Sala za sastanke je mjesto gdje ćete vidjeti vrhunske profesionalce. Humoru i malim razogovorima jednostavno nema mjesta. Odmah se prelazi na temu sastanka po utvrđenom redosljedu. Običaj je da se strogo vodi podjela na privatan i poslovan život. Bez obzira što će uvijek djelovati i ponašati se rezervisano, kad se saradnja dobro uspostavi, otkrićete da će uvijek tražiti najbolje rješenje za obe strane.

Švicarska je zemlja centralne Evrope koja se nalazi na raskršću juga i sjevera kontinenta. Nastanjena je sa gotovo 7,5 miliona ljudi, od toga 65% Njemaca, 18% Francuza, 1% Romana i 6% ostalih. Po religijskoj strukturi je također veoma šarolika i zanimljiva. Dominiraju dvije vjere, rimokatolička sa 41% deklarisanog stanovništva, protestantska sa 35%, dok pravoslavaca ima oko 2%. Muslimanska vjeroispovjest je prisutna sa oko 4%, dok se čak 11% stanovništva deklariše kao ateističko, odnosno 4% je vjerski nedeklarisanih. Službeni jezici su njemački, koji inače koristi oko 64% stanovništva, zatim francuski koji govori oko 20% stanovnika, italijanski (6% stanovništva) i romanš, koji govori samo 0,5% stanovništva. U upotrebi su srpski i hrvatski (zajedno ih govori oko 1,5% stanovništva), albanski (1,3%), portugalski (1,2%), španski (1,1%), engleski (1%) i ostali jezici (2,8%).

Kupovna moć po glavi stanovnika je izuzetno visoka, čak i za zapadnoevropske uslove, i iznosi 35.000 USD. U poljoprivredi je zaposleno oko 4% stanovnika, industriji 26%, dok je u sektoru usluga zaposleno gotovo 70% radno aktivnog stanovništva. Ima razvijenu i nadaleko poznatu industriju satova, preciznih instrumenata i proizvodnju hrane. Pored ovoga, ima veoma razvijen turizam i bankarski sektor. Glavni grad je Bern, a pored ovog grada, veoma su razvijeni Bazel i Cirih.

Šta je bitno znati?

Švicarska se razlikuje po mentalitetu u svojim kantonima. Zajedničko za sve dijelove zemlje je da preferiraju izuzetnu preciznost i tačnost. Kašnjenje od par minuta može nanijeti uvredu. U dijelovima italijanskog i francuskog govornog područja je malo opušteniji odnos prema vremenu, ali je opet veoma važno poštovati sve dogovore precizno. Zakazivanje sastanaka je obavezno. Poštovanje rasporeda i utvrđenih obaveza je ugrađeno u mentalitet ovih ljudi. Svako odstupanje može izazvati ozbiljno narušavanje reputacije. Bitno je uvijek održati sliku ljubaznog i pristojnog čoveka. Radno vrijeme je od 7.30 do 17.30 od ponedjeljka do petka, sa jednim do dva sata pauze za ručak oko podneva. Tokom jula i avgusta treba izbjegavati zakazivanje važnih sastanaka jer se tada obično koriste godišnji odmori. Prvog avgusta se slavi dan državnosti u spomen na dan osnivanja konfederacije 1291. godine.

Švicarska veoma cijeni i ponosna je na svoju neutralnost i stabilnost. U ovoj zemlji mnoge organizacije kao što su EFTA, GATT, IRC, WHO i slične imaju svoja sjedišta. Zanimljivo je da je Švicarska postala član UN tek 2002. godine, a da su žene u dobile pravo glasa 1971. godine.

Kako se ponašati u pregovorima?

Sala za sastanke je mjesto gdje ćete vidjeti vrhunske profesionalce. Humoru i malim razgovorima jednostavno nema mjesta. Odmah se prelazi na temu sastanka po utvrđenom redoslijedu. Običaj je da se strogo vodi podjela na privatni i poslovni život. Bez obzira što će uvijek djelovati i ponašati se rezervisano, kad se saradnja dobro uspostavi, otkrit ćete da će uvijek tražiti najbolje rješenje za obe strane. Drže se pravila u pregovaranju da daju najbolju uslugu ili robu koja ima svoju cijenu. Ta cijena je određena i takva jer je to najbolji kvalitet koji se može dobiti za taj novac. Ovo ne znači da su tvrdoglavi, već da imaju sasvim jasnu sliku da roba ili usluga koju nude ima odličan kvalitet i cijene to što nude. Tokom pregovora vodite bilješke o čemu se razgovara, jer će Švicarac sigurno voditi svoj zapisnik. Uvijek će se rukovoditi i pozivati na ono što je dogovoreno i izrečeno. Poznati su da pamte gotovo svaku riječ koju izgovorite. Veoma polažu na tačnost i vjerodostojnost izgovorenih tvrdnji.



Ukoliko je firma iz koje dolazite duge tradicije, to obavezno treba naglasiti, jer veoma cijene firme koje su dugo godina uspješne u svom polju. Tokom pregovora, uočićete da moćne osobe veoma diskretno pokazuju svoj pravi status. Neće biti hvalisanja i možda demonstracija moći kao u mediteranskim kulturama. Samo po mjestu za parkiranje ispred firme ili po vrijednosti automobila će vam možda biti jasno da je to najmoćnija osoba u firmi.

