Sioux
 
Rain-in-the-Face (Kiša-u-Lice, ili Kišno lice), iz plemena Hunkpapa, nakon bitke na Little Bighornu neki izvjestitelji su javili da je ubio Generala Custera.

Sioux[1].- jedan od najpoznatijih naroda sjeverno-američkih Indijanaca nastanjen u području između rijeka Mississippi i Missouri. Ime Sioux poslužilo je da se označi jezična porodica Siouan, čiji su oni njaznačajniji članovi.


Sadržaj
1 Ime
2 Povijest
3 Običaji
4 Podjela
5 = Vanjske poveznice


Ime


Najranija poznata pradomovina Siouxa bilo je područje močvarnih predjela rižinih jezera, u današnjoj Minnesoti. Ovo je kraj poznat po tome što ga naseljavaju plemena veoma ratobornih plemena Chippewa ili Ojibwa Indijanaca, živjeli su od sakupljanja samonikle divlje vodene riže (Zizania aquatica). Chippewa Indijancima veoma srodni Menominee /(Malhomines = označava vodenu rižu)/ bili su toliko ovisni o ovoj biljci da su dobili naziv koji u prijevodu znači (Fr. Folles Avoines: "the wild oats people ili 'narod divlje vodene riže' [2]. Chippewa Indijanci, njihovi vječni neprijatelji nazivali su Siouxe Nadowessi, Francuzi se u to preoblikovali na Nadowessioux, odnosno jednostavnije Sioux (izgovara se 'su', u pluralu 'suz'). Značenje ovog Chippewa-(možda pogrdnog ?) naziva je 'male zmije'. Pošto Siouxi nisu bili 'pleme' nego konfederacija od 7 'vatara' svako pleme imalo je poseban naziv za sebe, odnosno za konfederaciju. Plemena kolektivno nazivana Teton sebe ili konfederaciju nazivala su Lakota (='saveznici'), Indijanci Dakota, po kojima su dvije savezne američke države (North Dakota i South Dakota) dobile ime općenito su poznati (unutar anglofonske zajednice ) kao Santee. Treća zajednica srodnih plemena nama poznati kao Yankton sebe su nazivali Nakota. Od ovih Nakota, jedna grupa Wazikute Indijanaca (od Yanktonai Siouxa) odvojila se i priključila lovcima na bizone poznatim kao Plains Cree. Oni dan-danas sebe nazivaju Nakoda. Nakoda (poznatiji kao Assiniboin) i Nakota Indijanci se ne smiju brkati, ali rođaka imaju na obije strane.

Neka plemena Siouxe su nazivali 'rezači vratova' , tako su ih Vrane nazivali Mar-an-sho-bish-ko u značenju "cutthroats.", Komanči Túyetchíske, Arapaho Indijanci Natni ili Natnihina, Caddo Indijanci (Tsaba'kosh ili Ba-akush',) sve u istom značenju (' "cutthroats.'); Ute Indijanci zvali su ih Pámpe Chyimina (ili Hand Cutters), sami sebe ('službeno') kao plemena saveza zvali su Ocheti shakowin = "Seven Council Fires" [3]


Povijest


Nepoznata žena iz plemena Yanktonai, snimljena u Fort Randallu 1882.

Siouxe isprva nalazimo u području rižinih polja u Minnesoti osobito se navode jezera Mille Lacs. Indijanci iz ovih krajeva (Menominee, Chippewa i Siouxi) želi su ovu biljku i koristili je u prehrani. Borba za prevlast nad poljima riže između Chippewa i Siouxa dovela je do progona Siouxa iz tih krajeva. Oni rijeku Missouri prelaze prije 1750. Na području Black Hills-a nalazimo ih 1765.

1862. Mala Vrana (Little Crow [4]) napravio je pokolj u Minnesoti pobivši 700 naseljenika i 100 vojnika. Kasnije su još dva datuma veoma značajna u njihovoj povijesti. To je pobjeda Bika Koji Sjedi (Sitting Bull, ili Tatanka Yotanka [5]) koji je 1876. sa svojim Siouxima i još nekim saveznicima potukao pukovniju generala Custera i mnogobrojnih dobrovoljaca na rijeci Little Bighorn [6]. Ovoj bitki prethodila je i malo spominjana borba na Devils Toweru [7]. Ovdje su veoma žestok otpor priredili manje pokretni starci koji nisu mogli pratiti tempo plemena. Bik Koji Sjedi tražio je najpovoljniji položaj za pružanje otpora dobro opremljenoj američkoj vojsci [8].

Drugi značajan ali tužan događaj zbio se 1890., kada je izvršen veliki pokolj nad plemenom Miniconjou, u kojemu su najviše stradali žene i djeca. Ovaj događaj baca veliku ljagu na američku povijest, poznat je kao Pokolj kod Wounded Kneea [9]. Čest moto članova AIM-a (American Indian Movement) je 'remember Wounded Knee' [10].

Siouxi dana žive po rezervatima u Sjedinjenim Državama i Kanadi.


