Slaveni su bili ubirači poreza



Na javnom predavanju Etnogeneza Slavena rečeno je da su stari Slaveni u hunskoj državi bili privilegirani sloj stanovništva koji je bio zadužen za nadgledanje ubiranja poreza.

Akademik Lujo Margetić, koji se posebno bavi hrvatskim srednjovjekovnim pravom, zaključio je to nakon što je postavio pitanje što je sa Slavenima prije prvog spomena njihova imena u 6. stoljeću, slično kao i s Hrvatima o kojima je najranija vijest sačuvana u poznatoj Trpimirovoj darovnici iz sredine 9. stoljeća, kad se Trpimir naziva dux Croatorum.

"Trpimir bi se trebao zvati vojvoda, a ne knez, trebalo bi povesti računa o toj izmjeni jer zadržavanjem titule kneza nehotice umanjujemo važnost naše prošlosti", napomenuo je akademik Margetić na predavanju održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koji se etnogenezom Hrvata i Slavena bavi posljednja tri desetljeća.

I u slučaju etnogeneze Hrvata i etnogeneze Slavena, napomenuo je, kad nema vijesti, poseže se za "interpretacijama i konstrukcijama".

Podsjetivši na dvije teorije o podrijetlu Hrvata – onoj koja govori o njihovu iranskom podrijetlu i vladajućoj tradicionalnoj, po kojoj su se Hrvati doselili početkom sedmoga stoljeća pobijedivši na današnjim područjima Avare – akademik Margetić je rekao kako je on pristaša tzv. bugarske teorije o povezanosti najranije povijesti Hrvata s Velikom Bugarskom u Ukrajini, državom koja je u 6. stoljeću bila jedna od najznačajnijih.

Margetić je podsjetio da se, za razliku od Germana, o kojima je u prvom stoljeću pisao Tacit, prvi zapisi o Slavenima javljaju u 6. stoljeću.

"Najstariji izvori opovrgavaju teorije o golubinjoj ćudi Slavena", rekao je.

Postavivši pitanje što se događalo između nestanka Hunskoga carstva i pojave Slavena, između godine 469. i 507., akademik Margetić je istaknuo da po logici stvari nasljednici Huna nisu nova plemena, nego Slaveni, te kako mora postojati veza između Huna i Slavena, koji su za njih, kao drugo pleme, nadgledali i ubirali poreze.

Svoju tezu objašnjava i lingvističkim tumačenjem riječi "sqlaw", koja znači nadglednik, kontrolor, ubirač.

Na pitanje o značenju tanajskih ploča, iz kraja 2. stoljeća, koje su pronađene na području ušća Dona i na kojima se spominje riječ Horvat (Khoroathos i Khoruathos), akademik Margetić je rekao kako je najvjerojatnije riječ o imenu, poput Lujo, te da je teško zaključiti kako je riječ o narodu.

No, to smatra kompleksnim i ponajprije lingvističkim pitanjem na koje bi u prvome redu trebali odgovoriti filolozi. Akademik Margetić pozvao je filologe da prouče te natpise, a on je kao pravni povjesničar spreman tome pridonijeti.

Izvor: NetPortal