Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Apr 2024, 01:21:41
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Poreska reforma iz 1884. godine  (Pročitano 2783 puta)
30. Dec 2005, 05:04:32
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Poreska reforma iz 1884. godine

Poreska reforma iz 1884. godine. Tokom prethodnih decenija u Srbiji je osnovni porez bila glavnica, gde svako plaća jednak porez, a koja je sa raslojavanjem stanovništva postala nepravedna i koja nije obezbeđivala dovoljne poreske prihode državnom budžetu. Država se dosta zadužila, a novac je trebao za ratove i reformisanje Srbije. Stoga je vlada Milutina Garašanina izvela duboku poresku reformu neposrednih poreza. Kako je govorio i kralj Milan, dajući podršku i najavljujući poresku reformu, "neposredni danak, za koji se, istina, piše da se plaća po imućnosti, počiva, u stvari, još na starim srednjevekovnim osnovama proste lične naglavice". Nacrt reforme pripremila je komisija (Panta Jovanović, Mihailo Vujić i Vukašin Petrović), a na osnovu Petrovićevog koncepta.

Petrovićev predlog obuhvatio je 4 neposredna poreza – na zemlju, na zgrade, na prinos novčanog kapitala i na zarade. Taj predlog detaljno je raspravljan i menjan na seriji savetovanja u vladi "od jutra do mraka". Važni učesnici bili su Milan Piroćanac, koji je važio za jednog od najjačih u finansijskim pitanjima, i predsedavajući kralj Milan, koji je za finansijske poslove imao dara. Najvažnije neslaganje nastalo je oko poreza na zemljište, od koga su kralj i Petrović očekivali značajne prihode, dok je Piroćanac tražio smanjenje poreskih stopa, bojeći se reakcije seljaka. Prihvaćeno je srednje rešenje, a za naknadu uveden je porez na ličnost. U Skupštini su dodatno smanjene stope poreza na zemljište, a uveden je porez na kapital uložen u radnje.

Usled tehničke nemogućnosti da se uvede jedinstven porez na dohodak građana, pribeglo se stvaranju sistema objektnih poreza, od kojih je svaki teretio po jedan prihod ili izvor dohotka stanovnika. Svi zajedno trebalo je da zahvate poresku snagu obveznika. Za to vreme, stvoren je moderan i dobro uravnotežen poreski sistem.

Očekivanja od poreske reforme bila su velika. I narod je dobro prihvatio nove poreze, znajući da su daleko pravedniji nego raniji. Taj poreski sistem ostao je na snazi, uz izmene, do II svetskog rata.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Prirezi, dodatni neposredni porezi koji se obračunavaju ili u dinarskom iznosu ili u procentu od zbira svih razrezanih neposrednih poreza za poreskog obveznika.

Srbija. Prirezi su prvi put ustanovljeni posle ratova sa Turcima 1876-1878. za invalidski, sanitetski, školski i oružani fond od, ukupno, 7,1 dinara. 1880. je za oduženje državnih dugova uveden prirez koji se kretao od 25 do 100% na iznos glavnice. 1884. to je zamenjeno prirezom od 12% na iznos neposrednih poreza. Postojeći prirezi u dinarskom iznosu zamenjeni su 1886. prirezom od 34%, a 1892. uveden je prirez za vojne potrebe od 12% (povećan 1894. na 16%). Sva tri prireza ujedinjena su 1896. u državni prirez od 62%, koji je već sledeće godine povećan na 75%. 1895. je uveden prirez za vojne građevine od 6%, 1901. za vojnu komoru od 5%, a 1902. za železnicu od 5%. Među prireze je uključivana i vojnica, dažbina koju su plaćali oni koji nisu služili vojni rok, i to 10% od 1886, 20% od 1897. i 30% od 1898. Prirez za održavanje žandarmerije prerastao je od okružnog u državni 1904. u visini od 4,5%. Školski prirez se propisuje budžetom od 1904. i iznosi prvo 25, a zatim 27 i 32%. 1904. je uveden opšti vanredan prirez samo za tu godinu od 40%, a radi sređivanja državnih finansija. Pred I svetski rat postojali su sledeći prirezi: stalni državni prirez 75%, privremeni za opšte državne potrebe 25%, školski 32%, žandarmerijski 4,5%, železnički 7%, remontski 5%, za vojne građevine 5% (ukupno 153,5%), mostarinski 0,20 para, vojnica 30% i sveštenički bir 2 dinara od svake poreske pravoslavne glave.

Pored državnih, postojali su i opštinski i okružni prirezi, koji su predstavljali najvažniji prihod lokalnih zajednica.

Jugoslavija. I nova država je ubrzo po osnivanju posegla za prirezima. 1920. uveden je prirez na dohodarinu sa stopom od 120%. 1923. zaveden je privremeni vanredni prirez na sve postojeće neposredne poreze i državne prireze i plaćao se 500% na porez na zemljište, osim u Srbiji i Crnoj Gori za placeve i bašte; 30% na sve ostale neposredne poreze i državne prireze. 1925. uveden je vojno-komorski prirez. Sledećih godina ukinut je prirez na dohodarinu i obustavljena je naplata prireza od invalidskog poreza.

Posle II svetskog rata prirezi nisu više korišćeni.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Apr 2024, 01:21:41
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.065 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.