Pronađen "centar za cigarete"?



Vašington -- Jedan oblast u mozgu odgovorna je za postojanje želje cigaretom kod pušača, objavljeno je u časopisu "Sajens".

 Istraživanje te površine na mozgu, veličine malog metalnog novčića, inspirisano je pacijentom koji je preživeo šlog, posle čega je potpuno "zaboravio" svoju naviku da puši dve paklice cigareta dnevno, i to bez odricanja, nikotinskih žvaka, pa čak i odluke da prestane.

Istraživači su zato skenirali mozgove 69 pušača i bivših pušača, kako bi mapirali tu oblast mozga.

Zahvajujući tim rezultatima, naučnici sada pokušavaju da nađu novi način odvikavanja od pušenja, tako što će uticati na mali deo mozga veličine penija, koji se zove insula, o čijoj ulozi se nedovoljno zna.

Ta oblast je zaintrigirala naučnike jer se pretpostavlja da igra ključnu ulogu i u nekim drugim vrstama zavisnosti.

"To je fantastičan rad, to je fantastično otkriće. Ova studija nedvosmisleno pokazuje da je insula ključna struktura u mozgu za javljanje želje da se uzme droga", smatra Nora Volkov, direktor Nacionalnog instituta o zloupotrebama droga.

Pretpostavlja se da je insula deo mozga gde se telesne reakcije pretvaraju u osećanja, poput osećanja anksioznosti koja prati ubrzanje rada srca.

Kada su takve reakcije posledica unošenja određene supstance u organizam, insula se ponaša kao neka vrsta glavnog centra za osećanje potrebe za tom supstancom.

Oko 44 miliona Amerikanaca puši, a prema vladinim podacima, 400.000 ljudi godišnje umre od neke bolesti koju pušenje izaziva.

Nikotin je supstanca koja najbrže izaziva zavisnost, pa mnogi koji pokušavaju da prestanu da puše često imaju krize.

Istraživači će pokušati da razviju lekove koji blokiraju nikotinske receptore u insuli, ali upozoravaju da će pušači morati da na taj pronalazak čekaju verovatno nekoliko godina.
Izvor

Insula - deo mozga odgovoran za zavisnost



Oblast u mozgu, veličine malog metalnog novčića, odgovorna je za postojanje želje za cigaretom, objavljeno je u u časopisu 'Sajans'.
Istraživanje te površine mozga inspirisano je pacijentom koji je preživeo šlog, posle čega je potpuno 'zaboravio' svoju naviku da puši dve paklice cigareta dnevno, i to bez odricanja, nikotinskih žvaka, pa čak i bez odluke da prestane da puši.

Istraživači su skenirali mozgove 69 pušača i bivših pušača, kako bi mapirali tu oblast mozga. Zahvajujući tim rezultatima, naučnici pokušavaju da pronađu novi način odvikavanja od pušenja, tako što će uticati na deo mozga koji se zove insula, o čijoj ulozi se nedovoljno zna.

Ta oblast je zaintrigirala naučnike jer se pretpostavlja da igra ključnu ulogu i u nekim drugim vrstama zavisnosti. 'Ova studija nedvosmisleno pokazuje da je insula ključna struktura u mozgu za javljanje želje da se uzme droga', smatra Nora Volkov, direktor Nacionalnog instituta o zloupotrebama droga.

Pretpostavlja se da je insula deo mozga gde se telesne reakcije pretvaraju u osećanja, poput osećanja anksioznosti koja prati ubrzanje rada srca. Kada su takve reakcije posledica unošenja određene supstance u organizam, insula se ponaša kao neka vrsta glavnog centra za osećanje potrebe za tom supstancom.

Nikotin je supstanca koja najbrže izaziva zavisnost, pa mnogi koji pokušavaju da prestanu da puše često imaju krize. Istraživači će pokušati da razviju lekove koji blokiraju nikotinske receptore u insuli, ali upozoravaju da će pušači morati da na taj pronalazak čekaju verovatno nekoliko godina.
Izvor

Novo otkriće o "krizi" za cigaretama
Petak, 26. januar 2007.



Oblast u mozgu, veličine malog metalnog novčića, odgovorna je za postojanje želje cigaretom kod pušača, objavljeno je u u časopisu "Sajans".

Istraživanje te male površine na mozgu inspirisano je pacijentom koji je preživeo šlog, posle čega je potpuno "zaboravio" svoju naviku da puši dve paklice cigareta dnevno, i to bez odricanja, nikotinskih žvaka, pa čak i odluke da prestane.

