Dobra slika ....

Karakteristicno za pretjerani (bolesni) perfekcionizam (koji je nekad udruzen sa nekim poremecajima licnosti)

da uvijek imaju "jednu prljavu ladicu". Tj. neki izuzetak koji je apsurdan.

Npr Tesla koji se bojao rukovati se s ljudima i imao posebne higijenske prohtjeve u restoranu, drzao covjek golubove.. koji su naravno prljavi u pm.

moja keva

Ona dva teksta su dobra i mogu pomoci perfekcionisti da malo razmisli o tome zasto radi stvari na nacin na koji radi i da moze da nauci da nisu sve stvari ``najbitnije`` . Perfekcionizam je nesto sto mnoge sposobnosti i talente ucini neprimecenim i neiskoriscenim, tj. mislim na neadaptibilan perfekcionizam. U ranoj mladosti ga nije tako lako primetiti ali u periodu studiranja i rada dolaze do izrazaja. Ok, treba razlikovati moralne, fizicke i perfekcioniste u radu ili ucenju itd. Nekad je u sustini neki strah od odbacenosti razlog zasto zelimo biti ``savrseni`` tj da ne bi bili povredjeni. Kada budem odmorniji kucnucu vise, mozda pomogne nekome ko se kao i ja bori okovima visokih standarda.

Definicije perfekcionizma
“Have no fear of perfection- you‘ll never reach it”
- Salvador Dali-
Perfekcionizam?
•   lat. perficere: ostvariti, dovršiti
•   Webster‘s dictionary:
–   u potpunosti dovršeno, bez greške, u potpunosti točno
•   Platon: metafizičko savršenstvo:
–    Za svaku svaku stvar na ovom svijetu postoji savršena ili idealna forma ili predložak
•   Tehničko savršenstvo: maksimalna efikasnost
•   Ljudsko savršenstvo: kako ga definirati?
•   Teološko shvaćanje perfekcionizma:
–   grč. teleios – savršeno, ići prema telosu – ići prema kraju (ali tko određuje kraj: kultura, roditelji, vršnjaci, Bog, znanstvenici, filozofi...?)
Perfekcionizam?
•   30-tih godina prošlog stoljeća ustaljuje se pojam perfekcionizam:
–   Opisuje osobu koja je zadovoljna jedino s najvišim standardima
•   Što ima loše u težnji da budemo najbolji što možemo u svakom području našeg života?

Popularna shvaćanja
Popularna shvaćanja:
•   Neki su ljudi perfekcionisti u svim područjima svog života, a neki samo u jednom ili dva
•   Popularna klasifikacija:
–   perfekcionisti usmjereni na postignuće
–   perfekcionosti usmjereni na izgled
–   perfekcionisti usmjereni na međuljudske odnose
–   moralni perfekcionisti
–   perfekcionisti u svim područjima života
Perfekcionisti usmjereni na postignuće:
•   vrednuju sebe isključivo prema uspjehu
•   ako ne uspiju osjećaju se depresivno i anksiozno
•   cilj im je uspjeh na poslu ili studiju, ali cijena je prevelika: stalno su zabrinuti i tjeskobni
•   upravo ta tjeskoba i zabrinutost potencira neuspjeh

Perfekcionisti usmjereni na izgled:
•   vrednuju sebe isključivo prema izgledu
•   puno vremena i novca troše na odabir odjeće, šminke, frizure i održavanje linije
•   cilj im je ostaviti dobar dojam savršenim izgledom
•   vjerojatno pod snažnim utjecajem medija
•   usmjerenost na izgled može se proširiti i na stan, auto, vrt, djecu

Perfekcionisti usmjereni na međuljudske odnose:
•   imaju stroga pravila kako se treba ponašati i što treba raditi kako bi održao odnose s drugim ljudima
•   ispunjenje pravila očekuju od sebe i od drugih ljudi
•   s jedne strane ih drugi mogu izbjegavati
•   s druge strane oni mogu izbjegavati druge kako ne bi otkrili da su nesavršeni

Moralni perfekcionisti:
•   imaju stroga pravila kako se treba ponašati te što je dobro, a što ne
•   ispunjenje pravila očekuju od sebe i od drugih ljudi
•   drugi naziv: legalisti
Perfekcionisti u svim područjima života:
•   imaju visoke standarde i očekuju izvrsnost u svim područjima života
•   naročito im je važno postignuće, izgled i moralnost
•   sve moraju imati pod kontrolom
Znanstvene teorije

Jednodimenzionalan ili višedimenzionalan konstrukt?
Jednodimenzionalan konstrukt:
•   David Burns (1980): perfekcionist je osoba koja:
–    postavlja nerealno visoke standarde
–   iznimno je usmjerena postizanju tih ciljeva
–   sebe vrednuje isključivo na osnovi uspjeha
•   savršenstvo je nemoguće dostići pa je svaka tendencija da ga se dostigne negativna
•   shvaćanje da je osoba perfekcionist u negativnom smislu  ili nije perfekcionist
•   Težnja za izvrsnošću, stalno poticanje sebe na bolji uradak, postavljanje visokih ciljeva shvaća potpuno drugačijim od perfekcionizma

