Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Apr 2024, 17:28:37
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Porodice Gundulić  (Pročitano 2380 puta)
26. Feb 2007, 03:03:12
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.10
mob
Apple iPhone 6s
Porodice Gundulić

Gundulić su srpska plemićka porodica iz Dubrovnika. Oni od davnina spadaju u najuglednije porodice dubrovačkog srpskog plemstva. Ova porodica se već od 13. vijeka sastoji od tri loze, koje su se vjekovima održavale i dalje granale, a već u 13. vijeku imala je vodeću ulogu u javnom životu Dubrovnika. U 16. vijeku rod Gundulića se sastojao od tri glavne grane. Najznačajnija ličnost poro-dice je svakako Ivan Gundulić (Xivo Frane), pjesnik (1589-1638). Školovao se u Dubrovniku. Bio je 1615. i 1619. godine knez u Konavlima, od 1621. obavlja različite službe, ponajviše upravne, a 1634. postaje član Vijeća umoljenih (senator), da bi pred kraj 1638. godine bio izabran u Malo vijeće, ali je umro prije nego što je ušao u to najviše tijelo Republike. Bez svake sumnje, najbolji tragovi srpstva u dubrovačkoj književnosti nalaze se u "OSMANU" Xive Gundulića. On je obimno zahvatao jezičke ljepote i motive iz srpske prošlosti. Gundulićev "OSMAN" ima preko 11.000 stihova, od kojih su skoro 1.100 posvećeni Srbima, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Cijelo VIII pjevanje ispunjeno je Gundulićevim srpstvom. U stihovima "OSMANA" zastupljeni su mnogi Nemanjići, "Nemanjići kuća cara", Sv. Sava, Miloš, Marko itd. I za Gundulića Aleksandar Makedonski je kralj Srba. Tu su kosovski heroj Lazar, pa despot Đurađ i ostali Brankovići i njihovi velmože. Osmo pjevanje "OSMANA" je bolna epopeja, ali i apoteoza srpstva. Pjesnik ne tuguje samo za iščezlom veličinom, već je u nju upleo i sav onaj idealan život Srba kroz vesela prela i kroz njihova kola i pjesme, kroz priče o vilama, o čemu pričaju i pjevaju "raške kćeri rajske ljepote". Gundulić posebno uzdiže svoje najbliže komšije (susjede) Bosance i Hercegovce. On zna za Varnu, Vitošu, Staru planinu, Nikopolje, Moravu, dok mu je Smederevo poseban izvor osjećaja i misli. Hrvatima je Gundulić posvetio svega nekoliko stihova. Hrvati su pohrvatili Gundulića. Oni su pohrvaćivali sve što je srpsko. To je ponajviše vršila katolička crkva, a kasnije Ilirci i strana zabludjela inteligencija. Jedan od rijetkih poznava-laca Gundulića, Luko Zore (prof. zadarske Gimnazije), još 1869. godine skretao je pažnju javnosti na neobuzdano pohrvaćivanje svega što je srpsko: "Stara bolest kod jednog dijela naše braće da krste isključivo svojim imenom i naš grad Dubrovnik i naše sve od reda velike književnike, učenjake"... Tako su skoro pohrvaćivali slavnog Ruđera Boškovića i Baltazara Bogišića, a danas našega velikog pjesnika Xiva Gundulića". U istoriji srpske književnosti savršena je i utvrđena stvar da je Ivan Gundulić najveći srpski pjesnik perioda koji se naziva dubrovačko-dalma-tinski. Možemo slobodno zaključiti da je Gundulić bio vrstan sin srpskog naroda, i da mu je pored ostalih uzvišenih zamisli pred očima lebdjela slavna srpska prošlost. Gundu-lići kao istaknuta plemićka srpska porodica su dali mnogo znamenitih ličnosti i poslije Ivana Gundulića. Dovoljno je spomenuti samo jednog, i to poslednjeg člana ove porodice, baruna Frana Gundulića (1833 -1899), inače viteza malteškog reda i od 1889. godine do smrti načelnika Dubrovnika. Frano je neoženjen preminuo u Dubrovniku 3.7.1899. godine, a sahranjen je u groblju Sv. Mihajla (porodična grobnica) u Lapodu (župa Gruž). Austrijska vlada mu je 1845 (Sisko Gundulic). godine dodjelila barunsku titulu.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zodijak
Pol
Poruke 1
OS
Windows 98
Browser
Internet Explorer 6.0
Porodice Gundulić

