imam problema sa proširenim venama.kada je neophodna operacija i da li postoji neki melem za to.inače imam masivnu insufijenciju spoljnih vena pa ako neko zna neka javi

---

Ode u zdravlje...Tu ce ti pre pomoci...

Proširene vene nastaju zbog oštećenja venskih zalistaka, a osoba koja ima proširene vene naslijedila je osjetljivu građu venskih zalistaka. Rađamo se, dakle, sa sklonošću proširenim venama, a razvoj bolesti i njezin intenzitet mogu potaknuti faktori rizika (trudnoća, kontracepcijske pilule, obuća s visokim petama, pretilost, dugo sjedenje ili stajanje), ali sami faktori rizika, bez nasljedne skonosti, ne mogu stvoriti proširene vene.
Proširene vene ne mogu spontano zacijeliti, niti se mogu izliječiti lijekovima. Jedini je način liječenja njihovo uklanjanje, ali treba ukloniti i mjesto na kojem je zalistak oštećen, zbog čega je i nastalo proširenje. Neliječena bolest proširenih vena brzo napreduje i neminovno dovodi do komplikacija koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, pa i život.
Držimo li se osnovnog postulata medicinske znanosti - bolje spriječiti nego liječiti - ranim i pravodobnim liječenjem proširenih vena spriječit ćemo nastanak i razvoj komplikacija.


1. Tromboflebitis

Tromboflebitis (thrombophlebitis) začepljenje je površinske, uglavnom proširene vene, praćeno upalom zida vene, a prepoznaje se po crvenilu, bolovima i otvrdnuću. Nastaje zbog usporene venske cirkulacije u proširenoj veni te zbog promjena u stijenci vene. Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi, a posebno je često u trudnoći i nakon poroda. Liječi se ambulantno: mirovanjem, hladnim oblozim i antibioticima. I nakon liječenja tromb često zaostaje u površinskoj veni, a može se napipati kao tvrdi čvor neposredno ispod kože.


2. Posttrombotski sindrom

Posttrombotski sindrom (syndroma post thromboticum) naziva se i 'kronična venska insuficijencija', a nastaje ako se začepljenje površinskih vena dulje vrijeme ne liječi. Razvije li se taj poremećaj, nastaju velike promjene u protoku krvi, jer se krv ne usmjerava fiziološki prema srcu, već se vraća prema stopalima i tu opterećuje površinske vene. Zbog pritiska velikog volumena krvi, najčešće u predjelu potkoljenica i skočnog zgloba, nastaju otekline, koje se ne mogu otkloniti limfnom drenažom. Koža na oteklinama nedovoljno je opskrbljena kisikom i hranjivim tvarima i napokon se otvara rana, najčešće s unutarnje strane na donjem dijelu potkoljenice, ali može nastati i na drugim dijelovima. Otvorena rana (ulcus venosum) krajnji je stadij posttrombotskog sindroma.


3. Spontano krvarenje

Spontano krvarenje (haemorrhagia spontanea) vrlo je obilno krvarenje iz jako proširene vene, a može nastati spontano ili ga pak izaziva beznačajna ozljeda. Kod jako proširenih vena mjestimično se razvijaju tzv. 'aneurizme', balonasta proširenja zida vene, jer se širenjem vene stanjuje njezin zid. Vena na tom mjestu potpuno gubi elastičnost i slična je mlohavoj vreći. Pošto se površinske vene nalaze neposredno ispod kože, podložne su vanjskim utjecajima, a i spontano mogu doslovno prsnuti, što uzrokuje veoma obilno krvarenje. U literaturi su opisani i slučajevi takvih krvarenja s najtežim ishodom.


4. Flebotromboza

Flebotromboza (phlebothrombosis) stvaranje je krvnog ugruška u dubokim venama, a u 80 posto slučajeva posljedica je dugotrajnih i neliječenih proširenih površinskih vena. Kada su površinske vene jako proširene, u duboki venski sustav prelazi mnogo venske krvi. Zbog toga se šire i duboke vene, pa se njihovi zalisci više ne dodiruju. Na tim mjestima nastaju vrtložne struje krvi, koje pogoduju odlaganju krvnih pločica i stvaranju krvnog ugruška, odnosno tromboze. Ovu komplikaciju osobito ozbiljnom i opasnom čini velika mogućnost da se stvoreni tromb odvoji od zida vene i 'otputuje' do plućne vene, gdje može uzrokovati po život opasnu plućnu emboliju.
Flebotromboza može nastati i kod osoba koje nemaju proširene površinske vene, ali najčešće nastaje baš na proširenim površinskim venama.


