Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 18. Apr 2024, 14:21:48
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Prvi opijumski rat  (Pročitano 4593 puta)
11. Avg 2007, 11:33:45
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.22
mob
Apple iPhone 6s
Prvi opijumski rat
 
Prvi opijumski rat ili Prvi englesko-kineski rat je bio rat između Velike Britanije i Kine od 1839. do 1842. Rat je vođen sa ciljem da Kina uvozi britanski opijum. Britanija je izvozila 1,4 miliona kilograma opijuma u Kinu. Taj rat se smatra početkom evropske hegemonije prema Kini. Konflikt je započeo dugu istoriju kineske sumnjičavosti prema Zapadu, što se još uvek oseća u Istočnoj Aziji.

Pozadina

Za vreme 19. veka Evropljanima je bilo jako unosna trgovina sa Kinom. Unosna je bila i za kineske trgovce. U Kini su postojala trgovačka ograničenja, pa je međunarodna trgovina bila dopuštena jedino preko Kantona . Zbog toga nije bilo ekonomično trgovati robom male vrednosti. Trgovina se zasnivala na luksuznoj robi, kao što je čaj (Kina je izvozila za Britaniju) i srebro, koje je Kina uvozila. Pored toga značajni su bili i neki specijalni metali, koji su se koristili u Kini. Britanija je svoju valutu zasnivala na zlatnom standardu od 18. veka , pa je srebro kupovala u kontinentalnoj Evropi, da bi snabdevala Kinu. To je bilo prilično skupo za Britaniju pre demonetarizacije srebra u Nemačkoj 1870. Britanci su tražili koja bi bila druga unosna roba za trgovinu i otkrili su opijum, koji se proizvodio u Britanskoj Indiji. Od 1821. do 1837. pet puta se povećao izvoz droga u Kinu. Britanija je izvozila velike količine opijuma od 1781. Droga se proizvodila u Bengalu i Malvi u Indiji i prodavala se pod uslovom da se prodaje britanskim trgovcima za Kinu. Celu prodaju i proizvodnju opijuma vodila je Britanska istočnoindijska kompanija.

Kineska vlada je uočila da srebro odlazi iz zemlje i da je 2 miliona Kineza postalo zavisno od droga. Britanci su prodavali 1.400 tona opijuma Kinezima. Kinezi su odlučili da zaustave trgovinu opijumom. U početku je izgledalo da Kinezi imaju uspeha. Jedan visoko rangirani kineski službenik Lin Zeksu je napisao pismo engleskoj kraljici upozoravajući na problem. Lin Zeksu je u maju 1839. naredio da se unište sve zalihe opijuma. Međutim britanski mornari su se pobunili u julu 1839, uništili su jedan hram i ubili su jednoga Kineza, koji ih je pokušao zaustaviti. Kinezi su tražili mornare da im sude, a britanska vlada se pozivala na ekstrateritorijalnost, što znači da im samo britanski sudovi mogu suditi. Sudio im je britanski sud u Kantonu i pustio ih je.

Kineska vlada je tražila da britanski trgovci potpišu ugovoru da neće trgovati opijumom i da ako to učine da mogu biti osuđeni na smrt i da im mogu suditi kineski sudovi. Glavni britanski nadglednik trgovine sa Kinom Čarls Eliot je posle toga naredio Britancima da se povuku iz Kine i zabranioo je trgovinu sa Kinezima. Pojedini trgovci, koji nisu trgovali opijumom bili su spremni da potpišu ugovor, koji su Kinezi tražili i na taj način slabili su Britansku trgovačku poziciju.

Rat

Pripremajući se za rat Britanci su 23. avgusta 1839. zauzeli Hong Kong. Hong Kong je tada bio manje mesto. Krajem oktobra u Kinu je stigao brod Tomas Kots, koji je bio vlasništvo kvekera, a oni nisu trgovali opijumom. Njihov kapetan Smit je verovao da je Čarls Eliot prekoračio ovlaštenja zabranjujući Britancima trgovinu sa Kinom. Da bi sprečio ostale britanske brodove da se oglušavju o naređenje o prestanku trgovine sa Kinom Eliot je naredio blokadu Biserne reke. Borbe su počele 3. novembra 1839. kada je drugi jedan britanski brod Rojal Sakson pokušao da otplovi do Kineza. Britanci su ispalili upozoravajući plotun na Rojal Sakson, Kineska flota se umešala u pokušaju da zaštiti britanski trgovački brod. Kineski pomorski izveštaj za prvi dan bio je da su ostvarili veliku pobedu toga dana. Eliot je naredio svim brodovima da se povuku prema blizini Makaua, međutim trgovačkim brodovima je više odgovarala luka Hong Konga. Ipak sledečih dana britanska mornarica se pokazala mnogo boljom i potopili su mnogo kineskih brodova. Eliot je tokom 1840. molio portugalskog gevernera Makaua da pusti da istovaruju svoje brodove u Makauu, a da će im Btitanci zauzvrat dobro platiti. Guverner Makaua je odbio jer se plašio da će Kina da prekine opskrbu Makaua hranom i ostalim potrebštinama. Kineski car je 14. januara 1840. tražio da svi stranci u Kini prestaju da pomažu Britance.

Britanska vlada i Britanska istočnoindijska kompanija su odlučile da napadnu Kanton, a vojni troškovi padaju na trošak vlade. U junu 1840. stigla je u Kvantung iz Singapura ekspediciona sila od 15 većih brodova, 4 parne topovnjače i 25 manjih brodova sa 4.000 marinaca. Džejms Bremer je predvodio marince. Bremer je zahtevao da kineska vlada nadoknadi troškove, koje su Britanci imali zbog prekida trgovine. Kinezi su to odbili, pa su Britanci napali. Ušće Biserne reke Kinezi su jako dobro branili, pa je britanska flota krenula severno do Ksijamena.

Britanci su tokom 1841. zauzeli tvrđave, koje su branile ušće Biserne reke, između Hong Konga i Kantona. Do janura 1842. Britanci su kontrolisali uzvišenja oko Kantona i pobedili su Kineze kod Nigboa i kod Činghaja. Do sredine 1842. Britanci su pobedili Kineze na ušču druge velike reke Jangce i zauzeli su Šangaj. Kineska vlada se pokazala nesposobnom da se nosi sa zapadnim silama, bilo politički, bilo vojno. Rat je završio u avgustu 1842. kada je Kina potpisala prvi nejednaki sporazum, Sporazum iz Nankinga.

Sporazum

Po spporazumu iz Nankinga
Bitanci su dobili ekstrateritorijalni status.
Hong Kong je pripao Velikoj Britaniji
Trgovačke luke Kanton, Ksijamen, Fuču, Šangaj i Ningbo su otvorene za sve trgovce
kineska vlada je plaćala reparacija za uništeni opijum i ratne troškove

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 18. Apr 2024, 14:21:48
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.1 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.