja trgovine ljudskim organima na Kosovu, Lunaček je odgovorila potvrdno, napominjući da su optužbe teške i da javnost traži da zna šta je istina.
Upitana da li premijer Aleksandar Vučić vodi Sribiju ka stabilnoti i prosperitetu, s obzirom da je prijateljski nastrojen i prema EU i da održava dobre odnose sa Rusijom i Kinom, potpredsednica EP je odgovorila da nije protivurečno imati dobre odnose sa nekoliko različitih igrača.
Beograd -- Domaća proizvodnja sredstava za zaštitu biljaka uskoro bi mogla potpuno da se ugasi.
Razlog za to je što Evropskoj uniji ne odgovara da mi sami proizvodimo pesticide koje ona može da nam proda.
Ovo za Večernje novosti priča profesor Petar Vukša, šef Katedre za pesticide Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, i naglašava da su i domaći i strani pesticidi, koji se mogu pronaći u radnjama, pa čak i na crnom tržištu, korektnog kvaliteta i da mogu bezbedno da se koriste.
Kako kaže profesor Vukša, upotreba pesticida je posao za stručnjake i svi oni koji se time bave, a nisu kvalifikovani, rade na sopstveni rizik i sigurno je da onda greše.
"Postoje i odgovorni ljudi koji postupaju po uputstvu, ima neodgovornih prema drugima i sebi, pa to ne poštuju", kaže profesor Vukša. "Neodgovornima treba policija, a oni prvi će se truditi da urade sve kako valja. Što je posed ili kombinat veći, to je i domaćin odgovorniji. Sela više skoro da i nemamo, jer su u njima ostali starci, koji ne znaju ili nemogu pravilno da tretiraju biljke. Imamo i dosta profitera, koje nije briga čime hranu tretiraju, nego ih zanima samo zarada.
Proizvod koji se mnogo tretira insekticidima, brzo gubi karakterističan miris - priča profesor Nebojša Momirović. - Ono što nije lepo ili je oštećeno bolestima ili insektima ne može da bude i zdravo. Voće i povrće mora da bude sjajno, čvrsto, da ima boju i krupnoću
Sagovornik lista, ipak, smatra da situacija sa upotrebom pesticida nije tako loša kao što se priča. Kaže, u okvirima podnošljivosti je.
"Nema velikih kontrola, ali ne može ni da ih bude, jer je teško izvodljivo da imate policajca uz svakog čoveka", objašnjava profesor Vukša. "Primena sredstava za zaštitu bilja je neophodna, ako hoćete nešto da uradite i da ne budete gladni. A koliko će nešto da se tretira, zavisi od uslova, ako je kišovito više, ako je suvo ne. Ko zna da radi, može i da uštedi, a ko ne zna, prskaće za svaki slučaj. Niko ne može da stavi sve pod kontrolu, ali je bitno da se slušaju stručnjaci. Isto vam je kao i kada se lečite samostalno. Zdrava hrana je svaka, a organska je magla, i to sa više strana. Ako hoćete da prodate, mora da ima i kvalitet i lepotu, ko će da kupi šargarepu koja je tanka kao drvce."
Pesticidi, kako priča, nisu toliki problem kao opšta higijena. Veća muka je sa čistoćom ruku, pijaca, ambalaža, nego sa upotrebom sredstava za zaštitu bilja.
"Broj tretiranja neke biljke ne znači ništa", priča profesor Vukša. "Breskva može da se tretira od sedam do 15 puta. Nije moguće reći da se ne prska. Neko ko ima od deset ari pa naviše, to je velika investicija da bi je olako izgubio. On prodaje i kvalitet i lepotu. Ozbiljni proizvođači neće da rizikuju i hoće da zarade."
Profesor ratarstva i povrtarstva Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Nebojša Momirović kaže da povrće i voće koje se ne štiti i ne prska, u današnje vreme, kada je prisustvo bolesti i štetočina visoko, opasnije nego ukoliko se zaštita uradi. Postoji oko 300 toksina, među kojima i aflatoksin, koji su posledica oboljenja biljke:
"Svi koji sarađuju sa velikim trgovinskim lancima moraju i da poštuju standarde, kada je reč o voću i povrću."
Parlament EU će 11. marta na plenarnom zasedanju u Strazburu razmatrati rezoluciju o Srbiji koju je predložio izvestilac Dejvid Mekalister, saznaje „Blic”
Očekuje se da će dokument biti usvojen bar dvotrećinskom većinom, s obzirom na to da su konačni predlog rezolucije, pri glasanju u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta 24. februara, podržale tri ključne poslaničke grupe - umereno desna Evropska narodna partija (EPP), socijaldemokrate i liberali.
Protiv ili uzdržani će verovatno biti poslanici iz Hrvatske, budući da su svi njihovi amandmani sa tvrdim uslovima za Srbiju odbijeni. Oni su, podsetimo, tražili da se pred Srbiju postavi niz zahteva iz oblasti odnosa s Hrvatskom, poput izmene zakona o ratnim zločinima i ekstradiciji, kao i rešavanje spora oko granice na Dunavu, ali i da vlasti u Beogradu budu osuđene jer se „nisu ogradile” od političkih izjava Vojislava Šešelja.
Mekalisterov izveštaj je, kako se poručuje iz EP, „dobro balansiran”. Vlada Srbije je pohvaljena, između ostalog, zbog posvećenosti evropskim integracijama, „konstruktivnog pristupa” u regionu i usvajanja reformskih zakona.
Tu su, međutim, i neka ozbiljna upozorenja. Vlada bi u pregovore sa EU o pristupanju trebalo da više uključi civilno društvo. Neophodno je još odlučnije nastaviti socioekonomske reforme i više uraditi na reformi pravosuđa. Takođe, rezolucijom se „izražava žaljenje” zbog toga što se Srbija nije priključila sankcijama EU protiv Rusije.
Rezolucija
Pohvale: Srbija je spremna za otvaranje prvih poglavlja u pregovorima sa EU Vlada je jasno posvećena evropskim integracijama Konstruktivan pristup prema susedima Usvojen je niz reformskih zakona Nastavljena je primena Briselskog sporazuma
Upozorenja: Srbija mora da bolje usklađuje spoljnu politiku sa EU Pregovore sa EU više otvoriti za javnost i građane Pojačati socijalne i ekonomske reforme Više uraditi na reformi pravosuđa Neophodno poštovati slobodu medija i nezavisne institucije