Istraživači su, zato, skenirali mozgove 69 pušača i bivših pušača, kako bi mapirali tu oblast mozga.

Zahvajujući tim rezultatima, naučnici sada pokušavaju da nadju novi način odvikavanja od pušenja, tako što će uticati na mali deo mozga veličine penija, koji se zove insula, o čijoj ulozi se nedovoljno zna.

Ta oblast je zaintrigirala naučnike jer se pretpostavlja da igra ključnu ulogu i u nekim drugim vrstama zavisnosti.

"To je fantastičan rad, to je fantastično otkriće. Ova studija nedvosmisleno pokazuje da je insula ključna struktura u mozgu za javljanje želje da se uzme droga", smatra Nora Volkov, direktor Nacionalnog instituta o zloupotrebama droga.

Pretpostavlja se da je insula deo mozga gde se telesne reakcije pretvaraju u osećanja, poput osećanja anksioznosti koja prati ubrzanje rada srca.

Kada su takve reakcije posledica unošenja odredjene supstance u organizam, insula se ponaša kao neka vrsta glavnog centra za osećanje potrebe za tom supstancom.

Oko 44 miliona Amerikanaca puši, a prema vladinim podacima, 400.000 ljudi godišnje umre od neke bolesti koju pušenje izaziva.

Nikotin je supstanca koja najbrže izaziva zavisnost, pa mnogi koji pokušavaju da prestanu da puše često imaju krize.

Istraživači će pokušati da razviju lekove koji blokiraju nikotinske receptore u insuli, ali upozoravaju da će pušači morati da na taj pronalazak čekaju verovatno nekoliko godina.

Izvor: MTS-Mondo

Hirurškim zahvatom protiv ovisnosti o cigaretama?

Otkriće osoba s oštećenjima jednog dijela mozga koje su s lakoćom prestale pušiti bi moglo dovesti do novog pristupa u borbi protiv te ovisnosti, vjeruju američki znanstvenici

Rezultati istraživanja objavljevljeni u znanstvenom časopisu Science sugeriraju kako je za ovisnost o cigaretama ključan dio mozga po imenu insula.

Znanstvenici s University of Southern California i njihovi kolege s University of Iowa navode slučaj muškarca koji je pušio 40 cigareta dnevno, a nakon što je pretrpio moždani udar i zadobio oštećenja insule uspio je trenutačno prestati pušiti.

U istraživanju je praćeno još 13 osoba koje su zbog oštećenja insule prestale pušiti bez ikakvih poteškoća.

To, po mišljenju istraživača, otvara mogućnost izvođenja kirurških zahvata na tom dijelu mozga koji bi trebali pomoći u borbi protiv ovisnosti.

Posljednjih godina se izvode zahvati u tzv. funkcionalnoj neurokirurgiji koji s namjerom nanose oštećenja određenim dijelovima mozga te tako kod osoba s Parkinsonovom bolešću ublažavaju bol i nekontrolirano drhtanje te tretiraju depresiju.

Vjeruje se da insula prikuplja informacije iz cijelog organizma te ih "prevodi" u subjektivne osjete, primjerice gladi, bola ili žudnje.

Izvor: Pliva Zdravlje

EU za zabranu pušenja na javnim mjestima

Europski povjerenik za zdravstvo Markos Kyprianou idućega će tjedna od zemalja članica Europske unije zatražiti uvođenje potpune zabrane pušenja na javnim mjestima, priopćili su izvori bliski Europskoj komisiji i duhanskoj industriji.

Europski zakon kojim bi se zabranilo pušenje na svim javnim mjestima, uključujući barove, restorane i urede, samo je dio Kyprianouove inicijative sadržane u preliminarnom planu za okoliš oslobođen od dima cigareta, a koji bi trebao biti objavljen u utorak.

"Novi zakon je svakako jedna od opcija", kazao je jedan izvor blizak EU-u koji je želio ostati anoniman. "Neće se ići toliko daleko da Bruxelles proklamira uvođenje definitivne zabrane, ali će se jasno iskazati zalaganje Komisije za irski pristup", kazao je isti izvor.

Irska je, naime, u ožujku 2004. postala prva zemlja u svijetu koja je uvela zabranu pušenja u barovima, restoranima i drugim zatvorenim javnim mjestima.

Od tada su slične zakone uvele i Italija, Švedska i Škotska, dok se ostatak Britanije priprema na taj korak pred kraj ove godine.

Neke se članice Unije, primjerice Njemačka, protive toj zabrani, dok se druge - uključujući Belgiju i Francusku - zalažu za djelomičnu zabranu.

