Prva odluka je ispravna



Možete li pronaći 'krivo' okrenuti križ? Odgovor potražite na kraju članka
Ljudi lakše pronađu iglu u plastu sijena i imaju oči sokolove kad dobiju taman toliko vremena koliko treba za donošenje brze odluke, što govori da je naš prvi poriv ponekad najtočniji.

Sudionici ispitivanja od kojih se tražilo da od gotovo 660 križeva pronađu jedan jedini koji je naopako okrenut učinili su to brže i preciznije kad su imali tek djelić sekunde za donošenje odluke.

Istraživači kažu da rezultati potvrđuju teoriju prema kojoj bi, u određenim okolnostima, trebali vjerovati svom prvom porivu. Dodaju kako, s druge strane, njihovi rezultati jasno pokazuju kako nas intenzivno razmišljanje ponekad može udaljiti od pravog odgovora.

Li Zhaoping i Nathalie Guyader s londonskog University Collegea okupile su ekipu od 14 dobrovoljaca i tražile svakog od njih da se fokusira na veliki računalni monitor. Tada bi se na ekranu pojavio niz od gotovo 660 identičnih križeva, međusobno udaljenih oko 2 centimetra.

Od tih 660 simbola, jedan je bio malo drugačije okrenut od ostalih. Od sudionika studije tražilo se da ustanove nalazi li se preokrenuti simbol na lijevoj ili desnoj polovici ekrana.

Kako su tražili zadani simbol, pokrete njihovih očiju bilježila je videokamera, koja je, prema orijentaciji zjenica, mogla pratiti što su dobrovoljci zapravo gledali. Kad su pronašli podmetnuti simbol, dobivali su različita vremena za odluku nalazi li se lijevo ili desno.

Kad su imali pola sekunde, u 95% slučajeva odabrali su ispravnu polovicu ekrana. Već kad su dobili samo sekundu za razmišljanje, točnost je pala na nekih 80%.

No, kad su dobrovoljci imali čitave dvije sekunde od trenutka kad je računalo registriralo njihov pokret očiju koji se zaustavio na cilju, točnost se opet popela na početne vrijednosti.

Podsvjesna reorijentacija
Znanstvenice kažu da za takve rezultate postoje biološki razlozi. Sliku koju su uhvatile oči najprije obradi područje na stražnjem dijelu mozga, tzv. primarni vizualni korteks.

Misli se kako je taj dio mozga uključen u podsvjesnu obradu. Informacija putuje iz područja za primarnu vizualnu obradu u oba parijetalna područja, gdje se prepoznaje oblik, te u frontalni korteks, koji donosi odluku.

Zhaoping vjeruje da nam taj mentalni napor, koji zaposli tako veliki dio mozga, na početku može 'mentalno preokrenuti' predmet koji gledamo kako bi nam pomogao da odlučimo što je to zapravo.

To je korisno kad trebamo uobičajene objekte prepoznati u neobičnim položajima. Naprimjer, prepoznavši da su slova preokrenuta, lakše zaključimo da knjigu držimo naopako.

"U tom slučaju", kaže Zhaoping, "ta reorijentacija može navesti naše misli da klasificiraju čudno okrenute simbole istovremeno s drugima, što privremeno usporava našu odluku i odabir".

To bi moglo objasniti zašto su ljudi imali slabije rezultate kad su dobili samo malo više vremena za razmišljanje: kad je vrijeme za odluku bilo kraće, vodila ih je samo njihova podsvijest, a kad su dobili više vremena, mogli su prevladati reorijentaciju.

Zhaoping se nada da bi ovi rezultati mogli pomoći u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti. Bolest je često povezana sa smanjenjem viših funkcija mozga. Kaže da ljudi s Alzheimerom možda ne bi imali takvu točnost u vizualnom testu nalik ovome koje su provele sa zdravim osobama.

---

'Krivo okrenuti' križ nalazi se u sredini drugog stupca

Izvor: NetPortal