Česi i Slovaci zadovoljni ulaskom u EU AFP/B92

Koristi od ulaska u EU nakon pristupanja uniji, primećuju i evroskeptični Česi i evrooptimisti Slovaci.

U slučaju Čeha i Slovaka kao neopravdan pokazao se i strah starih članica EU da će ih preplaviti jeftina radna snaga sa istoka. Posao u EU potražilo je svega 31.000 Čeha i oko 160.000 Slovaka. Češka je ubrzala privredni rast sa oko 3 odsto godišnje uoči ulaska u EU na prosečnih 5,5 odsto godišnje. Premijer Jirži Paroubek s predizbornim optimizmom najavljuje rast od čak sedam odsto.

Dve godine članstva pokazale su da je bio potpuno neopravdan najveći češki strah da će cene biti usklađene sa evropskim a da će plate ostati na češkom nivou, zbog čega su čak, pre dve godine, češki pivari nudili da se obavežu da će cene piva vezati isključivo za rast prosečne plate.

Zarade u Češkoj za dve godine članstva porasle su za 11 odsto, penzije za 14, a cene za svega 4,3 odsto.

U slučaju Čeha i Slovaka kao neopravdan pokazao se i strah zemalja starih članica Unije da će ih preplaviti jeftina radna snaga sa istoka. Posao u EU potražilo je svega 31.000 Čeha i oko 160.000 Slovaka.

Češka je ubrzala privredni rast sa oko tri odsto godišnje uoči ulaska u EU na prosečnih 5,5 odsto godišnje, a premijer Jirži Paroubek s predizbornim optimizmom najavljuje rast od čak sedam odsto.

"Pozitivan je priliv direktnih stranih ulaganja, pristup na jedinstveno tržište EU i standardna evropska legislativa koja kultiviše i našu poslovnu klimu. Više nismo divlji istok", naveo je kao najveće koristi ekonomista Jan Jedlička.

Češki izvoz je pred ulazak u EU rastao prosečnim tempom od sedam odsto da bi članstvo u EU ubrzalo taj rast na 17 odsto.

Iako ih pritiska žestoka konkurencija, pre svega farmera iz susedne Poljske, na ulasku u EU su zaradili i češki zemljoradnici, jer je zahvaljujući dotacijama iz evrofondova prošle godine poljoprivreda po prvi put izašla iz gubitaka i završila kao grana sa zaradom od 250 miliona evra.

Iskustvo Hrvatske: Predpristuni fondovi EU (euroinfo.hr)


Početkom 2007. godine pretpristupni programi (Phare, ISPA, SAPARD i CARDS) su zamijenjeni jedinstvenim pretpristupnim instrumentom pod nazivom IPA (eng. Instrument for Pre-accesion Assistance).

Sadržaj i načela provedbe novog programa temeljit će se na iskustvima stečenima u sklopu provedbe dosadašnjih programa pomoći, s tim da će poseban naglasak biti na pripremi kandidatkinja za uspješno korištenje strukturnih fondova nakon pristupanja EU. Osim država kandidatkinja, predviđeno je da će iz tog fonda pomoć za programe dobivati i zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja.

Komponente:
 Pomoć tranziciji i jačanju institucija
 Regionalna i prekogranična suradnja
 Regionalni razvoj
 Razvoj ljudskih potencijala
 Ruralni razvoj

Pomoć u tranziciji i institucionalnoj izgradnji predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare – podrška usklađivanju i provedbi pravne stečevine Regionalna i prekogranična suradnja zajedničke prekogranične aktivnosti između država korisnica programa IPA, kao i njih te država članica Europske unije

Regionalni razvoj predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa Phare; financira infrastrukturne projekte većih razmjera na području zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujednačenog regionalnog razvoja; priprema za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja

Razvoj ljudskih potencijala preteča Europskog socijalnog fonda financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje

Ruralni razvoj neposredno se nastavlja na program SAPARD i osigurava financijska sredstva za projekte primjene pravne stečevine na području poljoprivrede, kao i one kojima se promiče razvoj u ruralnim područjima

Hrvatskoj je na raspolaganju 590 milijuna eura iz IPA programa i to je alocirano po godinama:
Komponenta

Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
47.6 milijuna eura (2007.g)
45.6 milijuna eura (2008.g.)
45.6 milijuna eura (2009.g.) 
39.5 milijuna eura (2010.g)

Prekogranična suradnja
9.7 milijuna eura (2007.g.) 
14.7 milijuna eura (2008.g.)
15.9 milijuna eura (2009.g.)
16.2 milijuna eura (2010.g.)

Regionalni razvoj
44.6 milijuna eura (2007.g)
47.6 milijuna eura (2008.g)
49.7 milijuna eura (2009.g)
56.8 milijuna eura (2010.g)

Razvoj ljudskih potencijala
11.1milijuna eura (2007.g)
12.7 milijuna eura (2008.g)
14.2 milijuna eura (2009.g)
15.7 milijuna eura (2010.g)

Ruralni razvoj
25.5 milijuna eura (2007.g)
25.6milijuna eura (2008.g)
25.8 milijuna eura (2009.g)
26.0 milijuna eura (2010.g)

Ukupno
138.5 milijuna eura (2007.g)
146 milijuna eura (2008.g)
151.2 milijuna eura (2009.g)
154.2 milijuna eura (2010.g)

Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.

