Razbit će nas komet   
   
Na NASA-inu listu objekata potencijalno opasnih za Zemlju uvršten je komet Catalina 2005 JQ5, najveći i vjerojatno najopasniji od svih 70 objekata 'pod nadzorom'. No, za sada nema straha.   

Uvrštavanje kometa Catalina na tu listu samo podcrtava nesigurnost u procjene koliku opasnost po Zemlju predstavljaju asteroidi i kometi. Prethodne procjene išle su od malih 1 pa sve do zabrinjavajućih 50%. Doduše, najnovije procjene redovito su bile vrlo niske.

Prosječno, kometi su veći i brže se kreću, pa samim time predstavljaju veću opasnost za ljudsku vrstu. I, za razliku od asteroida, oni se nasumično orijentiraju i imaju vrlo produžene orbite. Sve ih to čini nepogodnima za promatranje sve dok se ne pojave 'u blizini' Zemlje.

Komet Catalina uočen je zahvaljujući Catalina Sky Survey, jednom od šest velikih automatiziranih programa koji traže asterodie koji jure prema Zemlji. Kad je otkriven, 6. svibnja, najprije je označen kao asteroid, ali je reklasificiran kad su astronomi na slici uočili karakterističnu prigušenost, znak da led i prašina u mlazovima izbijaju iz kome.

Steve Chesley iz JPL-a, pod čijim okriljem se odvija program CSS, procjenjuje njenu veličinu na oko 1 kilometar, ali dodaje da bi se moglo raditi o pogrešci od "faktor nekoliko u oba smjera".

"Ukoliko je koma dovoljno prašna da dramatično poveća njenu svjetlost, jezgra bi sama mogla biti velika samo nekoliko stotina metara. No, ako je tamo malo prašine, zato jer je komet taman, jezgra bi mogla biti višestruko veća, možda čak i nekoliko kilometara u promjeru", kaže Chesley. "Zato je 1 kilometar otprilike sredina razumnog opsega."

Dana 26. svibnja, JPL-ov jedinstveni softver za proračun orbita označio je Catalinu kao objekt koji bi mogao imati kolizijski smjer sa Zemljom, iako je vjerojatnost za takvo što vrlo mala: šanse su otprilike 1 prema 300.000 da udari u Zemlju 11. lipnja 2085.

Temeljen na procjeni od jednog kilometra veličine jezgre kometa, udar bi imao snagu od 6-gigatona – što odgovara eksploziji koju bi izazvalo 6 milijardi tona TNT-a.

Astronomi sada čekaju rezultate daljih promatranja kako bi novi proračun otklonio ikakvu mogućnost udara, kao što se to redovito događa sa svim novouočenim nebeskim objektima.

Ali to se ne događa. S dodatnim tjednom novih podataka, predviđena putanja kometa zapravo se pomaknula još malo bliže 'centru mete' – njegova predviđena putanja završit će u krugu unutar 400 kilometara od našeg 12.700 kilometara 'širokog' planeta.

Svejedno, nesigurnost oko točnog vremena kada će se ukrižati putanje kometa i Zemlje, smanjuju vjerojatnost sudara na oko 1 prema 120 milijuna. To je zaista zanemarivo, ali astronomi za sada ne mogu reći da do sudara sigurno neće doći.

Chesley dodaje kako je čak 'sitnica' od 1 prema 120 milijuna prenapuhana jer kometi, za razliku od asteroida, mogu promijeniti smjer kretanja uslijed snažnih potisnih izbacivanja plina iz njihovih prašnih koma i repova.

Prema njemu, vjerojatnost bi mogla griješiti za "faktor dva ili tu negdje", a da bi objekt ispao s liste potencijalno opasnih za naš planet, vjerojatnost treba biti manja od 1 prema 10 milijardi.

Jedini drugi komet na listi JPL-ovoj listi dodan je 2003. godine. No, dodatna promatranja uklonila su mogućnost sudara i on je s 'ispao iz igre' tjedan dana prije nego je Catalina na nju uvrštena.

U novijoj povijesti još je samo jedan komet imao vjerojatnost višu od nule da će udariti u Zemlju. Komet Swift-Tuttle, nakon više od stoljeća iščeznuća ponovno je 'otkriven', 1992., ali to je bilo prije nego je JPL sastavio svoju listu.

Dodatna promatranja prilikom prolaska kometa Swift-Tuttle, prije svega zahvaljujući interesu javnosti za mogući sudar, dovele su do toga da se sa sigurnošću može reći da u ovom tisućljeću neće udariti u Zemlju.

No, Swift-Tuttle ima orbitu koja će na kraju sasvim sigurno završiti u sudaru s Mjesecom ili sa Zemljom.


Više:
JPL: Near Earth Object Program - http://neo.jpl.nasa.gov/index.html
Catalina Sky Survey - http://www.lpl.arizona.edu/css/

   
IskonInternet   
03.06.2005.