Pop ikone: John Lennon   
   
John Lennon je uz Elvisa Presleyja vjerojatno najveća glazbena figura 20. stoljeća i općenito jedna od najpoznatijih i najeksponiranijih osoba. Britanci su ga 2002. na BBC-jevoj ljestvici najvećih Britanaca svih vremena smjestili na osmo mjesto

   
Lennon nije bio samo glazbeni mag, ikona jednog vremena i jedne vrste glazbe, on je utjecao na razmišljanja nekoliko generacija, ne samo svojim pjesništvom, nego i svojim društvenim i političkim angažmanom. S Beatlesima je popularizirao novi val rocka, koji je napustio stare oblike i isprazne tekstove.

Rodio se 9. listopada 1940. u Liverpoolu za vrijeme njemačkih napada na Britaniju. Početak djetinjstva mu nije bio klasičan niti najsretniji, budući da ih je otac Fred rano napustio. Majka Julia je odmah uvidjela da sama nije sposobna brinuti se o djetetu pa ga je prepustila sestri Mimi s kojom je proveo rane i pubertetske dane i koja ga je odgojila kao majka, dok je Julia preuzela ulogu tete koja povremeno posjećuje nećaka.

Kad je ušao u pubertet, razvila mu se jaka kratkovidnost. U početku je mrzio nositi naočale, koje su mu kasnije postale zaštitni znak, male, okrugle, po njemu nazvane 'lenonice'. Iako obiteljska situacija nije bila idealna, upravo je majka bila ta koja mu je usadila ljubav prema glazbi naučivši ga svirati bendžo.


15. srpnja 1958, kad je John imao 17 godina, majka mu je poginula u prometnoj nesreći – autom ju je udario pijani policajac koji nije bio na dužnosti. Taj događaj utjecao je na mnoge kasnije pjesme Beatlesa i povezao ga s Paulom McCartneyjem, kojemu je u četrnaestoj godini majka umrla od raka dojke. Lennonov prvi sin, Julian, dobio je ime po njoj.

S otprilike šesnaest godina osniva svoj prvi bend The Quarry Men, iz jednostavnog razloga što je većina članova išla u srednju školu Quarry Bank. Uskoro upoznaje petnaestogodišnjeg Paula McCartneyja i čim ga je čuo kako svira gitaru, John je zaključio da je bolji od njega i pozvao ga u bend, a Paul je doveo svog mlađeg prijatelja Georgea Harrisona.

Mimi ga nakon završene škole upisuje na koledž likovne umjetnosti, ali Lennon ubrzo uspijeva zamrziti konformizam škole te se u potpunosti posvećuje glazbi. Tu upoznaje buduću suprugu Cynthiu Powell, a ubrzo i odustaje od daljnjeg školovanja, zajedno s Paulom i Georgeom. Da bi upotpunili bend, trebali su im dobar bubnjar i basist, a glazbena scena u Liverpoolu tih godina postaje sve jača. Od The Quarry Men postaju Johnny and the Moondogs, pa The Silver Beetles, da bi na kraju skratili samo na The Beatles.


   
Fantastična liverpulska četvorka - Ringo, John, Geroge i Paul   


Prije nego što se posljednji 'čupavac' pridružio bendu, izmijenili su nekoliko bubnjara i basista, da bi se sviranja basa na kraju prihvatio sam Paul, potpisali su petogodišnji ugovor s EMI-jem, započeli probijanje u glazbenom svijetu i John se oženio. Krajem 1962. dolazi posljednja zamjena u bend, bubnjar Richard Starkey, poznatiji pod scenskim imenom Ringo Starr.

Prva pjesma koju su snimili Beatlesi kakve ih danas znamo je 'Love Me Do'. Napisao ju je Paul McCartney i dosegla je 17. mjesto na glazbenim ljestvicama. Na prvu turneju krenuli su početkom 1963. s albumom 'Please Please Me' koji je došao do trećeg mjesta glazbenih ljestvica. To bi se mogao nazvati početkom 'beatlemanije' koja se na Ameriku proširila sljedeće godine kad je pjesma 'I Want To Hold Your Hand' zauzela prva mjesta ljestvica.