Gundulić su srpska plemićka porodica iz Dubrovnika. Oni od davnina spadaju u najuglednije porodice dubrovačkog srpskog plemstva. Ova porodica se već od 13. vijeka sastoji od tri loze, koje su se vjekovima održavale i dalje granale, a već u 13. vijeku imala je vodeću ulogu u javnom životu Dubrovnika. U 16. vijeku rod Gundulića se sastojao od tri glavne grane. Najznačajnija ličnost poro-dice je svakako Ivan Gundulić (Xivo Frane), pjesnik (1589-1638). Školovao se u Dubrovniku. Bio je 1615. i 1619. godine knez u Konavlima, od 1621. obavlja različite službe, ponajviše upravne, a 1634. postaje član Vijeća umoljenih (senator), da bi pred kraj 1638. godine bio izabran u Malo vijeće, ali je umro prije nego što je ušao u to najviše tijelo Republike. Bez svake sumnje, najbolji tragovi srpstva u dubrovačkoj književnosti nalaze se u "OSMANU" Xive Gundulića. On je obimno zahvatao jezičke ljepote i motive iz srpske prošlosti. Gundulićev "OSMAN" ima preko 11.000 stihova, od kojih su skoro 1.100 posvećeni Srbima, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Cijelo VIII pjevanje ispunjeno je Gundulićevim srpstvom. U stihovima "OSMANA" zastupljeni su mnogi Nemanjići, "Nemanjići kuća cara", Sv. Sava, Miloš, Marko itd. I za Gundulića Aleksandar Makedonski je kralj Srba. Tu su kosovski heroj Lazar, pa despot Đurađ i ostali Brankovići i njihovi velmože. Osmo pjevanje "OSMANA" je bolna epopeja, ali i apoteoza srpstva. Pjesnik ne tuguje samo za iščezlom veličinom, već je u nju upleo i sav onaj idealan život Srba kroz vesela prela i kroz njihova kola i pjesme, kroz priče o vilama, o čemu pričaju i pjevaju "raške kćeri rajske ljepote". Gundulić posebno uzdiže svoje najbliže komšije (susjede) Bosance i Hercegovce. On zna za Varnu, Vitošu, Staru planinu, Nikopolje, Moravu, dok mu je Smederevo poseban izvor osjećaja i misli. Hrvatima je Gundulić posvetio svega nekoliko stihova. Hrvati su pohrvatili Gundulića. Oni su pohrvaćivali sve što je srpsko. To je ponajviše vršila katolička crkva, a kasnije Ilirci i strana zabludjela inteligencija. Jedan od rijetkih poznava-laca Gundulića, Luko Zore (prof. zadarske Gimnazije), još 1869. godine skretao je pažnju javnosti na neobuzdano pohrvaćivanje svega što je srpsko: "Stara bolest kod jednog dijela naše braće da krste isključivo svojim imenom i naš grad Dubrovnik i naše sve od reda velike književnike, učenjake"... Tako su skoro pohrvaćivali slavnog Ruđera Boškovića i Baltazara Bogišića, a danas našega velikog pjesnika Xiva Gundulića". U istoriji srpske književnosti savršena je i utvrđena stvar da je Ivan Gundulić najveći srpski pjesnik perioda koji se naziva dubrovačko-dalma-tinski. Možemo slobodno zaključiti da je Gundulić bio vrstan sin srpskog naroda, i da mu je pored ostalih uzvišenih zamisli pred očima lebdjela slavna srpska prošlost. Gundu-lići kao istaknuta plemićka srpska porodica su dali mnogo znamenitih ličnosti i poslije Ivana Gundulića. Dovoljno je spomenuti samo jednog, i to poslednjeg člana ove porodice, baruna Frana Gundulića (1833 -1899), inače viteza malteškog reda i od 1889. godine do smrti načelnika Dubrovnika. Frano je neoženjen preminuo u Dubrovniku 3.7.1899. godine, a sahranjen je u groblju Sv. Mihajla (porodična grobnica) u Lapodu (župa Gruž). Austrijska vlada mu je 1845 (Sisko Gundulic). godine dodjelila barunsku titulu.

Izvor: Wikipedia

House of Gondola/Gundulić
From Wikipedia, the free encyclopedia
(Redirected from House of Gondola)
Jump to: navigation, search
 
Coat-of-arms of the House of GondolaThe Gondola or Gundulić family (Gondola is the Ragusan Dalmatian/Italian rendition; Gundulić is the Croatian rendition) were an old noble family from Dubrovnik (Ragusa), with origins in southern Croatia and the Tyrol. They are considered as one of the most prestigious families of the Republic of Ragusa.

