Pomiješali materiju i antimateriju



Kad se miješaju njih dvije obično dolazi do uzajamnog poništavanja u strahovitoj eksploziji. No, jedna je kemijska reakcija, prva takve vrste, slučajno rezultirala hibridnom materijom.

Fizičari s CERN-a u Ženevi otkrili su kako mogu kombinirati to dvoje, bar na kratko, u jedinstvenoj tvari. Tu izuzetno nestabilnu tvar, načinjenu od protona i antiprotona nazvali su protonij.

Nabijene čestice antimaterije imaju istu masu kao i čestice materije, ali imaju suprotni naboj. Vjeruje se da su u Velikom Prasku nastale iste količine obje vrste materije, ali iz nekog još nepoznatog razloga, u svemiru danas ima više materije nego antimaterije.

Unatoč tome, neki oblici antimaterije nastaju prirodnim putem pri sudarima nabijenih čestica u svemiru, a manje su količine dobivene i u laboratorijima.

U duhu te antikemije, jedna se mala količina antimaterije proizvedene ljudskom rukom 2002. godine u pokusu u CERN-ovom laboratoriju povezala s normalnom materijom – ali to tada nitko nije primijetio.

To se dogodilo kad su se i antiprotoni i pozitroni – antimaterijske čestice koje odgovaraju elektronima u materiji – stavljeni u isti magnetski kavez. Neke od njih su se spojile u antivodik, što je i bio cilj eksperimenta.

Prema analizama uzoraka rasprskavanja čestica izvan polja pokusa, sada se čini da je istovremeno nastala i čudnija, hibridna vrsta materije.

Velika vjerojatnost
Istraživači, koje vodi Evandro Rizzini sa Sveučilišta u Bresci, vjeruju da su neki od antiprotona reagirali s ioniziranim molekulama običnog vodika, kojima su oduzeli jedan proton.

Taj sustav proton-antiproton trajao je najviše nekoliko mikrosekundi, ali to je je bilo dovoljno dugo da mnogi od njih odlutaju izvan jezgre pokusa prije nego su eksplodirali.

Protonij je već prije stvoren, ali samo u silovitim sudarima čestica. Ova nova kemijska metoda mogla bi se iskoristiti za dobivanje puno većih količina.

"Vjerojatnost nastanka je vrlo velika", kaže Rizzini. "Tisuće atoma protonija trebale bi biti dovoljne za njihovo pažljivije proučavanje".

Iako neki istraživači kažu da kratki život tih atoma čini njihovo proučavanje nemogućim, Rizzini se nada da će to pomoći u provjerama najnovijih teorija čestične fizike.

Izvor: NetPortal