Sluh i njemu neprijateljski zvukovi   
   
Slušaš li mjuzu maksimalno pojačanu sa slušalicama na ušima ili uživaš u vibracijama tik kraj zvučnika u disku? Onda čitaj brzo dalje, jer ovo će te zanimati! Osim što je korisno znati ove činjenice o sluhu i zvuku, itekako je i zanimljivo   
   
   
Kome se da razmišljati o sluhu, no ipak...   
   
   
Sluh ko sluh, ali...

Fali mnogima! Buka je jedan od najčešćih uzroka gubitka sluha. Samo u Americi poremećaj sluha ima 28 milijuna ljudi, a zdravstvene statistike širom svijeta ukazuju da se taj trend povećava i pojavljuje u sve ranijoj dobi, kod mlađih osoba i tinejdžera. Gubitak sluha može se spriječiti, no važno je znati, kad se dogodi – neizlječiv je!

Koliko glasno je preglasno?

Je li neki zvuk opasan za naš sluh ili ne ovisi o stupnju intenziteta zvuka i dužini izlaganja zvuku. Zvuk se mjeri u decibelima. Nula decibela je najniži zvuk koji ljudsko uho može čuti. Evo primjera decibela:

10 – normalno disanje
20 – šapat sa 1,5 metara
30 – šapat u uho
50 – pljusak kiše, zvuk hladnjaka, buka u velikom uredu
60 – normalan razgovor
50 – 75 – zvuk perilice za rublje ili suđe, šivaće mašine, alarma budilice, fena, puštanja vode u WC-u
80 – 90 – multipraktik, telefonsko zvono, odvoz smeća, glasni restorani, višetračni promet
110 – vikanje u uho, plač bebe, auto truba, simfonijski orkestar
120 – grmljavina, sirena ambulantnih kola, avion, stadion nogometne utakmice, koncert
140 – 180 - polijetanje aviona, lansiranje rakete, pucanje iz vatrenog oružja, vatromet.

Kontinuirano izlaganje ušiju zvuku iznad 85 decibela kroz duže vrijeme s vremenom će sigurno oštetiti sluh. Što je jači zvuk, manje je vrijeme potrebno da bi se sluh oštetio. Npr. zvuku od 95 decibela trebat će četiri sata dnevno, a zvuku od 115 decibela samo 15 minuta dnevno kroz neko vrijeme da ošteti sluh. Dobro, sumnjamo da svakodnevno prisustvujete lansiranju rakete ili slušate simfonijski orkestar, no ljubitelji glasne glazbe mogu se malo zamisliti...


   
Mjuzu na slušalicama slušaj tako da je čuješ samo ti   
Evo još problematičnih primjera:

- u kino dvorani razina zvukova može i preći 110 decibela
- slušanje mjuze preko slušalica na najjačem nivou može biti od 105 do 120 decibela
- motori proizvode od 95 do 120 decibela zvuka
- zvukovi na sportskim događajima mogu priječi i 127 decibela
- ako vas netko vozi u autu i uključi mjuzu sa zvučnicima do daske, neka vam to ne bude svakodnevnica...

Kako nastaje oštećenje zbog buke?

Jak zvuk udara u osjetljive dlačice unutrašnjeg uha. Oštećenje sluha izazvano bukom obično se pojavljuje s vremenom i bez bolova. Da ste se izlagali preglasnom zvuku znat ćete po tome što ćete nakon toga osjećati zvonjavu u ušima i otežano ćete čuti neko vrijeme (kao da su vam uši začepljene). Svima koji su bili u disku ovo je sigurno poznato!

Nakon nekoliko sati ili čak nekoliko dana te će posljedice nestati, ali s ponavljanjem ovakvog šoka za uši dulje vrijeme ovi znakovi mogu postati sve jači i duži, a sluh se smanjuje. Važno je znati da za tako oštećen sluh nema 'popravka'!

Upozoravajući znakovi!

Gubitak sluha zbog buke obično se događa postepeno tijekom života. Kad netko shvati da lošije čuje već je prekasno. No postoje i neki rani znakovi koji mogu ukazati da je situacija sa sluhom problematična. Ukoliko ste doživjeli neki od ovih znakova, možda je pametno da posjetite doktora ili otorinolaringologa:

- zvonjava u ušima nakon izlaganja buci (tinitus)
- nakon izlaganja buci imaš osjećaj da su ti uši začepljene i teže čuješ što ti drugi govore u nebučnoj atmosferi
- teškoće u shvaćanju tuđeg govora – čuješ sve riječi koje ti netko upućuje, ali ne možeš shvatiti njihov smisao. Tu ne mislimo na situaciju tipa - mama ti kaže: 'Pospremi svoju sobu konačno!', a ti ne razumiješ zašto jer je, po tebi, savršeno ok, već npr. frendica te pita: 'Što... ?', a ti kužiš da te nešto pitala, ali, baš kao što ove točkice kažu, nema šanse da skužiš što je točno rekla.

Pripazi!


   
Ops! Odmakni se od zvučnika!   
Želiš li izbjeći oštećenje sluha ili situacije budućnosti u kojima se npr. naginješ iznad usta unucima koji još nisu ni krenuli u školu kričeći 'ŠTO?!? GLASNIJE!', obrati pažnju na ono gore navedeno – pripazi na zvukove oko sebe i kad god možeš izbjegavaj izlaganje preglasnim zvukovima. Prigode za napad na sluh najveće su kod sportskih događaja, koncerata i disko klubova.

Naravno da ne želiš razmišljati o oštećenju sluha kad se kreneš zabaviti s frendovima u disku, no i za to postoji rješenje: prvo, potrudi se da ne stojiš ili plešeš tik ispred zvučnika, a izlaziš li često van, bilo bi pametno da u uši gurneš za to specijalno napravljene vatice - čepiće, koje se mogu kupiti u apotekama. Vatice na završecima imaju tamnu boju pa se uopće ne kuže u ušima, koje će ti biti zahvalne! Kad slušaš mjuzu na slušalice ili u autu neka ne bude preglasna, a važne rasprave u nekom bučnom disku ostavi za poslije – kako ti nitko ne bi trebao vikati na uho...
   
   
   
Hana Batcha Frančić
četvrtak, 07.04.2005

po ovome, ja sam gluva ko top :|