Selen čuva mladost

Selen je esencijalni element koji se nalazi u tijelu u malim kolieinama. Djeluje blisko sa vitaminom E u nekim metaboliekim procesima i poticanju normalnog rasta tela i plodnosti. Selen je prirodni antioksidant i smatra se da euva elastienost tkiva odga?ajuai oksidaciju višestruko nezasiaenih masnih kiselina. Naše zemljište je siromašno selenom, stoga ni hrana i namirnice koje rastu na takvom zemljištu ne sadrže dovoljne količine ovog minerala.


Selen je esencijalni element koji se nalazi u tijelu u malim količinama. Djeluje blisko sa vitaminom E u nekim metaboličkim procesima i poticanju normalnog rasta tijela i plodnosti. Selen je prirodni antioksidans i smatra se da čuva elastičnost tkiva odgađajući oksidaciju višestruko nezasićenih masnih kiselina.
Sadržaj selena u hrani ovisan je o stupnju njegove prisutnosti u tlu, bilo izravno, kao u biljnoj hrani, bilo neizravno, kao u životinjskim proizvodima čije razine selena potječu od njihove hrane. Čak i ako su razine selena primjerene u tlu, sumpor sadržan u široko upotrebljavanim umjetnim gnojivima i sumporni spojevi koji se nalaze u kiselim kišama koče biljnu apsorpciju selena. Naše zemljište je siromašno selenom.
Selen je važni dio antioksidativnog enzima (glutation-peroksidaze) koji štiti stanice od štetnih učinaka slobodnih radikala koji se produciraju tijekom normalnog metabolizma kisika. Niska razina selena u organizmu povezana je sa većom opasnošću pojave karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti, te drugih stanja koja asociraju na povišenu produkciju slobodnih radikala, uključujući prijevremeno starenje i nastanak katarakte.

Dostupne forme selena

Studije su pokazale je apsorpcija anorganskih soli, poput natrij-selenita, manje učinkovita i nema toliku biološku aktivnost kao organske forme selena, primjerice selenometionin i kvasac bogat selenom. Stoga se spomenutim formama treba dati prednost kada se poseže za suplementima selena.

Izvori u hrani

Brazilski orašćići su najbolji izvor selena u hrani. Kvasac, cjelovite žitarice i plodovi mora, također su dobar izvor selena.


Veza selena i raka

Američka uprava za hranu i prehranu razvio je «Smjernice za preporučeni dnevni unos esencijalnih nutrijenata u prehrani». 1984. godine utemeljen je Odbor za prehranu i zdravlje. Kao dio sveobuhvatne analize ovisnosti prehrane i vodećih kroničnih bolesti, ova skupina eksperata razmatrala je utjecaj selena na pojavu raka. Sažetak njihovih zaključaka glasio je: «Nedovoljan unos selena i niska razina selena u krvi povezani su s povećanom opasnošću pojave raka u ljudi.» Veliki broj znanstvenih dokaza jasno dokazuje da se mortalitet zbog raka povećava kada je unos selena ispod optimalnog. Činjenica koja dodatno potkrepljuje ovu vezu je učestalo niska razina selena i glutation-peroksidaze u krvi u osoba koje boluju od raznih vrsta karcinoma. Antikarcinogeni učinci selena značajniji su u muškaraca nego u žena, a adekvatan unos selena najznačajniji je u prevenciji raka respiratornog i gastrointestinalnog sustava.

Selen i funkcija imunosnog sustava

Nedostatak selena slabi otpornost na infekcije kao rezultat smanjene funkcije bijelih krvnih zrnaca i prsne žlijezde, dok dodatni unos selena (200 µg dnevno) stimulira funkciju imunosnog sustava. Stimulacija funkcije imunosnog sustava ne sastoji se u jednostavnom popunjavanju rezervi selena kod osoba koje imaju snižene razine selena. U jednoj studiji, osobe s normalnom razinom selena u krvi uzimale su dodatnu količinu selena (200 µg dnevno). Rezultati studija pokazali su 118 % - tni rast sposobnosti limfocita da ubiju stanice raka i 82 % - tni rast aktivnosti bijelih krvnih zrnaca poznatih kao «prirodni ubojice» zbog njihove sposobnosti uništavanja stanica raka i mikroorganizama. Čini se da su ovi učinci uzrokovani pojačanom ekspresijom citokina interleukin-2, spoja koji ima svojstva promoviranja funkcije imunosnog sustava.

Kardiovaskularne bolesti

Dodatni unos selena, kao i drugih antioksidansa, ima sposobnost zaštite od bolesti srca i moždanog udara. Učestalost pojave bolesti srca najviša je u područjima u kojima je unos selena najniži, iako ova relacija nije toliko utemeljena kao veza raka i selena.

Preporučena dnevna doza

Preporučena dnevna doza selena koju treba unijeti u ogranizam iznosi 55 µg za odrasle muškarce i žene. Tijekom trudnoće i laktacije potrebe za selenom su 10 µg više. Potrebe mogu biti povišene i ukoliko je povišen unos nezasićenih masnih kiselina, jer je tada potrebno osigurati antioksidativnu zaštitu.
Preuzeto sa vitamini.hr