Snoopy   
   
Kad se prvi put pojavio u stripu 'Peanuts' Charlesa M. Schulza, Snoopy je bio sporedan lik, jednostavno pas Charlieja Browna. Ubrzo je, međutim, postao najmarkantnija figura, posebno u kontrastu s prizemljenim i realnim vlasnikom   
   
   
   

Prvi je puta svijet upoznao Snoopyja 4. listopada 1950, dva dana nakon premijernog izlaska stripa. Schulz ga je originalno htio nazvati Sniffy, ali otkrio je da je to ime već korišteno u nekom drugom stripu. Snoopy, kao i svaki normalan pas, ne može govoriti, ali zato smo upoznati s njegovim mislima koje su se prvi put u oblačiću pojavile 1952, a ostali likovi imaju nevjerojatnu i čudnu sposobnost čitanja njegovih misli.

Neke od nezaboravnih epizoda vezane su uz Snoopyjevo maštanje da postane pisac. Njegovo vječno i uvijek jedno te isto započinjanje romana rečenicom 'It was dark and stormy night...' preuzeto je iz romana 'Paul Clifford' Edwarda Georgea Bulwer-Lyttona iz 1830. godine. Humorističnu okosnicu stripa čini upravo taj Snoopyjev svijet mašte u kojem živi, u opreci prema stabilnim i realnim svijetom Charlieja Browna.


   
Prvo Snoopyjevo pojavljivanje u stripu 1950. godine   


Sam je Schulz u intervjuu 1997. okarakterizirao Snoopyja ovako: 'On se mora povlačiti u svoj čudnovati svijet mašte da bi preživio. Inače, vodi prilično dosadan i jadan život. Ne zavidim psima na životu koji moraju živjeti!'

Jedna od prvih neobičnih stvari koja se pojavila u Snoopyjevom karakteru je njegova sklonost da spava na vrhu svoje kućice, umjesto u njoj. Zatim je Snoopy počeo hodati na dvije noge poput čovjeka, što je bilo novo iznenađenje. Međutim, i na to su se čitatelji brzo naviknuli, pa je neobičan pas počeo razvijati raznoliku paletu alter aga.

   
Najupečatljiviji alter ego je pilotski as iz Prvog svjetskog rata. U toj bi ulozi stavio naočale i šal te letio na svom Sopwith Camelu (koji je zapravo kućica za psa) i borio se s Red Baronom (to jest Crvenim Barunom, poznatim pilotom Prvog svjetskog rata Manfredom von Richthofenom) koji je izvirivao kroz rupe na kućici!

Pretvarao se i u Joea Coola, stavljajući sunčane naočale i naslanjajući se kulerski na zid, ne radeći ništa. Bio je poznati pisac (koji, doduše, nikad nije objavio knjigu), odvjetnik (čak je jednom branio Petera Rabbita), igrač hokeja, klizač na Olimpijskim igrama, pa čak i astronaut.

Izvan svog svijeta mašte član je Brownova bejzbol tima Little League (i najbolji je igrač), a posjedovao je i Van Gogha koji je jednom prilikom, nažalost, izgorio skupa s njegovom kućicom. Snoopy je najinteligentniji lik među Peanutsima, a to što nikad nije progovorio riječ pripisuje se njegovu stavu da je to ljudska mana, jer on sve što želi pokaže izrazom lica ili oblačićem misli. Osim toga, Snoopy predvodi skupinu skauta, družinu najboljeg prijatelja - malenog Woodstocka.


Svog vlasnika Charlieja Browna oslovljava s 'onaj dječak okrugle glave' koji mu donosi njegovu super hranu. Neustrašiv je, ali razumno oprezan kad je u pitanju susjed mačak.

Na kraju bi bio red da kažemo nešto i o njegovom tvorcu, jednom od najvećih i najpoznatijih strip crtača, Charlesu Schulzu, rođenom 22. studenog 1922. godine. 'Peanutsi' su se prvi put 2. listopada 1950. pojavili u, ni više ni manje, sedam novina: The Washington Postu, The Chicago Tribuneu, The Minneapolis Staru, The Allentown Call-Chronicleu, The Bethlehem Globe-Timesu, The Denver Postu te u Seattle Timesu. Prvi naziv stripa bio je 'Li'l folks', ali urednici novina su se bunili da je naslov presličan stripu Little Folks koji je izlazio u drugim novinama. Za 'Peanuts' je Schulz rekao da je to 'najgori mogući naslov za strip ikad smišljen'.

Charlie Brown, Snoopy, Woodstock, Linus, Marcie, Peppermint Patty i Lucy samo su neki od likova. Schulz je nacrtao apsolutno sve epizode te oporučno odredio da poslije njega nitko nema pravo crtati 'Peanutse'. Umro je 1999, a iza sebe je ostavio 17.897 stripova.


Službena stranica 'Peanutsa'
http://www.unitedmedia.com/comics/peanuts/
    
AS
utorak, 24.05.2005

snoopY id D man pardon, dog