Mediji u Srbiji kao u Azerbejdžanu i Tadžikistanu
Uticajni mediji u Srbiji su između dva kruga predsedničkih izbora izrazito favorizovali kandidata Demokratske stranke Borisa Tadića, a po količini nekritičkog izveštavanja mogu se uporediti samo sa medijima u Azerbejdžanu i Tadžikistanu, rečeno je na predstavljanju izveštaja o medijima organizacije BIRODI. U izveštaju se, između ostalog, navodi da je Tadić u Blicu pozitivno predstavljen na 82,3 odsto od ukupnog prostora posvećenog tom kandidatu, dok je Nikolić pozitivno predstavljen na 14,4 odsto od ukupnog prostora posvećenog kandidatu SNS-a. Međutim, titulu Najveći medijski poltron DS režima ipak je ugrabila televizija Studio B, koja se finansira iz budžeta Beograda, odnosno džepova svih Beograđana, u čijim je vestima koalicija oko DS pozitivno predstavljena tokom neverovatnih 99,2 odsto vremena

"Većina medija izveštavala je u korist Tadića, osim lista Pravda, koji je favorizovao kandidata Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića, a list Blic je primer jednostranog izveštavanja u korist Tadića i protiv Nikolića", rekao je na konferenciji za novinare u Medija centru Ivan Godarski (Ivan Godardsky) iz slovačke organizacije MEMO 98, koja prati medije tokom izborne kampanje širom sveta.
Godarski je istakao da novinari u Srbiji nisu spremni da političarima postave neprijatna pitanja, iako je to uloga novinara, nego samo prenose izjave, što je zapravo pi-ar (skraćenica od public relations - odnosi sa javnošću), i istakao da slobodni mediji nisu samo pi-ar.
U istraživanju su posmatrane centralne informativne emisije televizija B 92, Radio-televizije Srbije (RTS), Prve srpske televizije, Pinka, Studija B i Radio-televizije Vojvodine (RTV), kao i dnevni listovi Politika, Blic, Večernje novosti, Danas i Pravda, ali ne i udarne pesnice Demokratske stranke tabloidi Press i Kurir. Da je istraživanje obuhvatilo i ova dva DS glasila, verovatno bi bilo neukusno upoređivati medije u Srbiji sa severenokorejskim, a kamoli sa onima u Azerbejdžanu i Tadžikistanu. Međutim, ne treba zaboraviti još neke činioce neobuhvaćene istraživanjem, poput tzv. udruženja novinara, gde su se pojedini takođe odlučili da otvoreno favorizuju vladajuću koaliciju i njenog predsedničkog kandidata tako što su stali u zaštitu pojedinih režimskih medija, tim povodom pozivajući se na navodnu ugroženost profesije i medijske pritiske, usput se ostrvljujući na protivnike svojih političkih favorita.
Azerbejdžansko-tadžikistanska medijska vertikalaAnalitičar Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović rekao je da nisu presudni vreme u vestima televizija ili prostor u dnevnim novinama posvećeni strankama, nego ton u kojem su kandidati predstavljeni, i dodao da su se mediji u kampanji "sklonili u stranu" i pustili političare da promovišu sami sebe.
Gavrilović je kao primer naveo centralne informativne emisije RTS, koju pretplatom finansiraju građani, u kojima je koalicija oko DS pozitivno predstavljena u 92,8 odsto od ukupnog vremena posvećenog toj koaliciji, dok je koalicija oko SNS pozitivno predstavljena u 73,7 odsto od ukupnog vremena.
Naveo je i primer vesti televizije Studio B, koja se finansira iz budžeta Beograda, u kojima je koalicija oko DS pozitivno predstavljena tokom 99,2 odsto vremena, a koalicija oko SNS tokom 82,6 odsto vremena.
"To su procenti kakvi postoje samo u Azerbejdžanu i Tadžikistanu. Izgleda da smo pored kredita iz Azerbejdžana dobili još nešto", rekao je Gavrilović i dodao da je i Radio-televizija Vojvodine, takođe, favorizovala DS i Tadića.
Na pitanje da li je vreme u kojima su DS i SNS predstavljeni negativno rezultat kritičkog tona novinarskog priloga, Gavrilović je odgovorio odrečno i naveo da se to vreme odnosi na negativan stav onoga čija je izjava samo preneta.
"Mediji nisu doprineli izgradnji demokratskog društva i čini se kao da smo birali lidera Srbije i Boga pravde iz srpske himne, a ne predsednika koji će da bude na čelu institucije", rekao je Gavrilović.
Medijska spadalaGavrilović je u nastavku naveo i na konkretan primer, najblaže rečeno, neprofesionalnosti, te istakao da je u štampanim medijima takođe zabeležen manjak neutralnosti, a da su u tabloidu Blic tekstovi bili najmanje neutralni.
S tim u vezi u izveštaju se navodi da je Tadić u Blicu pozitivno predstavljen na čak 82,3 odsto od ukupnog prostora posvećenog tom kandidatu, dok je Nikolić pozitivno predstavljen na 14,4 odsto od ukupnog prostora posvećenog kandidatu SNS-a.
Ako se osvrnemo na izveštavanje ovog tabloida, koji je tokom minule predizborne kampanje vodio najbeskrupulozniju hajku protiv jednog predsedničkog kandidata i njegove stranke u novijoj političkoj istoriji Srbije, imaćemo i najilustrativniji primer o kakvom je moralnom i mentalnom rasulu reč u tzv. mejnstrim medijima. Pomenuti dnevnik je svojom uređivačkom politikom sebe smestio na proširenu listu medijskih spadala pa je, čak, postao i omiljeni junak u novokomponovanim smešnim vicevima, koji kruže među pripadnicima novinarske branše, ali i građanima, uopšte.