Operacija jedini lijek

   
Pošto se venski zalisci ne mogu popraviti, niti kirurški zamijeniti, jedini je način liječenja - ukloniti ih. Time će se ukloniti i osnovna karika u mehanizmu nastanka proširenih vena. Dakako da treba ukloniti i proširene vene, kako bi se uspostavila normalna venska cirkulacija u površinskim venama. Time se onemogućuje prevelik dotok venske krvi u duboki venski sustav i komplikacije koje su s time povezane, a ako je prisutna otvorena rana, ona će spontano zarasti za 4 do 6 tjedana.
Prema pravilu 'boje spriječiti nego liječiti', nameće se i odgovor na ključno pitanje - 'kada ukloniti proširene vene?' Dakle, proširene vene treba operirati kada su one vidljive i kada se ultrazvukom utvrdi oštećenje venskih zalistaka.
Zabluda je da 'uvijek ima vremena za uklanjanje proširenih vena', jer odgađanjem operacije dovodimo pacijenta u opasnost da zadobije jednu od nimalo bezazlenih komplikacija.
U razvijenim zemljama operacija proširenih vena danas se radi ambulantno, u lokalnoj anesteziji, a pacijent neposredno nakon zahvata ide sam kući, bez tuđe pomoći. Time se izbjegava rizik opće anestezije, a i pacijenti s oštećenim srčano-žilnim i dišnim sustavom mogu biti operirani bez rizika.


Operacije proširenih vena danas se rade suvremenom operacijskom tehnikom, kroz otvore u koži od samo 2-3 milimetra, koje ne treba šivati. Nakon nekog vremena ožiljci postaju nevidljivi, pa se, osim funkcionalnog, postiže i odličan estetski učinak.
Svaki poremećaj površinskog venskog sustava nastalu zbog proširenih vena treba liječiti odmah. Operacija kojom se u ranom stadiju uklanjaju proširene vene nije nikako zahvat koji se poduzima radi izgleda, nego operacija koja treba spriječiti oštećenje dubokih vena i kasnije vrlo teške komplikacije.


Izvor: Pliva Zdravlje

Више шетње,тежа обућа,завоји,по таблета андола 100 дневно,па шта буде..........
то је шалу стање,те површинске вене и нусу опасне,али нико не зна шта је са дубоким,а ту може бити СВАШТА.
јавите се неком хирургу који то може да оперише,па ће он боље рећи,али ствар није за зез

Noge teške kao olovo

Tegobe zbog proširenih vena pojačavaju se već sa prvim otopljenjem. Toplo vreme izaziva zaostajanje krvi u venama, a posledice su otoci oko članaka i potkolenica


VEĆ sa prvim otopljenjem, oni koji pate od proširenih vena, počinju da se "utežu" u elastične medicinske čarape, da bi sprečili zapaljenja, otoke i bolove u nogama. Ovo su, nažalost, najčešće posledice varikoziteta, odnosno proširenja vena, koji se pojačavaju sa dolaskom toplih meseci.

Prema rečima dr Marjana Ilića, vaskularnog hirurga iz KBC "Zvezdara", povišene dnevne temperature izazivaju zaostajanje krvi u venama.

- Posledice su otoci oko članaka i potkolenica i sindrom "teških nogu". Zbog otežane cirkulacije stvaraju se uslovi za zapaljenja i pojavu tromba u venama.

Oni koji više godina muku muče sa ovim tegobama, ne žele da čekaju vrele letnje dane, već staju u redove državnih klinika, gde se ove operacije, uglavnom ne naplaćuju. Drugi probleme rešavaju u privatnim ordinacijama, gde imaju i veći izbor terapija i savremenih metoda lečenja ove bolesti od koje pati čak polovina žena i dvadeset odsto muškaraca do 40 godina starosti.

