14. 05. 2009. | 20:47
NOVA STRATEGIJA

Rat za naftu, ali na Arktiku!
Autor ZDRAVKO CESAR

Može li područje hladnog Arktika u vrlo skoroj budućnosti postati i poprištem jednog novog, u doslovnom smislu hladnog rata? Ovog puta za dragocjene zalihe nafte i plina koje se skrivaju ispod stotina metara arktičkog leda i koje žele Amerikanci, Danci, Norvežani i Rusi. Prema podacima koje je nedavno objavila znanstvena agencija američke vlade U.S. Geological Survey, ispod ledenog pokrivača leži oko 90 milijardi barela nafte.

Obrana svim sredstvima
Koliko je to bogatstvo najbolje govori podatak da je trenutna svjetska potražnja za naftom nešto manja od 90 milijuna barela dnevno. Danas je u Rusiji predstavljena nacionalna sigurnosna strategija u kojoj se predviđa borba za prevlast nad područjem Arktika koja bi u idućih desetak godina mogla prerasti čak i u – vojni sukob.

Taj dokument u kojem se analiziraju i mogući oružani sukobi na granicama Rusije obuhvaća vrijeme do 2020. godine i u njemu je Arktik jedno od najvažnijih područja, otkriva londonski Times. Sigurnosnu strategiju koja je predstavljena danas odobrili su, naravno, predsjednik Medvedev, premijer Putin, Vijeće za sigurnost, ali i šefovi vojnih i sigurnosnih službi.

Kremlj je, dakako, naglasio da ta strategija nije nikakav pokušaj “militarizacije Arktika”, no vrlo se jasno može iščitati da je Rusija spremna svim sredstvima braniti svoje interese. To se može vidjeti i iz istupa ruskih diplomata poput Dmitrija Rogozina, veleposlanika pri NATO-u, koji je u ožujku upozorio tu organizaciju da nemaju što tražiti na Arktiku.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je i Norvešku za vojne vježbe koje na Arktiku trebaju prejudicirati vlasništvo nad područjem, a svoje velike želje Rusija je pokazala i 2007. kad je posebni izaslanik Kremlja Artur Čilingarov na čelu istraživačke ekipe postavio rusku zastavu na arktički led.

Međusobne optužbe
I dok se u igri za Arktik svi međusobno optužuju, stručnjaci upozoravaju da bi se dolaskom naftnih i plinskih kompanija mogla dogoditi klimatska katastrofa. Zbog sadašnjeg zagrijavanja planeta te su zalihe nafte i plina sve bliže istraživanjima i proizvodnji, a što će biti s polarnim medvjedima, ugroženim vrstama životinja, naseljima starosjedilaca – nitko ne zna. Naftna industrija će Arktik pretvoriti u novi Houston i to ćemo skupo platiti, smatra Frank O Donell, predsjednik organizacije Clean Air Watch.

Izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3293098/index.do