Prema podacima EU, bolestima koje se povezuju s pušenjem godišnje podlegne 650000 Europljana.

Također, svake godine zbog posljedica pasivnog pušenja živote izgubi i 19000 nepušača.

Kyprianouovo će izviješće sadržavati prikaz pozitivnih i negativnih aspekata različitih zakona na snazi diljem 27-članog bloka, te njegovih 5 prijedloga vezanih uz uvođenje novog zakona.

Ti prijedlozi, među ostalim, predviđaju omogućavanje nastavka autonomnog odlučivanja zemalja članica o zakonima po tome pitanju, ali i predviđaju obveznu djelomičnu zabranu pušenja na javnim mjestima.

Vlade, nevladine udruge, potrošači i duhanska industrija bit će pozvani da svoja stajališta o tome prijedlogu iznesu do 31. ožujka.

Komisija bi svoju konačnu preporuku trebala iznijeti početkom 2008.

Izvor: Pliva Zdravlje

"Vareniklin" pomaže u odvikavanju od pušenja
30. januar 2007.

Pušači koji koriste lek za odvikavanje od duvana "vareniklin", koji proizvodi američka farmaceutska firma "Fajzer" (Pfizer), imaju tri puta veće izglede da se oslobode ove navike od onih koji pokušavaju da ostave duvan bez pomoći medikamenata, zaključak je jednog britanskog istraživanja.

Ovaj lek, poznat je u SAD pod trgovačkim imenom "čantiks", a u EU pod imenom "čampiks".

"Vareniklin", koji se izdaje samo na recept, pušten je prošle godine na tržište SAD i EU. Deluje tako što stimuliše receptore nikotina u mozgu, što pomaže da se smanje neprijatni simptomi odvokavanja od duvana.

Drugo dejstvo ovog leka je da blokira vezivanje nikotina za pomenute receptore, čime se smanjuje osećaj zadovoljstva pri pušenju, a samim tim i želja pušača za duvanom.

Tim s Oksfordskog univerziteta, na čelu sa dr Kejt Kahil analizirao je rezultate šest studija o delovanja "vareniklina", u poredjenju s dejstvom placeba ili antidepresiva "bupropiona", koji se često koristi i u terapiji odvikavanja od pušenja.

Ustanovljeno je da pušači koji dva puta dnevno uzimaju po jednu pilulu "vareniklina" imaju trostruko veće izglede da tokom godinu dana nijednom ne zapale, u odnosu na pušače kojima je davan placebo, i 1,6 puta veće izglede u odnosu na one koji su bili na "bupropionu".

Glavna propratna pojava uzimanja "vareniklina" je blaga ili osrednja mučnina, koja vremenom slabi.

Izvor: MTS-Mondo

Evropski komesar traži zabranu pušenja u celoj EU

Komesar za zdravstvo Evropske unije najavio je danas da će se zalagati za "sveobuhvatnu zabranu" pušenja na javnim mestima u svih 27 zemalja članica Unije.

"Na koncu konca, trebalo bi da postoji ta sveobuhvatna zabrana i ja ću biti spreman da je branim, ne samo pred ministrima zadravstva, već i pred ministrima finansija, zato što to donosi i ekonomske pogodnosti", rekao je komesar Markos Kiprijanu televiziji Rojters.

Ranije danas Evropska komisija je objavila radni dokument o životnoj sredini bez duvanskog dima, ali u tom dokumentu nije precizirano da li će Brisel ići tako daleko da insistira na potpunoj zabrani pušenja na javnim mestima u svim članicama.

Kiprijanu nije želeo da se izjašnjava o rokovima za eventualnu zabranu, ali je prokomentarisao: "Što pre, to bolje".

Vlade, nevladine organizacije, potrošači i proizvođači duvanskih proizvoda iz svih 27 članica EU biće pozvani da do 31. maja iznesu svoje predloge za zabranu pušenja, a Komisija bi svoje konačne preporuke trebalo da objavi početkom 2008. godine.

Kiprijanu, i sam bivši pušac, izjavio je međutim da u tom periodu konsultacija neće pregovarati sa predstavnicima duvanske industrije.

"Zašto bih? ne vidim šta se time postiže. Oni prave proizvode koji ubijaju, stvar je jednostavna", rekao je Kiprijanu.

Prema podacima EU, 650.000 Evropljana umire svake godine od bolesti povezanih sa konzumacijom duvana. Ta cifra uključuje i oko 19.000 nepušača koji postaju žrtve pasivnog pušenja.

