Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Retrospektiva Gojka Mitića u Kinoteci  (Pročitano 1385 puta)
25. Apr 2006, 17:12:58
Mudrijas Burek Foruma
Legenda foruma


"I'm not always right, but I'm never wrong"

Zodijak
Pol
Poruke 49711
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.2
U Muzeju kinoteke u sredu će biti svečano otvorena retrospektiva filmova Gojka Mitića, srpskog glumca koji je zapaženu medjunarodnu karijeru ostvario u nemačkim filmovima u žanru vesterna.

Program organizuju Jugoslovenska kinoteka i Gete institut u Beogradu, u saradnji s partnerima iz Nemačke koji su naslednici produkcione kuće DEFA.

Ciklus počinje filmom "Apači" iz 1974. godine, koji je u tadašnjoj Istočnoj Nemačkoj režirao Godfrid Koldic.

Do 30. aprila biće prikazano ukupno 11 ostvarenja snimljenih u periodu od 1966. do 1983. godine. Medju njima su "Sinovi Velike Medvedice", "Braća po krvi", "Velika zmija", "Osekola", "Skaut"...

Rodjen 1940. godine u Leskovcu, Mitić se u Beogradu školovao za nastavnika fizičkog vaspitanja. Filmsku karijeru započeo je kao epizodista u ekranizacijama dela Karla Maja. Bile su to inostrane koprodukcije koje su od početka šezdesetih godina 20. veka često snimane u tadašnjoj Jugoslaviji.
Ova vrsta filma, evropskog vesterna, bila je veoma popularna u svim zemljama bivšeg socijalističkog bloka.

Mitić je i dalje aktivan pred kamerom. Od 2002. do 2005. godine igrao je u nemačkoj televizijskoj seriji po romanima Karla Maja.



Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Mudrijas Burek Foruma
Legenda foruma


"I'm not always right, but I'm never wrong"

Zodijak
Pol
Poruke 49711
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.2
Ne tako divlji zapad

 Kao kamen temeljac uspeha vesterna evropske provinijencije može da se uzme datum nastanka filma «Za šaku dolara» (Per un pugno di dollari), godina 1964. Njegov autor Serđo Leone (Sergio Leone), alla Bob Roberts, i sam je bio veteran italijansko/španskih koprodukcija, a polazna tačka za film koji je proslavio tada epizodistu Klinta Istvuda (Clint Eastwood), bio je Kurosavin «Telesna straža» (Yojimbo). I fenomen je dobio svoje ime «špageti vestern». Po analogiji gastronomije nemački vesterni su nazvani «kraut» (kupus), španski «paelja», a sovjetski (bilo je i takvih, na primer «Jahač bez glave») «boršč» vestern.

Francuska filmska kritika, na čelu sa Andre Bazenom (Andre Bazin), koja je zastupala teoriju kako je vestern pravi američki, ali najfilmski žanr, dobila je za pravo ovakvim razvojem situacije. Gotovo je nemoguće utvrditi preciznu filmografiju špageti i inih vesterna snimljenih u bivšoj Jugoslaviji. Prvi su došli Nemci sa literarnim nasleđem Karla Maja. Junak serijala bio je italijanski poglavica Vinetu (Winetoo) i njegov beli pobratim Stara Razbišaka (Old Shaterhand), koje su na radost omladine uspešno impresionirali Francuz Pjer Bris (Pierre Brice) i Amerikanac Leks Barker (Lex Barker), čija karijera će ga kasnije odvesti u oskudni kostim Tarzana. Reditelj serijala bio je Harald Rajnl (Harald Reinl), a kako je tadašnji zakon uslovljavao i domaćeg koreditelja (pro forma), pa su se u potpisima izmenjivali Radenko Ostojić i Stipe Delić. Najubedljiviji u serijalu bio je Blago u Srebrnom jezeru (Scharz im Silbersee) iz 1962.

U SSSR-u i političkim satelitima literatura o Indijancima bila je omiljena, jer su oni bili metafora eksploatatorskog sistema SAD. Zato su se bumu evropskog vesterna uskoro priključili i drugovi iz DDR-a. Najzanimljiviji aspekt za autore bio je socijalni momenat, život potlačenih severnoameričkih Indijanaca, ali još uvek je bilo mesta i za melodramu i akciju koja je bila interesantna za publiku na Istoku, koja je sve teže odolevala iskušenjima popularne kulture (rokenrol + seksualna revolucija) sa Zapada. Pandan Pjeru Brisu, nađen je u nastavniku fizičkog vaspitanja iz Beograda, Gojku Mitiću, koji postaje Osekola, dok su scenariji bili uglavnom varijacije na teme Karla Maja, koji je bio omiljen i u komunističkom lageru. Za potrebe vestern revolucije kinematografija je reagovala Far West dekorima od kojih je bio najpoznatiji onaj u okolini Dubrovnika, kod Ivanjice. Sličan, mada skromniji ambijent postojao je i u studijima «Avala filma», u Beogradu. Najpoznatiji iz serijala o Osekoli bio je film Bijeli vukovi (Weisse Wölfe) koji su 1969. zajedno potpisali Konrad Pecold (Konrad Petzold) i Boško Bošković.

Dinko Tucaković

Ciklus „Gojko Mitić“ u Kinoteci:

Sreda 26.04.

19:00 APAČI (1973)
Apachen r. Gottfried Kolditz

21:00 BRAĆA PO KRVI (1975)
Blutsbrüder r. Werner W. Wallroth

Četvrtak 27.04.

19:00 VELIKA ZMIJA (1967)
Chingachgook, die Grosse Schlange
r. Richard Groschopp

21:00 OSCEOLA (1971)
Osceola
r. Konrad Petzold

Petak 28.04.

19:00 SKAUT (1983)
Der Scout
r. Konrad Petzold

21:00 U KLANCU KONDORA (1978)
Severino
r. Claus Dobberke

Subota 29.04.

19:00 SINOVI VELIKE MEDVEDICE (1966)
Die Söhne der grosse Bärin
r. Josef Mach

21:00 TRAGOM SOKOLA (1968)
Spur des Falken r. Gottfried Kolditz

Nedelja 30.04.

17:00 VELIKI POGLAVICA (1972)
Tecumseh r. Hand Kratzert

19:00 BLAGO INDIJANSKOG REZERVATA (1970)
Tödlicher Irrtum
r. Konrad Petzold

21:00 VOĐA APAČA (1974)
Ulzana r. Gottfried Kolditz



izvor: b92.net/kultura
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.083 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.