Prehrana po krvnim grupama

Prehrana po krvnim grupama temelji se na načelu da krvna grupa – 0, A, B ili AB određuje sposobnost organizma da apsorbira pojedine nutrijente i na taj se način bori s bolestima, stresom, ali i deblja se, odnosno mršavi. Začetnik te ideje je Peter D'Adamo, a polazište je u evoluciji čovjeka i promjenama prehrambenih navika kroz nju.

Znači, da bismo uspješno i zdravo mršavili, morali bismo prehranu prilagoditi potrebama našeg organizma, a ne pridržavati se općih dijeta propisanih za sve. Poznato je da reakcija tijela na određenu vrstu hrane ovisi o raznim čimbenicima, između ostaloga i o našim nasljednim osobinama.

'Svaka krvna grupa sadrži genetsku poruku naših predaka o načinu prehrane i ponašanju', smatra dr. D'Adamo, 'i mnoga njezina obilježja do danas utječu na nas'.

Danas je dr. Peter D'Adamo jedan od najpoznatijih liječnika prirodnim načinom u SAD-u.

On i njegovi kolege u međuvremenu su u više tisuća slučajeva ispitali koliko dobro ili loše pacijenti podnose određene živežne namirnice - i to povezali s njihovom krvnom grupom.

Pritom su otkrili slijedeće:

Krvna grupa 0

Za osobe s krvnom grupom 0 adekvatna je prehrana koja sadrži puno mesa. Znači, energiju bi trebale dobivati većim dijelom iz bjelančevina životinjskoga podrijetla. Osobe s tom krvnom grupom ne podnose dobro gluten (netopivu bjelančevinu) koji se u nalazi u žitaricama i zbog toga bi ih trebale izbjegavati.

To je najstarija krvna grupa. Razvila se prije otprilike 40 000 godina. Kako su se u to vrijeme ljudi hranili prvenstveno mesom, glavni izvor energije bile su im bjelančevine životinjskoga podrijetla. U to vrijeme stvorila su se bitna obilježja probavnoga sustava krvne grupe 0.

Krvna grupa 0 najraširenija je krvna grupa u svijetu, u ljudskoj je populaciji zastupljena oko 40%.


Krvna grupa A

Osobe s krvnom grupom A trebale bi jesti manje mesa i izbjegavati mliječne proizvode, a prvenstveno koristiti bjelančevine biljnoga podrijetla. Osobe s tom krvnom grupom veoma su osjetljive na mlijeko, koje bi trebale izbjegavati. No, s druge strane, zbog smanjene konzumacije mlijeka morale bi obratiti pažnju na to da na neki drugi način unesu u organizam adekvatne količine kalcija, željeza i vitamina B12.

Ova se grupa pojavila u mlađe kameno doba. Ljudi su tada već imali stalno boravište i bavili se poljoprivredom. Naučili su uzgajati žitarice i stoku, i na taj se način sami opskrbljivati hranom. Povećala se konzumacija hrane biljnog podrijetla i time smanjila konzumacija mesa. Probavni im se sustav počeo prilagođavati novom obliku prehrane, koji se u puno većoj mjeri temeljio na hrani biljnog podrijetla i time djelomično izgubio sposobnost kvalitetnog probavljanja hrane mesnog podrijetla.

Krvna grupa B

Krvna grupa B najzahvalnija je pri izboru namirnica koje mogu konzumirati jer odlično reagira na kombinirano uzimanje mesa, mliječnih proizvoda, povrća i žitarica.

Ona je nastala otprilike između 15 000 i 10 000 godina prije nove ere u planinama zapadne Himalaje. Ljudi su iz istočne Afrike selili u Europu, Aziju, Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku. U to je doba krvna grupa B bila tipična, primjerice, za stanovnike jugoistočne Azije i stepskih područja Europe i Azije. Njihova se prehrana oslanjala na stoku, a osobito veliku ulogu imali su mliječni i poljoprivredni proizvodi. Krvna grupa B povezana je s kulturama koje su se hranile velikim količinama mliječnih proizvoda.

Osobe s tom krvnom grupom su naslijedile vrlo dobru sposobnost prilagođavanja različitim uvjetima života.


Krvna grupa AB

Osobe s krvnom grupom AB također mogu jesti sve vrste hrane, ali je moraju pažljivo kombinirati, jer u većini slučajeva imaju veoma osjetljiv probavni sustav.