Contents [hide]
1 Origins
2 The Giovanni Gondola/Ivan Gundulić lineage
3 Ghetaldi-Gondola (Getaldić-Gundulić) family
4 See also
5 External links
6 References
 


[edit] Origins
Originally from Lucca, the family arrived in Ragusa around 930, with the king Pavlimir of Rome: Wappenbuch von Dalmatien (Heyer Von Rosenfeld), Storia di Raugia (Lucca 1595), Ragusa (Skurla 1876), and Istria e Dalmazia (Semi Tacconi).

In the thirteenth century, three generations of this family took leading roles in the public life in Dubrovnik.

Three hundred years later, the poet Ivan Gundulić 1589-1638 (Giovanni Gondola, son of Francesco Count of Gondola and Dziva Gradi, who died in 1624, had been knez five times) became the most significant person in the Gundulic family, being named the Count in Konavle in 1615 and 1619. In 1634 he became a senator. At the end of 1638 he was elected to the Small Parliament but died before he was able to take office.

 
Ragusan house of Ghetaldi-Gondola in Lapad (Letzel No. 464 B). 440Giovanni’s son, Francesco, served the Austrian Empire and Polish King Jan III Sobieski in 1683, defeating the Ottoman Turks in the Battle of Vienna. The family then obtained fiefdoms from Leopold I, Holy Roman Emperor. The others sons Segismondo, (Sisko)died (16.1.1682) and Matheo were many times knez of Ragusa.

The members of these lines follow.

 
Document printed at the printing house of Trojan Gundulic in Belgrade, 1552
[edit] The Giovanni Gondola/Ivan Gundulić lineage
This line begins with Francesco Gondola,(c.1633-1700) Generalfeldwachtmeister, July 27, 1682 and Feldmarschall-Leutnant in September 4, 1685 who married with Maria Victoria (Octavia) Condezza di Strozzi, have two children, Francesco Antonio Gondola, (without descendants of male), who die in 1717, in the familiar palace of the city of Vienna “Renngasse”, and Segismondo Gondola, married with Catterina De Nale, have four children. Francesco GondolaII k.k General der Cav., Giovanni Gondola, Hieronymus Gondola married with María Francizca Countess v.Khuen and Segismondo Gondola II. Francesco Gondola married with [[Maria Ana [u]Kisserenyi * Serenyi]], obtains the fiefdoms in June 21, 1719, (with the lands of Trpanj or Trappano) after his death his son, don´t could inherits, by his condition Francesco Giuseppe Gondola, who was born in Vienna in 1711 and dies in 1774 archbishop of Paderborner Dom (1752 - 1764), and Franz Anton v.Gondola married with Josefa Graffin v. Rindsmaul inherits the fiefdoms, as well holds the fiefdoms until his death in 1764, his cousin, son of Segismondo (II), + 1758, *Segismondo Domenico de Gondola February 6, 1712 died in Ragusa January 15 1800holds the fiefdoms( married with Francesca di Bona died in RagusaFebruary 22, 1785, not have any children.

In 1787, Segismondo adopted Francesco Ghetaldi-Gondola, the son of his sister Catterina Gondola October 12, 1709 and die December 26, 1787,. Catterina married Matheo Ghetaldi ( son of Matheo Ghetaldi and Countess María Pozza di Zagorien) (December 30, 1705–March 13, 1776). The testamentary condition took place in 1799, uniting the two families, creating the Ghetaldi-Gondola family.

 
Coat-of-arms of the House of Ghetaldi-Gondola
[edit] Ghetaldi-Gondola (Getaldić-Gundulić) family
Francesco Ghetaldi-Gondola was born in Ragusa October 20, 1743 and died December 17, 1798. Francesco married Maria de Natali. The sons of Francesco were Matheo and Segismondo.
Matheo Ghetaldi-Gondola (August 23, 1797, date of death unknown]).
Segismondo Ghetaldi-Gondola (September 4, 1795–May 5, 1860) married Malvina Orsole Bosdari. In 1845, the Austrian government granted the title of baron (freiherr) to Segismondo (Podestà of Ragusa). His sons were Francesco, Maria, and Giovanni.
Francesco Ghetaldi-Gondola (II)August 8, 1833, was the knight of the Maltegian line (Knights Hospitaller) from 1889 until the death of the minister of Dubrovnik. Unmarried, Francesco died in Dubrovnik on July 3, 1899. He was distiguide with the Devotion's cross (S.M.O) in June 15, 1857. He fought in the Franco-Prussian War (1870-1871). In 1893, he opened the monument for Ivan Gundulic in Piazza Gundulic (Gondola) (Bürgermeister von Ragusa after Präsident des Landwirthshafts-Vereines zu Ragusa). Francesco was buried in the St. Mihailo cemetery (family cemetery) in Lapad (the Gruz district).
 
