Ljudi – sve veći štetočine   
   
Ljudi planetu nanose štetu do sada nezabilježenom brzinom i povećavaju opasnost od iznenadnih promjena u prirodi koje mogu izazvati bolesti, nestanak šuma ili 'mrtve zone' u morima.   

U studiji, u čijoj je izradi sudjelovalo 1360 stručnjaka iz 95 država, ističe se da je u proteklih pedeset godina rastuće čovječanstvo onečistilo ili pretjerano iskoristilo dvije trećine ekoloških sustava o kojima ovisi život na zemlji, od čistog zraka do pitke vode.

"U biti ovih procjena nalazi se snažno upozorenje", izjavilo 45-člani upravni odbor projekta Milenijska procjena ekosustava. "Djelovanje ljudi toliko iscrpljuje prirodne funkcije Zemlje da se sposobnost ekosustava na planetu da održe buduće naraštaje više ne može smatrati zajamčenom."

U studiji, najvećoj analizi sustava za održanje života na planetu, navodi se da je već 10 do 30 posto sisavaca, ptica i vodozemaca pod prijetnjom istrebljenja.

"Tijekom posljednjih 50 godina ljudi su mijenjali ekosustave brže i sveobuhvatnije nego li u bilo kojem drugom razdoblju povijesti čovječanstva, u najvećoj mjeri kako bi zadovoljili rastuće potrebe za hranom, vodom, drvom i gorivom. To je rezultiralo značajnim i uvelike nepopravljivim gubitkom različitosti života na Zemlji", stoji u studiji u kojoj se navodi da je više površine pretvoreno u usjeve od 1945. do danas, nego, primjerice, u 18. i 19. stoljeću sveukupno.

"Štetne posljedice te degradacije mogu se značajno pogoršati u sljedećih 50 godina", upozorava se u izvještaju u čijoj su izradi sudjelovali i stručnjaci UN-ovih agencija i međunarodnih znanstvenih organizacija.

U izvješaju se navodi da postoje dokazi kako pretjerana eksploatacija prirode može pokrenuti iznenadne promjene poput sloma industrije prerade i ulova bakalara na Newfoundlandu 1992. nakon godina pretjeranog izlova ribe.

Buduće promjene mogu dovesti do iznenadnih pojava bolesti. Zagrijavanje Velikih jezera u Africi radi klimatskih promjena može, primjerice, stvoriti uvjete za širenje kolere.

Sve više dušika od gnojiva koja se s obradivih površina ispire i otječe u mora može potaknuti iznenadno cvjetanje algi koje guše ribu ili stvaraju "mrtve zone" bez kisika duž obale.

Izvještaj navodi da je krčenje šuma dovelo do manje padalina. A u nekom bi trenutku izostanak kiše mogao ugroziti uvjete za razvoj preostalih šuma u regiji.

"Primjećujemo sve veći rizik iznenadnih promjena u mnogim ekosustavima", rekao je Walt Reid, izvršni direktor projekta.

Studija koja će biti predana vladama navodi da štetu mogu spriječiti velike promjene u potrošnji, bolje obrazovanje, nove tehnologije i više cijene za iskorištavanje ekosustava.


   
IskonInternet   
29.03.2005.

Mudro zboris oooo plemeniti Administratoru!