Sa druge strane, kaže se u izveštaju, list Pravda je donekle više prostora posvetio koaliciji oko SNS-a i u tim novinama Nikolić je za 11 odsto više prostorno zastupljen od Tadića, mereno u kvadratnim centrimetrima na stranicama novina, dok je koalicija oko SNS u Pravdi četiri puta zastupljenija od koalicije oko DS, što je, ipak, mnogo manje pristrasno ako se uporede izveštavanja Blica ili, pak, televizije Studio B, u kojima se besramno agtitovalo u korist DS i Borisa Tadića.

Gavrilović je naveo da su Nikolić i Tadić u listovima Politika i Danas predstavljeni gotovo jednako, dok su Večernje novosti favorizovale DS i Tadića.
Neodgovornost Republičke radiodifuzne agencijeIzvršni direktor BIRODI-ja Pavle Dimitrijević rekao je da je "mlaka" reakcija Republičke radiodifuzne agencije (RRA) na gostovanje Tadića u zabavnoj emisji Prve srpske televizije pred prvi krug izbora dovela do toga da su pred drugi krug izbora na toj televiziji u zabavnim emisijama gostovali i Tadić i Nikolić, iako je to u suprotnosti sa obavezujućim uputstvom RRA.

Istraživanje, koje je u celini dostupno na sajtu MediaMonitors, sproveli su Biro za društvena istraživanja i slovačka organizacija MEMO 98, a finansirala ga je američka nevladina organizacija Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED).
"Funkcionerska kampanja" DS kandidataBIRODI je pre izbora, takođe, vršio istraživanje koje je tada pokazalo da se u medijima, između ostalog, vodi "funkcionerska kampanja" u kojoj se izvan izbornih blokova pojavljuju stranački kandidati u ulozi državnih funkcionera o kojima se izveštava mnogo i pozitivno i da su na taj način najviše zastupljeni kandidati DS - premijer Mirko Cvetković i ministri odbrane i poljoprivrede Dragan Šutanovac i Dušan Petrović.
U godišnjem izveštaju o stanju medijskih sloboda američke nevladine organizacije Freedom House, koji je objavljen pre mesec dana, Srbija je zabeležila pad sa 75. na 77. mesto i spada među delimično slobodne zemlje.
e-novine