Pretvorite zdravo u fino!

Ladice u kuhinji pune su čipseva, čokolada i gaziranih sokova, a da i ne znate kako se to dogodilo. Povrće je postalo rijetka namirnica, a pomfrit, hrenovke i pizze traženi obroci na obiteljskom meniju. Vrijeme je da preokrenete situaciju, vašoj obitelji potrebna je hitna promjena nabolje.



Ukoliko vam je kroz glavu proletjelo da je nekim namirnicama jednostavnije nahraniti dvoje brbljavih klinca u trenucima kada nemate tri sata vremena za obrok, reći ćemo vam da vas potpuno razumijemo. No, možda vam se neće svidjeti ono što slijedi.

Od fast food hrane, gaziranih pića, grickalica i izležavanja na kauču do prekomjerene težine put je kratak. Brz život, stres te brza i nekvalitetna prehrana samo su neki od razloga koji uzrokuju prekomjernu težinu kod odraslih. I sve veći broj djece ima prekomjerenu težinu, zbog loših prehrambenih navika te malo vježbanja i kretanja djeca postaju sve deblja i sve manje zainteresirana za bavljenje sportom i kretanje. Prema nekim istraživanjima, zemlje s najvećim brojem pretile djece su Italija, Malta, Grčka i Hrvatska. U Hrvatskoj je pretilo oko 68.900 djece u dobi od sedam do 15 godina starosti. Jednostavnim riječnikom rečeno, 11 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu, dok ih je pretilo 5,5 posto. Mame i tate, vrijeme je za uzbunu!

Djeca neredovito uzimaju obroke, a većina ih ne jede kuhanu hranu bogatu raznovrsnim namirnicama. Djeca tijekom nastave najčešće kupuju nešto za jelo u obližnjim trgovinama ili u automatima. Kroz razne grickalice u organizam unose znatne količine masti i šećera, a gotovo ništa vitamina i minerala. Jedna čokoladica ili limenka Coca-Cole sadrži oko 250 kcal, a da bi to potrošilo, dijete mora voziti bicikl sat i 15 minuta. Mali broj
školske djece ima redovitu tjelesnu aktivnost, dok većina gleda televiziju više od četiri sata dnevno. Pridodamo li tome još tri ili više sati igrica na računalu, postaje nam jasno da se školski obrok nije imao gdje potrošiti. Iznenađenje slijedi i nakon ručka ili večere: dijete odbija zdravi obrok zbog zasićenosti šećerom.

Kroz grickalice i brzu hranu u organizam se unose zasićene masne kiseline koje mogu dovesti do pada koncentracije, depresivnog raspoloženja, osjećaja umora i pospanosti. Mladi organizam ostaje bez hranjivih tvari s jedne strane, no slatkiši mu, s druge, daju obilje energije.



Međutim, oni su siromašni vitaminima, mineralima i antioksidantima te se svrstavaju u nepoželjne namirnice koje nisu dobre za zube, a nepovoljno utječu i na probavu. Pretilost kod djece nosi i brojne zdravstvene rizike: javljaju se krvožilne bolesti, dječja hipertenzija, dijabetes, problemi sa zglobovima i smetnje s disanjem za vrijeme spavanja. Zbog debeljuškastog izgleda takvoj djeci vršnjaci će se češće rugati i izbjegavati ih, a ona će lako gubiti samopoštovanje.


Žitarice, voće i mlijeko spadaju u zdrave namirnice. Neka ih na vašem stolu bude što više!

Svjesni koliko je teško iskorijeniti brzo stečene loše prehrambene navike, stručnjaci imaju savjet za vas: jedna čokoladica od 30 grama, dva decilitra gaziranog ili zaslađenog napitka ili mala zdjelica grickalica neće naškoditi zdravom i aktivnom djetetu školskog uzrasta!

Podaci koji će vam pomoći da djeci lakše zabranite pretjerivanje sa slatkišima:

• Jedan decilitar Coca-Cole sadrži 10 grama šećera, kofein, konzervanse i antioksidante poput benzojeve, limunske i ortofosforne kiseline čiji unos zbog lošeg utjecaja na zdravlje treba ograničiti kada god je to moguće. Fosforna, limunska, karbonatna kiselina u gaziranim sokovima oštećuje zubnu caklinu i smanjuju gustoću kostiju, što dovodi do osteoporoze.

