Potraga za svetim Gralom sve bliža cilju   
   
Čovječanstvo je oduvijek intrigirala misao o besmrtnosti ili barem produljenju života. Posljednja metoda koja bi to omogućila je ona britanskog znanstvenika Aubreyja de Greya koji tvrdi da je upravo on tvorac lijeka protiv starosti što će omogućiti starijim ljudima povratak u najbolje godine i produžiti život ljudskoj vrsti za tisuću godina   
   

Znanstvenici su uspjeli zaustaviti starenje vinskih mušica, no one bi ostajale male    
   
   
Svoju teoriju ovaj znanstvenik, pomalo ekscentričan i u očima kolega, zasniva na uklanjanju uzroka starenja stanica odgovornih za bolesti i smrt. Njegove kolege s područja biomedicine složili su se s tom teorijom, uz napomenu da je još uvijek riječ o teoriji te da bi trebalo pričekati prve rezultate istraživanja, nakon čega bi se eventualno išlo u proizvodnju lijeka protiv starosti.

U međuvremenu De Grey, plutajući kanalima Oxforda, poziva sponzore da mu daju sitnicu od milijardu funti kako bi krenuo u izradu eliksira mladosti. I dok on pokušava pronaći novac i započeti istraživanja i proizvodnju, neke teorije o vječnoj mladosti već su odavno isprobane u laboratoriju.

Istraživanje provedeno na vinskim mušicama na Sveučilištu Brown u Providenceu otkrilo je kako se manipuliranjem genima, povezanim s hormonima sličnim inzulinu, život nekih mušica može produljiti i za 85 posto, a pokus je potvrđen i na londonskom University Collegeu.

Međutim, utvrđena je i nuspojava takve terapije. Naime, mušice su ostajale mlade, ali i male te nedovoljno razvijene.



Aubrey de Grey: 'Imam eliksir dugovječnosti!'   

Istraživač David Gems, s londonskog University Collegea, iznio je prilično hrabru hipotezu po kojoj postoji genetički sustav koji regulira starenje i koji je zajednički svim životinjama. On ističe da bi se moglo, u slučaju da se otkrije i prouči verzija tog sustava u sisavaca, odgoditi starenje ili čak pomladiti čovjeka.

Marc Tatar, voditelj istraživanja na Sveučilištu Brown, tvrdi pak da spojevi slični inzulinu kontroliraju starenje kod mušica ili crva, ali vjerojatno i u ljudi, te da istovremeno usporavaju rast.

Na vječno čovjekovo pitanje – kako zaustaviti starenje, svjetski laboratoriji i dalje traže odgovor, otkrivši dosad da je neurološki sustav u ljudskom mozgu sličan onom u vinskih mušica. Možda, pretpostavljaju oni, postoje neki signali u mozgu koji mehanizam starenja uključuju ili isključuju. Profesor Marc Tatar vjeruje u pokušaj neke vrste hormonalnog liječenja od, nazovimo je tako, bolesti starenja.

Ovaj znanstvenik je, prema upravo objavljenim radovima, na osnovi eksperimenata s miševima utvrdio da bi se ljudskom životu moglo dodati još, kako je rekao, oko 40 zdravih godina. No ta će istraživanja trajati još najmanje 10 do 20 godina, kada će možda biti moguće aktivirati gen mladosti kod ljudi.

Liječnici Medicinskog centra Beth Israel iz Bostona kažu da bi se tajna dugovječnosti mogla kriti u skupini gena koju su otkrili na istom ljudskom kromosomu. Kako kažu, ti bi geni, onima koji ih posjeduju, mogli usporiti otkucavanje biološkog sata.

Thomas Perls, jedan od autora znanstveno-stručnog izvješća iz časopisa Radovi Nacionalne akademije znanosti, naznake genske teorije starenja našao je proučavajući blizance koji su doživjeli više od devedeset godina bez veće pomoći moderne medicine.


   

Ranije se smatralo, kaže doktor Perls, da što si stariji, to si bolesniji. No stogodišnjaci prolaze bez mnogih bolesti od kojih pate druge starije osobe. Možda oni imaju gene koji im pomažu da izbjegnu bolesti i uspore starenje.