To je najmlađa krvna grupa, ujedno i vrlo rijetka. Ima je oko 5% ljudi, a stara je oko 1000 godina. Ona je rezultat miješanja naroda i plemena krvnih grupa A i B, primjerice, žitelja Kavkaza s krvnom grupom A i Mongola s krvnom grupom B.

Imunološki sustav osoba s krvnom grupom AB može stvoriti posebna antitijela protiv bakterijskih uzročnika tako da rijetko obolijevaju od alergija i nekih bolesti imuniteta. No, s druge strane, znanstvenici su otkrili da u njih postoji veća sklonost nekim oblicima raka. Probavni im je sustav im dosta osjetljiv.

Budući da u sebi ujedinjuju osobine krvnih grupa A i B, za njih dolazi u obzir samo ravnomjerna mješovita hrana.

Općenito, svim se krvnim grupama preporuča svježa i neprerađena hrana.

Znači, po ovoj teoriji, da biste se zdravo hranili, trebate samo uzeti u obzir tipična obilježja i osobine svoje krvne grupe.

Stručnjaci za prehranu i znanstvenici koji se bave krvnim grupama godinama su ispitivali biokemijske reakcije kako bi otkrili zašto osobe s različitim krvnim grupama različito reagiraju na određene vrste namirnica. Otkrili su da su za to zaslužne određene bjelančevine u živežnim namirnicama koje su vrlo slične specifičnim imunološkim tvarima krvnih grupa.

Dakle, kad god pojedemo neku namirnicu koja ne odgovara našoj krvnoj grupi, obrambene snage našega tijela spremne su za borbu protiv uljeza.

Osobine koje se nasljeđuju s krvnom grupom nalaze se prvenstveno u opnama crvenih krvnih tjelešaca (eritrocita). Obrambeni sustav tijela koristi ta kemijska obilježja (antigene) za prepoznavanje uljeza i stvaranje posebnih imunoloških tvari protiv njih - antitijela. Antitijela se prilijepe uz strane antigene, obilježe ih i unište. Za razliku od ostalih antitijela, koja imunološki sistem stvara kad se osjeti ugroženim, antitijela u krvi dobivamo rođenjem.

Znanstvenici su ustvrdili još nekoliko činjenica koje dokazuju da postoji veza između prehrane i krvnih grupa: određene tvari u živežnim namirnicama također mogu slijepiti stanice određenih tipova krvi - i tako dovesti do neke vrste odbijanja. Smatraju da su za to krivi lektini.

Lektini

Lektini su bjelančevinski spojevi koji u prirodi imaju zadaću povezati se s drugim organizmima. Oni su kao prirodna ljepila koja obrambene tvari u tijelu, ali i bakterije, viruse ili parazite, koriste za povezivanje s drugim živim organizmima. Znači, njihovo je djelovanje dvostruko: korisni su u žučnim kanalima i na površini jetre, gdje pomažu hvatanju uzročnika bolesti. No, s druge strane, štete nam - na primjer, kad ih virusi ili bakterije koriste protiv određene krvne grupe.

U ovom su nam slučaju zanimljivi lektini koji hranom stižu u tijelo, a ne slažu se s određenom krvnom grupom. Kad te bjelančevine dospiju u krvotok, prihvate se određenog organa ili čak cijelog sustava organa, kao što su bubrezi, jetra, mozak ili želudac, da bi u njima slijepili krvne stanice i razorili ih. Ponašaju se kao da moraju savladati uljeza! Budući da isti lektini pošteđuju stanice drugih krvnih grupa, stručnjaci zaključuju da ista namirnica koristi stanicama jedne, a šteti stanicama druge krvne grupe.

Slijepljene stanice dovode do poremećaja u apsorpciji i preradi hrane. Vidljive posljedice poremećena metabolizma su, na primjer, naslage sala i sakupljanje vode (edemi). Ali, koliko god neugodne, takve posljedice spadaju u bezopasnije. Lektini mogu uzrokovati i upalu sluznice, te jetrene ili bubrežne bolesti.

Znači, preporuča se raznovrsna hrana, ali pri tome se treba držati određenih smjernica.

Međutim, osobe s krvnom grupom 0 ipak su na neki način ograničene ovakvim načinom prehrane. Budući da bi se njihova prehrana trebala temeljiti prvenstveno na mesu, krajnji bi rezultat mogao biti preveliki unos kolesterola i zasićenih masnih kiselina. Znači, ukoliko se odlučite pridržavati ovog načina prehrane pažljivo birajte svoju hranu, osobito meso, kako si na kraju ipak ne biste naškodili, umjesto pomogli.

Autor: BeautyMag