A kako oslovljavati?

Švicarci nisu opterećeni titulama, mada će se uvijek ukoliko titula postoji i obratiti osobi sa "profesore", "doktore" i slično. Običaj je da se obraćaju jedni drugima sa titulom, kurtoaznom ili profesionalnom, uz naravno prezime. To je jednostavno kodeks poštovanja i ponašanja. Na vizitkarti nije neophodno da ističete akademsku titulu, jer u praksi će uvijek više cijeniti rang koji imate unutar svoje kompanije. U svim dijelovima razgovora se obraćaju sa "gospodine" (Herr, Monsieur ili Signore) ili "gospođo" (Frau, Madame ili Signora). Upotreba "gospođice" je veoma rijetka i koristi se isključivo u obraćanju tinejdžerkama. Ženama se bez obzira na bračni status obraćaju sa "gospođo".

Koji gestovi su dobrodošli?

Švicarska je zemlja koja je veoma uređena. Pravila ponašanja i svakodnevnog života su poznata i poštuju se. To uključuje i nepisana pravila koja su prisutna u svim tradicionalnim građanskim sredinama. Ovo podrazumijeva da ne treba pretrčavati ulicu kad je crveno za pješake, jer ćete biti veoma upadljivi. Buka poslijepodne, a posebno nedjeljom je zabranjena. Šišanje trave i pranje automobila je zabranjeno nedjeljom ujutro. Ukoliko vam se desi da prekršite neko od ovih pravila, stariji stanovnici, posebno u njemačkom dijelu, jednostavno će vas upozoriti da to nije prihvatljivo ponašanje. U javnosti nikako ne treba sjediti "kaubojski", koliko god vam taj položaj prijao. Nemojte tapšati ljude prilikom susreta, niti ih dodirivati, posebno ne ljubiti u obraz. Ovo možete učiniti samo ako ste apsolutno sigurni u prirodu vašeg odnosa. Nikako nemojte upirati prstom prilikom pokazivanja, već cijelom rukom. Stariji Švicarac će zamjeriti mladima guranje, žvakanje gume i privlačenje pažnje.

O čemu razgovarati i kako se ponašati van sastanaka?

Uvijek u razgovorima van posla možete komentarisati svjetska pitanja, putovanja kroz Švicarsku, zimske sportove, istoriju Švicarske i posao. Za izbjegavanje je uvijek pitanje Švicarske tokom Drugog svjetskog rata, posebno ponašanje prema Jevrejima, rasprave o neutralnosti i vojsci, kao i lična pitanja ili pitanja novca ili banaka.

Pravilo je da se pokloni ne daju, jer bi to moglo biti protumačeno kao pokušaj podmićivanja. Dozvoljene i sigurne varijante su jednostavni pokloni iz asortimana reklamnog materijala kompanije, rokovnik ili penkalo. Kao i kod nas, pokloni koji su oštri, kao što su noževi za otvaranje pisama, mačevi i slično su znak loše sreće, i ne preporučuju se. Bez obzira na tradicionalnu rezervisanost, ukoliko im se dopadnete, iznenadit će vas velikom spremnošću i radošću u druženju.

Šta čini specifičnost Švicarske?

Postoji priča da je Švicarska sa svojih 26 kantona konfederacija koja je "lonac za mješanje" naroda. Navikli smo da Sjevernu Ameriku ovako nazivaju, ali činjenica jeste da je Švicarska na zanimljiv način spajala 2000 godina potpuno različite etničke i vjerske grupe. Kako? Pored grupacija koje geografski pripadaju lokaciji Švicarske, a pripadaju narodima Romana, Njemaca, Francuza i Italijana, Švicarska je imala dovoljno mudrosti da prihvati kapacitet ljudi koji su dolazili sa drugih područja.

Naime, u čak dva velika talasa Švicarska je primila različite grupe koje su donijele svoje vještine i znanja i ugradile ih u zemlju koja im je pružila utočište. U XV vijeku padom Carigrada (sjećate li se priče o Turskoj?), izbjeglice su donijele stare knjige iz raznih oblasti nauke i religije, na grčkom jeziku. To je donijelo pozitivan podsticaj zemlji u obnavljanju zaboravljenih znanja koje je zemlja izgubila ulazom Germana u Zapadno Rimsko Carstvo u 5. vijeku. Drugi veliki podsticaj je bio tokom reformacije, kada su obrazovani protestanti izbjeglice donijeli svoja znanja i vještine iz Velike Britanije, Španije i Francuske. Tada su ti ljudi donijeli svoja znanja iz oblasti bankarstva i fine zanate kao što je izrada časovnika i preciznih uređaja. Od tada je Švicarska intenzivno razvila i ove djelatnosti, po kojima je i danas poznata.

Kako se obući?

Poznato je da je u ovoj zemlji bankarstva prihvatljiv način oblačenja koji znači diskretan i konzervativan pristup klijentima. Dakle i oblačenje je profesionalno, konzervativno, mirnih i tamnih boja, bez mnogo nakita i sigurno bez upadljivih dodataka.

Izvor: eKapija, 18. 09. 2006.