Prezimena na Islandu

Prezimena na Isladu se daju drugačije od većine zapadnih zemalja. Prezimena se ne nasleđuju, već se dobijaju od direktnih roditelja, oca ili majke.

Islanđani dele sličnu kulturno nasleđe sa Skandinavskim narodima. Ostatak Skandinavskog naroda je prešao na zapadni sistem davanja poridičnih imena, dok su Islanđani zadržali stari sistem. Islandski sistem ne koristi porodična imena. Prezime označava ime oca (u nekim slučajima, majke), što je patronimičko (ili matronimičko). Neka prezimena postoje na Islandu. Većina njih su nasledili od roditelja koji nisu sa Islanda, ali neka su usvojena.

Sadržaj
1 Tipično davanje prezimena
2 Kulturne odrednice
3 Vidi još
4 Spoljašnja poveznica

Tipično davanje prezimena

Na primer, muškarac sa imenom Jón Stefánsson dobije sina Fjalar. Fjalarovo prezime neće biti Stefánsson, već Jónson, što će označavati da je Fjalar sin od Jóna + son (sin). Ista praksa je i kod žena. Kćerka od Jón Stefánsson Kata neće imati prezime Stefánsson, nego će dobiti prezime Jónsdóttir, što u prevodu znaći da je "kćerka od Jóna" (dóttir = kćerka).

U nekim slučajevima, prezimena mogu nastati od njenih/njegovih roditelja sredjnih imena, umesto od prvih imena. Npr, Jón je sin Hjálmar Örn Vilhjálmsson, on može uzeti prezime Hjálmarsson ("sin od Hjálmarsa) ili Arnarson ("sin od Örna"). Ovaj način se ređe koristi, više se koristi ako su mu oca više zvali po srednjem imenu ili ako deci bolje pristaje takvo prezime.

Većina Islanđana nose svoja prezimena po očevima, ali postoje i slučajevi uzimanja i majčinih imena za prezimena. Ponekad dete ili staratelj ne žele nikakvu povezanost sa ocem, neke feministkinje uzimaju majčina imena ili samo radi zvučnosti. U svim slučajevima pravila su ista.

Kulturne odrednice

Ljudima iz drugih kultura je ponekad čudno što se Islanđani obračaju osobama sa prvim imenom, za razliku od zapadne kulture. Zakonski, prezime je deo imena; ali kulturološki, prezime nije deo imena, već kratak opis o osobi. Na Islandu popis ljudi, telefonski imenici, ... su svrstani prema prvim imenima, a ne po prezimenima.

Primer je islandska pevačica i glumica Björk. Za Björk ljudi često greše i misle da je to njeno umetničko ime, kao Sting ili Madonna. Ustvari, Björk je njeno prvo ime, dok je njeno prezime Guðmundsdóttir, ali svaki islanđanin bi joj se obratio, što službeno, što privatno samo kao Björk.

Rezultat je da porodica od četiri člana mogu imati četiri različita prezimena. Islandske porodice su imale problema sa carinama i policijama drugih zemalja, zato što mislili da su deca kidnapovana, zbog različitih prezimena.

Izvor: Wikipedia

to bi od prilike bilo kao kad bi kod nas , na pr. DJoka peric imao sina milana  zvali bi ga milan djokin . toga ima kod nas samo sto nije zvanicno.