Stočarstvo će nam doći glave :: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Stočarstvo će nam doći glave

Krave, svinje i ovce osvojile su neslavnu titulu najveće prijetnje okolišu: stočarstvo uništava tlo, pridonosi učinku staklenika, zagađuje izvore vode i zatire bioraznolikost.

Tako je stočarstvo u izvještaju UN-ove Organizacije za hranu i agrikulturu (FAO), naslovljenom Duga sjena stočarstva, "u svakom smislu" označeno kao "jedan od dva ili tri značajna sudionika najozbiljnijeg problema okoliša".

Autori izvještaja kažu da se očekuje da se potražnja mesa udvostruči do 2050. godine, a utjecaj na okoliš takve proizvodnje morao bi se prepoloviti kako bi se izbjegli njeni negativni učinci.

Možda je najgori podatak da je sektor stočarstva odgovoran za 18% globalne emisije stakleničkih plinova – što je više od prometa, koji emitira 13.5% etakleničkih plinova.

Puni krug
FAO kaže da emisije stočarske industrije nadmašuju prehodne procjene jer su istraživači ovaj put gledali na čitav proizvodni ciklus. To uključuje emisije generirane gnojidbom i hranjenjem, deforestacijom za dobivanje pašnjaka, obradom stajskog gnoja i emisijama same stoke te od njezinog transporta.

Stoka treba puno zemlje te sada 'zaprema' 26% površine Zemlje koja nije pod ledom. Potrebe za pašnjacima odgovorne su za 70% porušenih šuma u području Amazone, a potrebe za stočnom hranom zadovoljavaju se s jedne trećine svjetskih obradivih površina.

Sječa šuma ne povećava emisije stakleničkih plinova samo oslobađnjem ugljika prethodno 'spremljenog' u stabla, nego je i glavni uzrok smanjenja bioraznolikosti.

Izvještaj ide tako daleko da tvrdi da bi samo stočarstvo, koje zauzima oko 20% životinjske biomase, "moglo biti glavni igrač u smanjivanju bioraznolikosti".

Život u krdu
No, ohrabrivati svjetsko stanovništvo da postanu vegani nije racionalno rješenje. "Za početak", kaže vodeći autor izvještaja, Henning Steinfeld, "to jednostavno nije rješenje za oko milijardu stanovnika čiji život ovisi o stočarstvu".

Štoviše, ni proizvodnja povrća nije imuna od utjecaja na okoliš. A nedavno objavljene studije pokazale su da globalni riblji fond ne može podnijeti sadašnji stupanj iskorištavanja nakon 2050. godine.

● 8% vode koju su iskoristili ljudi ide u stočarstvo
● 18% svjetske emisije stakleničkih plinova generira stočarstvo
● 20% zemaljske životinjske biomase otpada na stoku
● 26% površine Zemlje koja nije pod ledom okupira stoka
● 30% zemlje na kojoj su nekad živjele divlje životinje sada koristi stoka
● 33% usjeva ide za proizvodnju stočne hrane
● 37% emisija antropogeničkog metana proizovdi sektor stočarstva
● 37% pesticida (proizvedenih na Zemlji) potroši se u uzgoju stoke
● 50% atibiotika (proizvedenih na Zemlji) potroši se u uzgoju stoke
● 65% emisija antropogeničkog dušičnog oksida proizvodi sektor stočarstva
● 70% obradivih površina zauzima stočarstvo
● 70% posječenih šuma postale su pašnjaci

Steinfeld kaže da je glavni problem stočarstva površina tla koju taj sektor okupira. "Moramo obeshrabriti diskriminatornu sječu šuma za dobivanje površina za ispašu, što se uvelike događa zbog prodaje zemlje".

Pogodna okupacija
"U području Amazone, gdje se vlade trude uspostaviti pravne sustave, naseljenici okupiraju ogromna područja 'ničije zemlje' i čekaju 15 godina. Nakon toga zakoni, koji se inače ne primjenjuju, kažu da su postali vlasnici zemlje. Iskorištavanje zemlje za ispašu je najjednostavniji način okupiranja zemlje", kaže Steinfeld.

Konačno, autori tvrde da usluge povezane s okolišem, kao što je održivo upravaljnje zemljom i čistom vodom, moraju dobiti svoju cijenu.

"Prirodni su izvori najčešće slobodni i podcijenjeni, što vodi u prekomjerno iskorištavanje i zagađivanje", napisali su autori zaključivši da je "glavni prioritet doseći cijene i naknade koje odražavaju pune ekonomske i ekološke troškove".

Steinfeld kaže da je već iduća runda pregovora o Protokolu iz Kyota dobra prilika za to.

Izvor: NetPortal