Prehrana ljeti

Uživajući u predivnom vremenu koje nam je donijelo proljeće mnogi od nas svako malo ukradu par trenutaka od dnevnog rasporeda kako bi sanjarili o tome kako će provesti ovo ljeto.

I dok nas pri takvim mislima obuzima nestrpljenje za svim onim što ljeto pruža, trebalo bi malo vremena posvetiti i onim osnovnim stvarima - kako se najbolje prehranjivati ljeti kako bi doživljaj bio potpun.



Ljeti, kada je izbor voća i povrća najveći tijekom cijele godine uistinu bi bilo nerazumno to ne iskoristiti. Isto tako, pošto su temperature više, znojenjem gubimo mnogo više tekućine koju bi stalno trebalo nadoknađivati. Svinjsko meso koje je glavni izvor kalorija trebalo bi zamijeniti onim manje masnim- piletinom, ribom i puretinom. A kako se ponašati (hraniti) kod nekih uobičajenih ljetnih nezgoda pročitajte u nastavku. ...

Suha i oštećena koža



Ovakvo stanje naše kože pripisujemo povećanom znojenju kao i utjecaju slane vode.
Za oporavak kože nužni su vitamin C, bjelančevine te dostatna hidracija. Kao idealan izvor vitamina C preporučili bi maline, borovnice i jagode. Potrebe za bjelančevinama bi najbolje bilo zadovoljiti manje masnim mesom, grahom, orašastim plodovima i sjemenkama.Dostatan unos tekućine je nešto što nikako ne bi smjeli zanemariti pri čemu su obična voda, čaj bez šećera, voćni sokovi i obrano mlijeko su najbolji izbor.

Za oporavak kože nužni su vitamin C, bjelančevine te dostatna hidracija.
Gubitak kose ili gubitak njenog sjaja mogu se prevenirati uzimanjem dovoljnih količina vitamina B5 (ima ga u jogurtu), B8( u jetri i kuhanim jajima), folne kiseline(u grahu), kalcija (u mliječnim proizvodima) i cinka (u mesu i ribi).

Oštećena kosa



Dugotrajna izloženost suncu kao i morska voda oštećuju kosu. Kako bi se kosa oporavila, prehranom je nužno osigurati dovoljno bjelančevina pošto je glavna građevna tvar kose protein keratin. Gubitak kose ili gubitak njenog sjaja mogu se prevenirati uzimanjem dovoljnih količina vitamina B5 (ima ga u jogurtu), B8( u jetri i kuhanim jajima), folne kiseline (u grahu), kalcija (u mliječnim proizvodima) i cinka (u mesu i ribi).

Sunčanica i toplinski grčevi



Glavni uzrok ovih neugodnih pojava je dehidracija. Nikada nije dovoljno naglasiti koliko je važno tijekom ljeta organizam održavati adekvatno hidriranim. Ova je činjenica posebno važna i za one koji se tijekom ljeta bave sportom, kako profesionalnim tako i rekreativnim.

Stoga ćemo navesti neke činjenice važne za sprječavanje neželjenih posljedica dehidracije.

    * uzimanje tekućine nije nužno samo za vrijeme ili poslije sportske aktivnosti nego već i sat vremena prije početka bavljenja sportom
    * kada ste vrući i znojni nije pouzdano osloniti se samo na osjećaj žeđi -uzimanje tekućine bi trebalo provoditi po rasporedu - čaša tekućine svakih 15 minuta
    * boja urina je dobar pokazatelj hidracije- boja soka od jabuke bi značila da ste dehidrirani dok bi boja limunade ukazala na optimalnu hidriranost.

Oštećenje vida



Makularna degeneracija najčešći je uzrok slabljenja vida u starijoj životnoj dobi-ona nastaje pri oštećenju središnjeg dijela mrežnice (makula). Hrana bogata vitaminom A, E i C te beta karotenom i cinkom je nužna za očno zdravlje. Namirnice koje su dobar izvor ovih tvari su kelj, mrkva i borovnice. Jaja sadrže lutein koji je važan antioksidans za prevenciju oštećenja oka.

Gljivične infekcije

Sjedenje u mokrom kupaćem kostimu je idealna prilika gljivicama za naseljavanje kože. Kako bi spriječili takvu situaciju nužno je smanjiti količinu slatke hrane.
Ukoliko je infekcija nastala od koristi bi bilo u prehranu uvesti jogurt i to onaj sa živim aktivnim kulturama tj.onima koje pojačavaju naš imunitet (LGG jogurt).

Preporuke makrobiotike

U makrobiotici vrijedi izreka kako je umijeće kuhanja umijeće prilagođavanja promjenama u prirodi. Mijenjanje načina kuhanja priprema organizam za različite vremenske uvjete i tako pomaže funkcioniranje obrambenog sustava. Naša bi se prehrana najvećim dijelom trebala sastojati od namirnica iz umjerenog klimatskog pojasa jer te namirnice sadrže ravnotežu osnovnih hranjivih tvari koje odgovaraju potrebama organizma.
Prije nego vam iznesemo savjete makrobiotičara, navest ćemo neka osnovna pravila ove vrste prehrane.

Mijenjanje načina kuhanja priprema organizam za različite vremenske uvjete i tako pomaže funkcioniranje obrambenog sustava.

Osnovne namirnice su slijedeće:



Žitarice - sadrže idealan odnos bjelančevina i ugljikohidrata, kompleks vitamina B te vlakna i balastne tvari nužne za probavu. Trebale bi činiti 30-60% dnevne prehrane.

Juhe - opuštaju,otvaraju tek i potiču probavne sokove te bi trebale sačinjavati 10% dnevne prehrane.

Povrće - izvor ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala-25 - 40% dnevne prehrane.

Mahunarke - najvažniji izvor bjelančevina (dvostruko više nego u mesu a uz to sadrže i nezasićene masne kiseline a ne sadrže kolesterol). 10-20% dnevne prehrane.

Alge - visok postotak bjelančevina i složenih šećera- 2-5% dnevne prehrane.

Kao nadopuna ovim namirnicama povremeno treba jesti ribu i plodove mora, voće i orašaste plodove.

Ljeto

-manje začina nego u proljeće
-više sirovog i prešanog povrća
-prednost imaju salate
-češće male količine svježeg voća
-češće kukuruz
-više koristiti zeleno lisnato povrće velikih listova
-hladne i osvježavajuće juhe
-više tekućine
-jednostavno pripremljena jela
-prednost se daje gorkom okusu (salate, zeleno lisnato povrće, sjemenke sezama i suncokreta)
-manje količine hrane nego u drugim godišnjim dobima

Kasno ljeto

-više kuhana hrana, manje sirova hrana, a pogotovo voće
-postupno povećati količinu začina
-malo više ulja
-prednost ima glavičasto povrće (bundeve, kupus, luk i sl.)
-češće proso
-prednost se daje slatkom okusu
-smanjiti tekućinu i piti je toplu (čajeve)
-duže kuhati i pirjati namirnice

Izvor: Pliva Zdravlje