Pre bilo kakve intervencije, kaže dr Ilić, treba postaviti dijagnozu pregledom vaskularnog hirurga i kolor dopler ultrazvučnom metodom.

Terapija proširenih vena može biti: konzervativna, sklero-kompresivna i hirurška.

Konzervativna terapija podrazumeva izbegavanje dugog stajanja i sedenja, odmaranje nogu, svakodnevno šetanje, vežbe i bavljenje sportom kojim se aktivira mišićna pumpa ili nošenja elastičnih zavoja ili čarapa. Elastične čarape spoljnom kompresijom na proširene vene ne dozvoljavaju da se one ispune krvlju.

Skleroterapija se izvodi u strogo indikovanim slučajevima: kod manje proširenih vena, ili ako se vene i posle prethodne intervencije ponovo vraćaju. Ova metoda se ne primenjuje kod pacijenata koji imaju akutni celulitis, debele noge, alergijske reakcije na sklerozantna sredstva, i kod nepokretnih bolesnika. U ispražnjeni venski sud se ubrizgava sklerozantno sredstvo, pena ili vodena para, i pravilno se postavljaju elastične bandaže. Samo na taj način izbegavaju se komplikacije ovog tretmana (postinjekcioni ulkus, venska tromboza, pigmentacija i zadebljanje kože, alergijske i anafilaktičke reakcije).

Operativni tretman je najuspešniji oblik terapije i sprovodi kod bolesnika gde preventivne mere, upotreba lekova, sklerozantne i druge terapije ne dovode do poboljšanja, ili se pojave znaci akutnih komplikacija (tromboflebitis), hronični venski zastoj ili vitalne komplikacije (embolija pluća). Operativni zahvat se izvodi i zbog krvarenja iz varikoziteta ali, najčešće iz estetskih razloga. Treba izbegavati operaciju vena na obema nogama istovremeno. Postoje klasično i savremeno operativno lečenje. Klasična operacija se izvodi najčešće kod uznapredovale bolesti vena, kada se uklanjaju svi varikoziteti, bilo delovi venskog sistema, ili magistralne vene površnog venskog sistema. Spadaju u red lakših hirurških intervencija sa minimalnim operativnim rizikom i malim brojem postoperativnih komplikacija. Operacija varikoznih vena se najčešće izvodi u spinalnoj i epiduralnoj anesteziji.

Endovenska metoda je savremena operativna intervencija, i izvodi se laserom i radiofrekventnim talasima. U oba slučaja oštećene vene se uništavaju iznutra pomoću toplote, s tim što se kod radiofrekventne metode koriste mikrotalasi, a kod laserske - snop svetlosti koji sasušuje venu.

Dr Petar Popov, vaskularni hirurg iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje", opisuje najnoviju lasersku metodu operacije vena pomoću "Yag" lasera:

-Metoda se izvodi pod kontrolom ultrazvuka, u okolinu vene se ubacuje velika količina anestetika pomešana sa fiziološkim rastvorom. Tako, vena pliva u anestetiku što onemogućava da laserski zrak "progori" venu. U venski krvni sud se ubrizgava vlakno, odnosno laserski snop, koji oslobađa energiju, i tako se, deo po deo vene "spaljuje".

Procedura traje najviše petnaestak minuta, a posle operacije pacijenti se odmah otpuštaju kući. Metoda je rezervisana za pacijente koji boluju od umerenih i težih oblika oštećenja vena. Prednost joj je što se izvodi u lokalnoj anesteziji, a posle zahvata ne ostaju rane od rezova, podlivi ni ožiljci. Takođe, može da se izvodi i u letnjim mesecima

OD 500 DO 2.500 EVRA

* Operativno lečenje je standardna usluga u većini državnih bolnica i ne naplaćuju se. U nekim specijalizovanim državnim klinikama metoda se smatra vanstandardnom procedurom i naplaćuje se oko 50.000 dinara.

* U privatnim poliklinikama i bolnicama hirurško lečenje košta od dvesta do više hiljada evra.

* Laserske intervencije se naplaćuju od 800 do čak 2.500 evra

* Sklerozirajuća terapija košta od 100 evra, koliko košta jedna ampula tečnog sklerozansa, pa do više stotina evra, u zavisnosti od toga koliko ampula je potrebno ubrizgati.

Izvor: Novosti