Povelja Ujedinjenih naroda

Povelja Ujedninjenih naroda potpisana je 26. lipnja 1945. na konferenciji u San Franciscu od strane 50 zemalja. Stupila je na snagu 24. listopada 1945. godine.

Povelja sadrži 19 poglavlja plus Statut međudržavnog suda od čega je najbitnije prvo poglavlje u kojem su definirani ciljevi (prvi član) i načela organizacije (drugi član).

Ciljevi organizacije UN-a su: očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti te miroljubivo rješavanje međudržavnih sporova u skladu s načelima međunarodnog prava. Razvijanje prijateljskih odnosa među narodima koje temelji na načelu jednakosti svih naroda, poticanje međunarodnog ekonomskog, kulturnog te socijalnog djelovanja s ciljem stvaranja zajedničkih interesa zbog čega će teže dolaziti do konflikata.

U drugom se članu navode načela na kojima temelji organizacija i koje je potrebno poštivati kako bi se mogli ostvariti ciljevi; poštivanje načela suverene jednakosti svih država koje su jednake bez obzira na veličinu, njihova dužnost da u dobroj vjeri poštuju obaveze koje nalaže Povelja, rješavaju svoje sporove na miroljubivi način suzdržavajući se prijetnji oružanom silom protiv terotorijalne cjelovitosti te političke neovisnosti bilo koje druge države članice ili države nečlanice UN-a (upotreba sile dozvoljena je samo u slučaju samoobrane budući da svaki narod ima pravo do samoobrane te do neke mjere u slučajevima oslobodilačkih pokreta). Nadalje, Povelja navodi kako su sve države članice UN-a obavezne pomagati organizaciji pri njezinim akcijama te se suzdržavati davanja pomoći državama prema kojima UN u bilo kojem trenutku zbog opravdanih razloga usmjeri sankcije. Organizacija je dužna osigurati da će i države nečlanice poštivati načela i ciljeve sadržane u Povelji u svrhu očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti. Organizacija UN-a ne smije se miješati u unutarnje poslove država članica iako to načelo ne isključuje upotrebu prislinih mjera po sedmom poglavlju (akcije u slučaju ugrožavanja međunarodnog mira i agresivnig djelovanja). Posljednje načelo vrijedi do trenutka dok država ne ugrožava ljudska prava odnosno ljudski život.

U ostalih 18 poglavlja definirano je: članstvo (drugo poglavlje), organi (treće poglavlje), sastav Generalne skupštine (četvrto poglavlje), sastav Vijeća sigurnosti (peto poglavlje), mirno rješavanje sporova (šesto poglavlje), akcije u slučaju ugrožavanja međunarodnog mira i sigurnosti te agresivnog djelovanja (sedmo poglavlje), regionalni dogovori (osmo poglavlje), međunarodno ekonomsko i socijalno surađivanje (deveto poglavlje), sastav Ekonomskog i socijalnog vijeća (deseto poglavlje), Dejklaracija glede nesamoupravnih teritorija (jedanaesto poglavlje), međunarodni skrbnički sistem (dvanaesto poglavlje), sastav Skrbničkog vijeća (trinaesto poglavlje), Međudržavni sud (četrnaesto poglavlje), Sekretarijat (petnaesto poglavlje), razne odredbe (šesnaesto poglavlje), prijelazne odredbe glede sigurnosti (sedamnaesto poglavlje) i ratifikacija i potpis (osamnaesto poglavlje).

Izvor: Wikipedia