Ašur-ubalit I. (asir. Aššur-uballit) bio je kralj Asirije (oko 1365.-1330. p.n.e.). Već za vlasti njegova oca, Eriba-Adada I., Asirija stječe neovisnost od Kraljevstva Mitani, što je naznačilo pojavu Asirije kao moćnoga carstva. Ipak, i Ašur-ubalit morat će voditi borbe na zapadu kako bi smanjio utjecaj Hetita. On je ujedno bio i prvi vladar koji se i službeno nazvao »kraljem Asirije.«

Ašur-ubalitova kći udala se za babilonskoga kralja, pa je njegov unuk tako postao vladar Babilonije, u čemu mu je pomogao sam Ašur-ubalit I. Kad je došlo do pobune te je Ašur-ubalitov unuk svrgnut i ubijen, a na njegovo mjesto postavljen drugi kralj, asirski kralj provaljuje u Babiloniju, svrgava uzurpatora, a na njegovo mjesto postavlja kralja po svom izboru, te je do kraja života imao važnu ulogu u upravljanju Babilonijom. To je prvo u nizu izravnih asirskih uplitanja u babilonska pitanja.

Među diplomatskim spisima iz Amarne, koji su stizale faraonima Amenhotepu III. i Ekhnatonu, nađena su i dva pisma Ašur-ubalita I. U tim pismima Ašur-ubalit navodi svoga prethodnika, Ašur-nadin-ahea II., kao svoga »oca« i »prethodnika«, a ne svoga pravoga oca, Eriba-Adada I., što je neke znanstvenike dovelo do zaključka da možda Ašur-ubalit iz Amarne nije isti kao i Ašur-ubalit I. No, postoje i drugi slučajevi vladara koji, pišući faraonima, svoje prethodnike nazivaju očevima, premda im to zapravo nisu bili. Ašur-ubalit vjerojatno se poziva na Ašur-nadin-ahea, jer je ovaj održavao dopisivanje s egipatskim faraonima, što nije bio slučaj s njegovim pravim ocem, Eriba-Adadom I.

Izvor: Wikipedia