1926-Ultime G-Gondola family


Maria Ghetaldi-Gondola (born July 10, 1837, date of death unknown), lived in Venice, Italy around 1900. Her first marriage (of two) was to Anton Lunda, it soon divorced of Anton Lunda . The next husband was ?. He was Oberstlieutenant des Genie-Stabes (rank since 20 Mai 1871) noted as "in techn. u. administrat. Militär-Comité". He had been awarded the Militär Verdienst Kreuz (MVK) and lived in Ofen (1856 hauptmann 1º first class, 1 February of 1867 major to Befestigungs-Bau Director of Jaraslau (Poland) date of birth (Böhmen) and death unknown. The first son:
Vittorio Lunda (born December 18, 1856, date of death unknown), was born in Ragusa (Dubrovnik), and lived in Palermo.
She married in second time with ?: The second son:

Ivan Fery de Gondola, he born in Trieste, c.1870 -, and died April 28, 1933, South America, Chile.
Giovanni Ghetaldi-Gondola (April 15, 1835–March 31, 1891 was Commandant and oberstlieutenant in MarineSpital in the city of Pola (Pula) and later, postcontroller of the Austrian Empire in Graz. He married Camilla Maria Dorninger Von Dornstrauch (May 27, 1843–February 17, 1905), who was born in Salzburg and died in Graz, Austria. Her father was General Major Johann Dorninger von Dornstrauch Oberstlieutenant (1856), Oberst and Commandant (1857) 17 k.k infanterie regiment. Giovanni and Camilla had three children, Malvina, Segismondo, and Anna:
Malvina María Ana Ghetaldi-Gondola (September 30, 1862– April 1903), was born in Cattaro and died in Graz. 
Curtain in the Croatian National Theater in Zagreb (Croatia) depicting the Croatian Renaissance. Ivan Gundulić is on the throneSegismondo Francesco Giuseppe Maria Ghetaldi-Gondola (November 22, 1863–May 30, c.1886), was born in Merano Maia Bassa, South Tyrol,k.k oberlietenant des Metrosen-Korps (i.r tenente del Corpo Marinai a Ragusa), between 1884-1885, the embarkment in the trip of instruction for naval officers in the corvette “Aurora”, under command by captain Victor Bousquet, visiting South America, Brazil and Argentina (Die Reise S.M. Corvette 'Aurora' nach Brasilien und den La Plata-Staaten in den Jahren 1884-1885, Amt, Victor Bousquet. Later died in Graz.
Anna Johanna Maria Ghetaldi-Gondola (March 6, 1865– date of death unknown), was born in Cattaro. She married in Graz November 27 1888 Francesco (Fery) Fedrigoni Edler v. Etschthal (c. 1858–August 8, 1914). Commandant d. Inf. Reg. Erzherzog Joseph 37; k.k. Oberst. Who died in Savlaka, Servia in World War I. They had a son, Giulius, and a daughter, Adele. 
Piazza Gundulic-Gondola 1893Giulius Fedrigoni Edler v. Etschthal, (May 5, 1893– date of death unknown, in November 17, 1917, when his Austro-Hungarian seaplane K211 (Frglt Giulius Fedrigoni, Stb Masch Wart Egon Preiss) was shot down by a flight of three French fighters near Treporti (the French pilots were Corniglion, Lévy and Bignon) in cooperation with Italian seaplanes from 260a Squadriglia. Between 11.9.1942 and 1.3.1943, (Obstlt) he was commander of regiment in the French Seenotbereichskommando, the city of Cherbourg (Normandía) and the Seenotbereichskommando XIII at Berre/20 km NW of Marseille between (Dec 42 - 19 Aug 44?).
Adele Fedrigoni Edler v. Etschthal was born in Steiermark, Bruck ad Mur August 1, 1891. Her date and place of death are unknown.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Apr 2024, 17:28:37
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.093 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.