Irska je u martu 2004. godine postala prva zemlja u svetu u kojoj je uvedena zabrana pušenja u pabovima, restoranima i na drugim mestima na kojima su zaposleni u zatvorenom prostoru izloženi duvanskom dimu.

Kiprijanu je pozvao sve članice EU da slede taj primer.

"U okviru prve faze, bio bih veoma srećan da vidim kako sve zemlje slede primer Irske, a kada se to desi postojaće i mogućnost da se
zakoni još više unaprede i prošire", rekao je evropski komesar.

Zakone o zabrani pušenja slične onima u Irskoj uvele su i Italija, Švedska i Škotska, kojoj bi do kraja godine trebalo da se pridruže i ostali delovi Velike Britanije.

Pojedine članice EU, poput Nemačke, protive se zabrani, dok se neke zemlje, među kojima su Belgija i Francuska, zalažu za ograničenu zabranu, ili njeno postepeno uvođenje.

"Prihvatam da postoje kulturološke razlike...spreman sam da prihvatim pristup korak po korak, ali samo ako postoji privrženost da dođemo do sveobuhvatne zabrane", rekao je Kiprijanu.

U Francuskoj će u četvrtak stupiti na snagu zabrana pušenja u kancelarijama, prodavnicama, školama i bolnicama, dok je kafićima, barovima i restoranima za uvođenje te zabrane ostavljen rok do 1. januara 2008. godine.

Izvor: B92

Otkrivena slaba tačka pušača

Čovek koji je iznenada prekinuo pušačku naviku, tokom koje je godinama pušio bar dve paklice dnevno, pomogao je da se otkrije maleni centar u mozgu odgovoran za pušačke i slične žudnje. Naime, on je sa pušenjem prekinuo nakon moždanog udara, kada je njegovo telo "zaboravilo potrebu da puši". Moždani udar je uticao na insulu, deo mozga veličine penija.

Nakon ovog otkrića, Nasir Naqvoi sa Univerziteta u Ajovi i Antoine Bechara sa Univerziteta južna Kalifornija su identifikovali i druge pacijente koji su prekinuli pušenje nakon sličnog oštećenja mozga. Ovim su neurolozi dobili svež uvid u kompleksne neurološke veze zavisnosti. Iako neće odmah neurohirurzi ukidati zavisnost skalpelom, ovo otkriće može dovesti do razvoja lekova koji bi se borili protiv zavisnosti.

Izvor: SvetZdravlja

Ključ želje za pušenjem - inzula

Znanstvenici su identificirali dio mozga koji smatraju ključnim za ovisnost o pušenju ... pomogli su im slučajevi pušača koji su preživjeli moždani udar i ? prestali pušiti!

Što bi bilo kada bi odvikavanje od pušenja bilo jednostavno kao da se pritisne prekidač? Dr. Antoine Bechara i njegovi kolege ? sa Sveučilišta Iowe i Sveučilišta Južne Kalifornije - izvješćuju da su otkrili upravo takav prekidač u mozgu dugogodišnjih pušača koji su odjednom izgubili želju za cigaretom nakon što su pretrpjeli moždani udar. "Pacijenti su se osvijestili nakon moždanog udara i otkrili da više uopće ne čeznu za cigaretom, da im pušenje uopće ne nedostaje ... kao da se pritisnuo prekidač," kaže dr. Bechara.

Znanstvenici su ustanovili da se u svim takvim slučajevima radilo o pacijentima kod kojih je moždani udar pogodio točno jedan određeni dio mozga. "Oštećenje u tom određenom području mozga ? nazvanom inzula ? dalo je 136 puta veću vjerojatnost da će pacijent prestati pušiti i to bez ikakvih napora," kaže Antoine Bechara.

Kako piše u njihovom izvješću, u časopisu "Science", inzula je područje mozga za koje se zna da je važno u našem doživljavanju emocija i osjeta. Znanstvenici kažu da bi ovo otkriće moglo rezultirati novim lijekovima ili neinvazivnim načinima liječenja psihološke ovisnosti o pušenju ... one koja se ne da obuzdati terapijom nadomještanja nikotina.

U planu su daljnja istraživanja eventualne veze između inzularnog područja mozga i drugih ovisničkih ponašanja, poput zlouporabe alkohola i droga, ili pretjeranog konzumiranja hrane.

Dr. Bechara kaže da ? na temelju svojih istraživanja ? smatra da bi terapija nadomještanja osjetilnih elemenata pušenja ? poput cigareta bez nikotina! ? mogla biti uspješnija pri odustajanju od pušenja nego što su različite nikotinske žvakače gume ili kožni naljepci.

Izvor: Pliva Zdravlje