Kraj klimato-skepticizma   
   
Oni koji poriču globalno zatopljenje često to potkrepljuju donekle nepreciznim satelitskim podacima o našem planetu. Novi satelit mogao bi okončati raspravu, barem što se točnosti podataka tiče.   

Skeptici klimtskih promjena često citiraju analizu Johna Christyja sa Sveučilišta Alabama iz 1992. godine, koja je pokazala da se troposfera tek neznantno zagrijala od kada su počela satelitska mjerenja 1979.

No, mnogi su primjetili da je Christyjeva analiza zanemarila, između ostalog, i nepreciznost satelitskih podataka.

"Nepreciznost omogućava skepticima da prežive", kaže Nigel Fox s britanskog Nacionalnog fizičarskog laboratorija. "Tako dugo dok mogu ukazivati na nepreciznost podataka, mi nećemo moći agrumetnirano objasniti razmjere klimatskih promjena".

"Neke od nepodudarnosti nastaju uslijed kalibracije, tzv. hiperspektralnih senzora na satelitima", kaže Fox. Ti senzori prate zračenje sa Sunca i sa Zemlje u širokom rasponu frekvencija.

Posredno i neposredno mogu mjeriti razne parametre, uključujući prosječnu temperaturu našeg planeta, količinu aerosola u troposferi, zdravlje i ciklus usjeva, što se sve koristi za praćene klimatskih promjena.

Ali, unatoč velikoj pažnji i preciznosti koja se posvećuje kalibraciji tih senzora na Zemlji, oni uslijed sila kod lansiranja mogu 'ispasti' iz zone preciznosti.

Jednom kad je satelit u orbiti, jedini način za njihovu rekalibraciju je usporedba s drugim satelitima. No, senzori koji su načeti kod lansiranja, kasnije mogu postati manje osjetljivi i vremenom izgubiti svaku funkciju.

To znači da je u promatranje Zemlje iz svemira uključeno mnogo nepreciznosti. Na primjer, granično odstupanje kod mjerenja ukupnog Sunčevog zračenja koje stiže na Zemlju je oko 0.3%.

I dok to može izgledati kao prava sitnica, promjena Sunčevog zračenja od 0,3% može promijeniti globalnu temperaturu za 2 °C – što je dovoljno za početak mini ledenog doba, kakvo je zadesilo Europu tijekom 17. stoljeća.

Tato su Fox i njegovi kolege konstruirali satelit, nazvan Traceable Radiometry Underpinning Terrestrial and Helio Studies (TRUTHS), koji može smanjiti nepreciznost za faktor 10.

To će biti prva automatska letjelica koja će sama kalibrirati svoje instrumente u svemiru. TRUTHS će, primjerice, filtrirati određenu valnu duljinu svjetla direktno sa Sunca i onda je koristiti za fino podešavanje vlastitih senzora.

Jednom potpuno kalibriran, satelit će moći poslužiti kao etalon prema kojem bi se kalibrirali svi drugi satieliti.

Fox kaže da će preciznost takvih mjerenja postati krucijalna u završavanju međunarodne rasprave o trgovanju kvotama ugljičnog dioksida. Ali bi, na primjer, države mogle posaditi više stabla kako bi ona apsorbirala višak ugljičnog dioksida, pa bi ga onda smjele i više 'proizvoditi'.

No, da bi se neka država kvalificirala za povećanu proizvodnju CO2, stabla koja je posadila trebala bi ostati zdrava. A za sve to trebat će gomila vrlo preciznih podataka.


Više:
University of Alabama: John Christy - http://www.nsstc.uah.edu/atmos/christy.html
National Physical Laboratory: Nigel Fox - http://www.npl.co.uk/press_centre/biographies/nigel_fox.html
National Physical Laboratory: TRUTHS - http://www.npl.co.uk/space/truths_traceability_and_atmospheric_change.html



   
IskonInternet   
05.06.2005.