Međutim, duže živjeti se može, sudeći po nekim najnovijim otkrićima, i bez hormonalne terapije. Dokazano je, naime, da djeca s višim stupnjem inteligencije imaju veće izglede za duži život od one čija je inteligencija na nižem stupnju. Prema studiji što ju je objavio British Medical Journal, ovaj zaključak se temelji na rezultatima istraživanja provedenim prije Drugog svjetskog rata na djeci u Škotskoj.

Profesor Lawrence Whalley, jedan od autora studije, navodi da su stručnjaci pronašli 2.230 osoba, koliko ih je tada bilo testirano u školama u Aberdeenu, te da su analizirali odnos inteligencije onih koji su bili živi 1. siječnja 1997. i onih koji su preminuli.

Njegov zaključak glasi da djeca s kvocijentom inteligencije oko 85 imaju samo 63 posto šanse doživjeti istu starost kao ona čiji je IQ 115.

Da se napretkom medicine i društva ljudski život znatno produljio, pokazuju podaci koji govore da je na početku ere prosječan životni vijek čovjeka bio oko 30 godina, prije samo jednog stoljeća iznosio je 50 godina, a danas je u razvijenim zemljama očekivani ljudski vijek oko 85 godina.

U iščekivanju radova znanstvenika ili rezultata IQ testa, medicina odavno nudi rješenja koja su nam pred nosom. Treba jesti manje i kvalitetnije, kretati se, izbjegavati cigarete i veće količine alkohola te ostale toksine, a sve to samo po sebi produžava život.

Svjetski trend su klinike koje su se specijalizirale za produljenje života, odnosno za antiaging. Tako u Splitu djeluje Poliklinika Analiza - jedna od samo deset u svijetu koja pomoću testova utvrđuje koja vam hrana (ne)odgovara.



Dugovječnost kroz želudac - test intolerancije na hranu koji uključuje 93 različite vrste hrane može se napraviti u Splitu i na još samo deset mjesta u svijetu   

'Cilj nam je da čovjek svoj život proživi kvalitetno i da shvati da njegova fizička, umna i seksualna aktivnost ne završavaju u pedesetoj ili šezdesetoj, nego traju dok je živ! Kvalitetu života možemo biološki poboljšati u određenom postotku, a danas se smatra da bi čovjek mogao živjeti i 120 godina', tvrde u Analizi.

Namjera im je utjecati na biološko starenje, odnosno na molekularnoj razini se djeluje kako bi se održala struktura i funkcija stanica, tkiva, organa i organskih sustava na nivou koji smo imali sa 20 ili 30 godina, što im omogućavaju raspoložive dijagnostičke i terapijske metode. Antiaging je fokusiran na pojedinca, odnosno na specifičnosti svakog čovjeka jer univerzalnog kalupa ili formule nema.

Stručne analize i testovi stoje nekoliko stotina kuna naviše, testovi antioksidansa i oksidativnog stresa nekoliko tisuća kuna naviše, a specifična testiranja i desetak tisuća kuna. Test intolerancije na hranu, koji uključuje 93 različite vrste hrane te utvrđuje razinu IgG antitijela koja su se razvila na svaku od njih, stoji 2.272 kune. Donedavno je koštao čak tisuću kuna više jer su uzorci analizirani u Španjolskoj, a sada to rade domaći stručnjaci.

Za postizanje dugovječnosti iznimno je važan i izbor hrane, ali i tu vrijedi pravilo individualnosti, jer što je za jednu osobu zdravo, za nekog drugog može biti štetno. Primjerice, migrena, vrtoglavica, astma, depresija, premorenost, artritis i niz drugih ozbiljnih zdravstvenih smetnji mogu u značajnom postotku biti uzrokovani osjetljivošću organizma na određenu vrstu hrane.

'Izbacivanjem spornih namirnica iz prehrane u preko dvije trećine slučajeva dolazi do značajnog poboljšanja zdravstvene slike', objašnjavaju u Poliklinici za urologiju i citologiju sa specijalističkim medicinsko-biokemijskim laboratorijem Analiza.
   
   
Tportal \ M.R.