Uz McCartneyja Lennon se smatra jednim od najutjecajnijih tekstopisaca i glazbenika 20. stoljeća. Njegovi su tekstovi bili poetični, iskreni i često pisani u prvom licu, što im je davalo dodatnu personalnost i intimnost. Do 1965. postali su fenomen i Lennon je osjećao da gubi kontrolu, te je uglavnom bio nezadovoljan. Glazba koju je radio za film 'Help!' dovoljno govori o njegovu tadašnjem raspoloženju: 'I'm a Loser', 'Nowhere Man' i 'Help'.


   

Između studenog 1966. i ožujka 1967. snimili su 700 sati studijskog materijala, iz čega je nastao jedan od najpoznatijih albuma svih vremena - 'Sgt Pepper's Lonely Hearts Club Band'. Sljedeće godine na izložbi u jednoj od londonskih galerija John upoznaje Yoko Ono i započinje s njom vezu. Ubrzo se i rastaje od Cynthie, a s Yoko se ženi 20. ožujka 1969. na Gibraltaru. Iako je još uvijek član Beatlesa, s njima provodi sve manje vremena, a sve više se posvećuje borbi za mir i protestima.

Premda mnogi krive Yoko Ono za raspad benda, veze su najvjerojatnije počele pucati nakon smrti njihova menadžera Briana Epsteina, 1967. To je govorio i sam Lennon koji je jednostavno krenuo drugim putem. Doslovno nerazdvojni postali su nakon automobilske nesreće u Škotskoj kad je Lennon 'uredio' da Yoko bude non-stop prisutna s njim u studiju (kamo je čak donio veliki krevet) dok su Beatlesi snimali posljednji album 'Abbey Road'. Do konačnog raspada došlo je 1970. godine.

U solo karijeri Lennon je prvo snimio 'Give Peace a Chance', 'Cold Turkey' (o borbi s ovisnošću o heroinu) i 'Instant Karma'. Najuspješniji solo album ipak je 'Imagine' iz 1971, koji balansira na granici između sna i ljutitog revolta, a koji će kasnije postati himna antiratnih pokreta. U kasnijim pjesmama postaje još više politički angažiran buneći se protiv rasizma, engleske uloge u Sjevernoj Irskoj, religije itd.



Fotografiju snimila Annie Leibovitz jutro prije ubojstva   
Krajem 1973. privatni mu se život raspao, na neko vrijeme seli u Los Angeles s bivšom tajnicom May Pang. Taj period života sam je nazvao 'Lost Weekend' (izgubljeni vikend), trajao je oko 18 mjeseci, a sastojao se uglavnom od ludih tuluma s Keithom Moonom, Ringom Starrom i Harryjem Nilssonom. 1975. ipak se vraća Yoko, povlači se iz glazbe i iz te veze se rađa Johnov drugi sin Sean. Tek nakon pet godina ponovo uzima gitaru u ruke, te nastaje 'Double Fantasy', album koji se bavi njegovom vezom s Yoko.

Ujutro 8. prosinca 1980. u New York Cityju poremećeni Mark David Chapman dolazi do Lennona da mu potpiše novi album. U 10 i 50 navečer Lennon i Ono su se vratili kući sa snimanja. Pred ulazom, Yoko je već bila ušla, a Lennona je spomenuti Chapman pozvao, izvadio revolver i ispucao mu pet metaka u leđa. Policija je stigla u roku od nekoliko minuta i našla Chapmana kako mirno sjedi i čita Salingerova 'Lovca u žitu'. Kad su ga upitali zna li što je napravio, on je hladno odgovorio: 'Samo sam ubio Johna Lennona!'

www.lennon.net

AS
utorak, 14.06.2005.