Upute i komentari EK:

Pomoć će se pružati u slijedećim područjima:
- razvoj civilnog društva I zaštita temeljnih ljudskih prava
- poticanje integracije nacionalnih manjina
- dijalog vladinih I nevladinih tijela u razvijanju demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, prava nacionalnih manjina
- reforme u području pravosuđa I unutarnjih poslova
- usklađivanje tehničkog zakonodavstva
- reforma državne uprave
- jačanje tržišne ekonomije
- jačanje sustava financijske kontrole
- razvijanje sustava mjera zaštite okoliša
- jačanje kapaciteta u području nuklearne sigurnosti
- sudjelovanje u programima Zajednice

A mane ne navodis, zasto ako zelis da ovo bude jedna objektivna tema ?

Zato sto ih nema 

Жути синдром је назив психолошког стања које настаје у ситуацијама у којима долази до зближавања окупатора и жртве. Зближавању окупатора и ...
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%96%D1%83%D1%82%D0%B8_%D0%A1%D0%B8%D0%BD%D0%B4%D1%80%D0%BE%D0%BC
 

sve je moguce
ali da nema ni jedne mane cisto sumnjam ....

Bugarska profitirala od ulaska u EU (entereurope.hr)

Ulazak Bugarske u Europsku uniju bio je snažan poticaj modernizaciji bugarskog gospodarstva i društva, što potvrđuju konkretni pokazatelji, izjavila je u petak 29. veljače u Zagrebu zamjenica bugarskog ministra vanjskih poslova Evgenia Koldanova. 

Koldanova je u Delegaciji Europske komisije u Zagrebu predstavila rezultate dosadašnjeg članstva Bugarske koja je punopravna članica Unije postala 1. siječnja 2007. u posljednjem valu proširenja. Po njezinim riječima, lani je zabilježen gospodarski rast od 6,5 posto, nezaposlenost je s 9,1 posto 2006. smanjena na 6,9 posto, a bruto domaći proizvod po glavi stanovnika porastao je za 21 posto na 11.300 eura.

Bugarska je u prošloj godini ostvarila suficit državnog proračuna od 3,7 posto BDP-a i jedina je članica Unije s viškom u državnoj blagajni, rekla je Koldanova.

Od ulaska u EU porasle su izravne strane investicije koje su prošle godine iznosile 5,5 milijardi eura, kao i prihod od međunarodnog turizma koji je lani bio 2,7 milijardi eura. Bugarsku je prošle godine posjetilo 5,2 milijuna inozemnih turista, od čega četiri milijuna iz zemalja EU-a.

Ta će istočnoeuropska zemlja u razdoblju od 2007. do 2013. imati na raspolaganju 6,8 milijardi eura iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a te dodatne četiri milijarde za poljoprivredu, rekla je Koldanova.

Po njezinim riječima, Sofiji još preostaje doseći standarde za ulazak u eurozonu i u schengenski granični režim što bi se, procijenila je, moglo ostvariti 2011.

Ističući i političke koristi članstva, a to je prilika da Bugarska ravnopravno za zajedničkim stolom sudjeluje u kreiranju europskih politika, Koldanova je najavila da će bugarski parlament do kraja ožujka ratificirati Lisabonski ugovor kojim je riješena institucionalna kriza unije 27 europskih država.

Zamjenica šefa bugarske diplomacije naglasila je da će službena Sofija ustrajati u potpori integraciji Hrvatske i zemalja regije u EU i iskazala spremnost za pomoć u tom procesu.(Hina)

Program CARDS (entereurope.hr)

Europska komisija predložila je u svibnju 2000. godine pokretanje programa CARDS (Community Assistance For Reconstruction, Development and Stabilisation) - jedinstvenog instrumenta financijske i tehničke pomoći koji bi zamijenio sve dotadašnje mehanizme pomoći Europske unije državama regije zapadnoga Balkana (npr. Phare ili Obnova).

Početkom prosinca iste godine Vijeće ministara usvojilo je Uredbu br. 2666/2000/EC (OJ L 306, 7. prosinca 2000.) kojom se u razdoblju 2000.-2006. godine državama zapadnoga Balkana dodjeljuje više od 5 milijardi eura za obnovu, razvoj infrastrukture, promidžbu demokracije, gospodarskog i socijalnog razvoja i regionalne suradnje u pet prioritetnih sektora:

    * pravosuđe i unutarnji poslovi;
    * razvoj administrativnih kapaciteta javne uprave;
    * gospodarski i socijalni razvoj;
    * demokratska stabilizacija;
    * zaštita okoliša i prirodnih resursa;

CARDS je podijeljen na dvije komponente: nacionalnu i regionalnu. Nacionalna komponenta namijenjena je individualnim korisnicama programa, dok regionalna komponenta podrazumijeva sudjelovanje više država korisnica Programa. Regionalna strategija zadana je dokumentom Regional Strategy Paper 2002-2006. (pdf) On pruža strateški okvir za programiranje regionalne komponente Programa, to jest za promicanje regionalne suradnje među korisnicama.

Programom se upravlja na razne načine: većinom nacionalnih programa i projekata neposredno upravljaju delegacije Europske komisije u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. U Srbiji i Crnoj Gori te u Makedoniji za provedbu tehničke i financijske pomoći zadužena je Europska agencija za obnovu (EAR) sa sjedištem u Solunu.

Europska komisija upravlja regionalnim programima kao i programom Tempus (program za visoko obrazovanje) i Uredom za carinsku i poreznu pomoć.

danilo...sve je tacno...jedini si ti u pravu...bravo,bravo,bravo....mi smo u paklu-evropa je raj...koji god kriminalni cin se desi u evropi-srbin ga je ucinio....sloba je licno sam digao u vazduh one vozove u spaniji i metro u engleskoj...bravo danilo


ajde sad....ne smaraj vise....rekao sam ti da si ti jedini u pravu

Mrgec,

Smaraš sa offtopicom. Ako imaš nešto konkretno o prednosti i manama izvoli pa stavi tekst.