Običaji


Siouxi su tipično pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone. Njihova najkarakterističnija nastamba je kožni šator tepee[11]. On se lako sklapa i rasklapa i prenese na drugo mjesto i ponovno postavi. Bizon, glavna lovina, koristi se za hranu, izradu nastambi, odjeće, pokrivača, tetiva za lukove, i drugih sitnih stvari. Od bizona se nije ništa bacalo. Uništenje ovih životinja dovodi do gladi među stanovnicima prerija kao što su Indijanci Blackfoot, Arapaho, Cheyenne, Kiowa i drugi. Konačna posljedica bila je mržnja prema bjelcima i rat.

Izgubiši izvor hrane Indijanci postaju ovisni o pomoći koju im daje vlada. Oni moraju prepuštati svoju zemlju državi ili je prodavati u bescjenje.

Konj je još jedan simbol kulture i Siouxa i drugih prerijskih skupina. Konj je simbol bogatstva, za njega se kupuju žene; čovjek bez konja je nitko i ništa, on nema nikakvog ugleda.

Šamani su igrali značajnu ulogu među Siouxima. Postojali su i šamani-berdaši, bili su rašireni među mnogim plemenima, kao kod Indijanaca Navaho (koji su ih nazivali "Nadle"), Illinois-Indijanci također ih poznaju, i drugi. Siouxi su ih zvali "winktes". Šaman-berdaš bio je veoma utjecajan, on je nosio žensku odjeću, a u borbi nije smio nositi 'muško' oruzje. Berdaše se veoma poštivalo, ali su se istovremeno pravile i šale na njihov račun. Oni su svakako bili homoseksualci, a među njima (općenito) bilo je i brakova. Riječ berdaš (u Engl. "bardache,") vuče porijeklo od perzijskog "bardaj", u značenju pasivnog homoseksualnog partnera [12].

Podjela

7 Vatara Siouxa:

1) Teton (Lakota ili Teton). 7 plemena:
1.Blackfeet (Sihasapa). Na rezervatu Standing Rock. 6 bandi:
Sihasapakhcha
Kanghishunpegnaka
Glaglahecha
Wazhazhe
Hohe
Wamnughaoin
2. Brulé. Na rezervatima Rosebud i Lower Brule.
Iyakoza
Chokatowela
Shiyolanka
Homna
Shiyosubula
Kanghiyuha
Pispizawichasha
Waleghaunwohan
Wacheunpa
Shawala
Ihanktonwan
Nakhpakhpa
Apewantanka
3. Hunkpapa. Na rezervatu Standing Rock. 7 bandi:
Wakan (holy person)
Chegnakeokisela (half breechcloth people)
Talonapin (fresh meat necklace people)
Cheokhba (sleepy kettle)
Chankaokhan (sore backs)
Tinazipeshicha (bad bows)
Chantaapeta (fire heart)
4. Miniconjou. Najpoznatiji im je bio poglavica Bigfoot. Ubijen na mjestu Ranjeno Koljeno, veliki dio plemena izmasakrirani je 29. prosinca 1890. Danas žive na rezervatu Cheyenne River sa bandama Itazipco, Sihasapa, i Oohenonpa.
5. Oglala. Na rezervatu Pine Ridge. Sastoje se od 7 bandi.
Payabya
Tapishlecha
Kiyuksa
Wazhazha
Iteshicha
Oyukhpe
Waglukhe
6. Sans Arcs (No Bows, Itazipacola). Rezervat Cheyenne River. 6 bandi:
Shinalutaoin (scarletcloth earring)
Wolutayuta
Mazpegnaka (wear metal in the hair)
Tatankachesli (dung of a buffalo bull)
Shikshichela (bad ones of different kinds)
Tiyopaoshanunpa (smokes at the entrance to the lodge)
7. Two Kettle (Oohenonpa, Oohenunpa) Na rezervatima Cheyenne River i Rosebud. Dvije bande:
Oohenunpa
Lawakhota

Santee Sioux:

2) 'Mdewakanton'. 12 bandi
Kiyuksa
Ohanhanska
Tacanhpisapa
Anoginajin
Tintaotonwe
Khemnichan
Kapozha (Kaposia)
Magayuteshni
Mahpiyamaza
Mahpiyawichasta
Kheyataotonwe
Taoapa

3) Sisseton. Na rezervatu Sisseton. Dakota. 6 bandi:
Witawaziyataotina
Itokakhtina
Kakhmiatonwan
Maniti
Keze
Chankute

4) Wahpekute. Dvije bande:
Inkpaduta
Wamdisapa

5. Wahpeton. Na rezervatu Sisseton. 10 bandi:
Inyancheyakaatonwan
Takapsintonwanna
Wiyakaotina
Otechiatonwan
Witaotina
Wakpaatonwan
Chankaghaotina
Inkpa
Mdeiyedan
Inyangmani

Yankton Sioux:

6. Yankton. Na rezervatu Yankton. 8 bandi:
Chankute
Chagu
Wakmuhaoin
Ihaisdaye
Wacheunpa
Ikmun
Oyateshicha
Washichunchincha

7. Yanktonai. Na rezervatu Standing Rock i Fort Peck. 13 bandi:
Wazikute. Dali porijeklo Assiniboinima.
Takini
Shikshichena
Bakihon
Kiyuksa
Pabaksa
Putetemini
Shungikcheka
Takhuhayuta
Sanona
Ihasha
Iteghu
Pteyuteshni

Izvor: Wikipedia