Ševi kao lud pa nek' sperma odluči...


Antechinus stuartii, samo jednom se ševi

Ševi i umri: na to se svodi život tobolčara nalik rovki koji si ne može priuštiti gubljenje vremena na biranje idealnog partnera, ali istovremeno proizvede veliko potomstvo.

Znanstvenici kažu da taj 'trik' treba zahvaliti visokoučinkovitoj spermi.

Antechinus stuartii mali je australski tobolčar s bizarnim seksualnim životom koji ga čini posebnim. Mužjaci se skupljaju po gnijezdima, čekajući da se pojave ženke i tada se, u jedinstvenoj orgiji života, pokušavaju pariti sa što više njih.

Dva tjedna kasnije imunološki sustav mužjaka zakazuje i oni ugibaju. Ženke za to vrijeme nose i donose na svijet svoje jedino potomstvo prije nego, u nekoliko sljedećih mjeseci, uginu i one.

Kad su Diana Fisher i njezini kolege s Australskog nacionalnog sveučilišta u Canberri uzeli životinje iz divljine i dopustili ženkama da se pare, ili samo jednom s jednim od tri mužjaka ili tri puta samo s jednim, otkrili su da ženka s više mužjaka ima tri puta više potomstva koje je preživjelo.

Možda su te životinjice promiskuitetne, ali to ne znači da se to događa zbog genetike. Testovi očinstva i prateći testovi otkrili su da neki mužjaci imaju mnogo više potomstva koje preživljava od ostalih.

To ima smisla, kažu istraživači, ako 'kvalitetniji' mužjaci proizvode i spermu koja je u stanju nadjačati spermu drugih mužjaka.

Ako je to doista tako, ženke ne moraju birati najbolje mužjake. Umjesto toga, one se mogu pariti s više mužjaka i pustiti da se njihovo sjeme 'potuče'.

"Ima naznaka da bi se to moglo događati i kod drugih životinja, ali ovo je prvi put da je to razumno dokazano", kaže Fisher.

Može li isti proces biti djelatan i kod drugih sisavaca? Smatra se da ženke obično biraju partnere kako bi smanjile vjerojatnost od zaraznih bolesti i zbog toga jer u manje potomstva ulažu više od mužjaka.

"Koristi višestruko uzastopnog parenja pokazane u ovoj studiji su iznenađujuće i ukazuju da i ženke nekih drugih vrsta mogu imati koristi od ovakvog ponašanja", kaže evolucionarni biolog Tom Tregenza sa Sveučilišta Exeter.

Izvor: NetPortal

 

E ovo je dobro.

\