• Bomboni, lizalice, čokolade i slični prehrambeni proizvodi sadrže šećer koji brzo ulazi u krvotok, naglo podiže razinu šećera u krvi, izaziva povećano lučenje inzulina i brzo oslobađa energiju. Nakon konzumiranja hrane koja obiluje jednostavnim šećerima, razina glukoze u krvi brzo pada, što pojačava potrebu za slatkišima. Keksi sadrže velike količine masti i masne kiseline koje loše djeluju na srce i krvne žile.

• Čips i štapići sadrže masne kiseline koje mogu dovesti do pada koncentracije, osjećaja umora i pospanosti. Organizam ostaje uskraćen za hranjive tvari, a te namirnice sadrže i dosta soli, koja može biti uzrok povišenog krvnog tlaka zbog djelovanja klora na organizam.

I Jamie se trudi!

Čak i danas najslavniji kuhar, britanski seksi dečko Jamie Oliver pokušava uvjeriti školarce da fast food čini puno više štete nego koristi. Ustrajan je u namjeri da promijeni školske obroke u Velikoj Britaniji, no usprkos njegovoj popularnosti, to mu ne polazi za rukom. Zašto?
Djeca koja se hrane prženim krumpirom, pljeskavicama, pizzom i sendvičima odbijaju sve što ih podsjeća na povrće. Jamiejeva zdrava hrana kod njih nije dobila prolaznu ocjenu jer su u njegovim specijalitetima prepoznali komadiće mrkve, tikvica ili rajčice.



Što čini zdravi meni?

• Cjelovite žitarice obiluju vitaminom B, cinkom i kalcijem te osiguravaju dovoljno energetskih vrijednosti za djecu. Te zdrave vlaknaste tvari idealan su izbor za doručak. U početku ih pomiješajte s čokoladnim pahuljicama kako bi se djeca lakše privikla na okus.
U pekari ili supermarketu izaberite tamni kruh sa žitaricama, izbjegavajte hraniti djecu 'bijelim stvarima'!

• Jaja su odličan izvor proteina, vitamina B i E te cinka. Odličan su izbor za doručak i ima toliko zanimljivih načina na koje ih možete pripremiti. Ne zaboravite da su meso, riba, mahunarke i orašasti plodovi također izvori proteina!

• Mliječni proizvodi su odličan izvor kalcija, no šalica mlijeka ponekad provede cijeli dan na stolu. Igrajte se s jogurtima i svježim voćem. Jogurti su odlični i kada dijete uzima antibiotike.

• Brokula je najbolje povrće za djecu u razvoju, prepuna je kalcija, beta karotena i vitamina B. Pripremite je kao krem juhu ili skuhajte na pari i prelijte maslinovim uljem. Naučite dijete odmalena na njen okus!

• Djeci su potrebni proteini, vama na izbor ostavljamo hoće li to biti riba, mahunarke, meso, jaja ili pak tofu i soja.

• Glavni napitak neka bude voda, a uz nju svježe pripremljeni voćni sokovi. Prepuni su vitamina C i E, no nemojte ih zaslađivati šećerom.


Zbog loših prehrambenih navika i malo kretanja djeca postaju sve deblja

Uvedite nova pravila!

Pokušajte primijeniti nekoliko zamjenskih pravila u svojoj obitelji. I zapamtite, i vi ih se morate pridržavati ukoliko želite da i djeca to čine.
Masne i visokokalorične deserte zamijenite svježim voćem. Umjesto prženja, pecite hranu. Smanjite količinu maslaca i margarina. Ne kupujte grickalice i sokove. Gazirana pića zamijenite razblaženim svježim voćnim sokovima. Ne kupujte gotovu hranu. Ako takve hrane nema, djetetu će biti mnogo lakše oduprijeti joj se. Umjesto slatkiša poslužite suho voće ili voćni jogurt, a obroke pokušajte poslužiti uvijek u isto vrijeme!

Izvor: Tportal