Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Jul 2025, 18:11:14
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Marijanske Lazne, banja visokog društva  (Pročitano 896 puta)
16. Nov 2009, 07:36:16
Veteran foruma
Legenda foruma


Moje ime je Ozymandias.

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 38906
Zastava Kragujevac
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.80
Preko 40.000 gostiju godišnje danas dolazi u banju gde su se odmarali Gete, Šopen, i Vagner, ali i austrijski car Franc Jozef I i ruski car Nikolaj II Romanov. Britanski kralj Edvard VII dolazio je ovamo devet puta.



Mariánské Lázně (nem. Marienbad) su druga po veličini banja u Češkoj, sa 40 izvora mineralne vode u samom mestu, i preko stotinu u neposrednoj okolini.

Zemlja na kojoj je smeštena današnja banja ne tako davno pripadala je manastiru Tepla, čiji je starešina na nagovor manastirskog lekara početkom 19. veka inicirao izgradnju banjskog kupatila.

Usledili su grandiozni arhitektonski projekti, a za njima i transformacija područja u veliku banju. Godine 1866. Marijanske Lazne su dobile status grada, a početkom 20. veka bile su među nekoliko najvažnijih banjskih centara u Evropi. Razvoj turizma u tom periodu kulminirao je izgradnjom aerodroma 1927.



Tokom Drugog svetskog rata Marijanske Lazne su pretvorene u grad-bolnicu, ali već nakon završetka rata, grad je ponovo nastavio da se razvija, i danas na godišnjem nivou prima oko 40.000 gostiju.

ATRAKCIJE

Najpoznatija građevina u banji je pseudo-barokna Kolonada od kovanog gvožđa iz 1889, gde su sprovedene česme sa mineralnom izvorskom vodom. Ispred Kolonade nalazi se Pevajuća fontana, još jedan zaštitni znak banje.

Banjski paviljoni su uglavnom sagrađeni u klasicističkom i neo-renesansnom stilu, dok je većina zgrada u gradu projektovana u stilu secesije.

S obzirom da su u Marijanske Lazne dolazili gosti iz svih krajeva Evrope, u banji su podignute crkve različitih veroispovesti, pa tako možete videti rimokatoličku crkvu u neovizantijskom stilu, evangelističku crkvu čiju je gradnju delom finansirao i pruski kralj, anglikansku crkvu od crvene cigle, pravoslavnu crkvu Svetog Vladimira, i jevrejsku sinagogu.



IZVORI

Na području banje ima preko 100 mineralnih izvora, a u samom mestu oko 40. Svi izvori izbacuju hladnu vodu visoke kiselosti, temperature od 7˚C do 10˚C. Za kure pijenja obično se prepisuje oko 750 ml vode dnevno, a voda se koristi i za kupanje i inhaliranje.

Najvažnija karakteristika banje Marijanske Lazne je veliki broj izvora različitog kvaliteta vode, koji se mogu podeliti u dve kategorije:

1. Voda izvora višeg nivoa sadrži veću količinu soli (natrijuma) i ugljen dioksida. Osim toga, glavni tok se pri površini razdvaja u manje tokove koji zahvaljujući različitoj strukturi tla imaju različit hemijski sastav.

2. Sporedni tokovi se takođe bliže površini račvaju u manje tokove i u zavisnosti od sastava zemljišta imaju različite postotke kalcijuma, gvožđa i magnezijuma.

Najpoznatiji izvor u banji je Křížový pramen (Krstov izvor) – monumentalni paviljon sa kupolom, dvostrukim, patrijaršijskim krstom na vrhu, i 72 jonska stuba. Originalni paviljon je građen od 1818. do 1826, ali je u međuvremenu srušen tako da je današnja građevina u stvari rekonstrukcija iz 1912. Voda sa ovog izvora je visoko mineralna sa jakim laksativnim svojstvima, i koristi se i za pijenje i za kupanje.

Rudolfův pramen (Rudolfov izvor) izbacuje nisko mineralnu vodu sa jakim postotkom kalicjuma, i koristi se za urinarne probleme. Iznad izvora podignut je paviljon drvene konstrukcije, kao i česma. Voda se usmerava i do obližnje kolonade, a delom se i flašira.

Karolinin pramen (Karolinin izvor) ime je dobio po supruzi imperatora Franca Jozefa I. Obližnja kolonada pogidnuta je 1869, a paviljon je rekonstruisan 1989. Voda je nisko mineralna, sa jakim postotkom magnezijuma.

SMEŠTAJ

Hotel Olympia (Ruská 88/8; +420 354 931 111) je najpoznatiji hotel u gradu – smešten u najmirnijem delu centra grada, u gornjem delu banske zone, odmah pored šume. Sobe su renovirane, velike i dobro opremljene – standardna soba ima ukupno 25m2, dupli krevet, kupatilo, regulator temperature vazduha. Dvokrevetne sobe su od 90 €.

Monty Hotel (Prikra 218; tel: +420 233 102 572) nalazi se na 10 minuta hoda od centra grada, na uzvišenju kod šumskog parka. Sobe su savremeno opremljene, a u okviru hotela se organizuju banjske kure. Dvokrevetne sobe u punoj sezoni su oko 100 €, a u cenu je uključen doručak, kao i korišćenje bazena, saune i teretane.

Hotel Reitenberger (Ibsenova 92; tel: +420 354 602 333) – luksuzni hotel koji je ime dobio po starešini manastira koji je početkom 19. veka inicirao izgradnju banjskog kupatila. Hotel ukupno ima 100 soba, sve su nepušačke, a iz pojedinih se pruža divan pogled na Kolonadu i Pevajuću fontanu. Dvokrevetne su oko 120 €.

KAKO STIĆI

Od Praga ima 170 km, a od Plzena oko 80 km.

Izvor: B92
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Jul 2025, 18:11:14
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.061 sec za 15 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.