•   PERFEKCIONIST
–   IDEALIST
–   TEŽI NEMOGUĆEM
–   BOJI SE NEUSPJEHA
–   USMJEREN NA PRODUKT
–   MORA BITI NAJBOLJI
–   MRZI KRITIKU
–   MUČI SE S POGREŠKAMA
–   VREDNUJE SEBE S OBZIROM NA POSTIGNUĆE
•   TEŽI IZVRSNOSTI
–   REALIST
–   TEŽI DOSTIŽNOM
–   OČEKUJE USPJEH
–   USMJEREN NA PROCES
–   ŽELI DATI SVE OD SEBE
–   PRIHVAĆA KRITIKE
–   UČI IZ POGREŠAKA
–   PRIHVAĆA SEBE ONAKVIM KAKAV JEST
Višedimenzionalan konstrukt:
•   Prvi najznačajniji istraživački napredak na području pefekcionizma je shvaćanje da je to višedimenzionalan konstrukt: ima osobnu i socijalnu dimenziju.
•   Definicije i operacionalizacije tih osobnih i socijalnih dimenzija se razlikuju od autora do autora

Višedimenzionalan konstrukt, ali koje dimenzije?
Hewitt, Paul & Flett, Gordon (1990):
•   "Perfekcionizam je težnja za nepogrešivošću, a perfekcionisti su osobe koje žele biti savršene u svim područjima života" (Flett i Hewitt, 2002.)
•   dimenzije definiraju više s obzirom na to na koga je perfekcionizma usmjeren nego o kojem se području radi
•   perfekcionizam se sastoji od tri dimenzije: perfekcionizam očekivan od sebe, očekivan od drugih i izvana očekivani perfekcionizam.
Hewitt & Flett:
•   Perfekcionizam očekivan od sebe odnosi se na postavljanje nerealističnih ciljeva, sumnju u vlastite postupke i usmjerenost na vlastite pogreške.
•   Osobe preuzimaju odgovornost za neuspjeh, ali su iznimno motivirani na postizanje uspjeha kako bi izbjegli neuspjeh.
•   Često su vrlo uspješni, a drugi ih opisuju kao asertivne, vrijedne, organizirane i disciplinirane osobe
•   "Osjećam se loše kad primjetim pogreške u mom radu"
Hewitt & Flett:
•   Perfekcionizam očekivan od drugih odnosi se na nerealna uvjerenja o sposobnostima drugih i visoka očekivanja od njih, te na vrlo stroga ocjenjivanja njihova uratka.
•   "Mnogo očekujem od meni važnih ljudi"
Hewitt & Flett:
•   Izvana očekivani perfekcionizam uključuje vjerovanja da drugi imaju nerealna, visoka očekivanja od nas
•   ti drugi su značajni drugi: roditelji,vršnjaci, profesori
•   strah od negativne socijalne procjene i odbacivanja te snažna potrebu za odobravanjem od strane drugih
•   "Moja obitelj očekuje da budem savršen"
Frost, Randy i sur. (1990):
•   definiraju perfekcionizam kao konstrukt koji uključuje:
–   pretjeranu samokritičnost povezanu s visokim osobnim standardima
–   sumnju u efikasnost vlastitih postupaka
–   potrebu za ispunjavanjem tuđih očekivanja (prvenstveno roditeljskih)
–   pretjeranu potrebu za organizacijom i urednošću
•   6 dimenzija

Frost i sur.:
•   Zabrinutost zbog pogrešaka je dimenzija koja se odnosi na negativne reakcije na pogreške, tendenciju da se pogreške interpretiraju kao neuspjeh i uvjerenje da će zbog pogreške pojedinac izgubiti poštovanje drugih.
•   Ova dimenzija razlikuje visoko kompetentne i uspješne perfekcioniste od onih koji svoje ciljeve ne mogu ostvariti.
•   " Ako pogriješim, ljudi će imati loše mišljenje o meni."
Frost i sur.:
•   osobni standardi pojedinca je druga dimenzija i odražava koliko visoke standarde pojedinac postavlja i koliko naglašava važnost tih standarda u samoevaluaciji.
•   "Postavljam više ciljeve nego većina drugih ljudi."
Frost i sur.:
•   stupanj perfekcionizma određuju i dvije dimenzije koje su povezane s ponašanjima i stavovima roditelja:
•   roditeljska očekivanja odnose se na vjerovanja da roditelji imaju visoka očekivanja od nas
•   "Roditelji su očekivali da budem savršen"

•   roditeljska kritičnost odnosi se na percepciju da su roditelji bili ili su još uvijek pretjerano kritični prema nama.
•   "Uvijek sam osjećao da ne mogu zadovoljiti standarde mojih roditelja"
Frost i sur.:
•   Sumnja u vlastite postupke odražava stupanj u kojem pojedinci sumnjaju u svoju sposobnost da uspješno obave zadatak.
•   "Čak i kad stvari radim vrlo pažljivo, osjećam da to nije dobro"
•   Organizacija se odnosi na tendenciju pojedinca da sve organizira i važnost koju pridaje urednosti i organiziranosti.
•   "Urednost mi je važna"
Slaney, Robert i sur. (1995):
•   Smatraju da perfekcionizam definiraju 4 dimenzije:
–   Postavljanje visokih standarda
–   Urednost
–   Sklonost odlaganju
–   Problemi u odnosima s drugim ljudima
•   Oni prvi u modernim konceptualizacijama razlikuju:
–    adaptivni (postavljanje visokih standarda i urednost) i
–   neadaptivni (percepcija neuspjeha u postizanju visokih ciljeva) perfekcionizam

•   Hamachek (1978) je navodio da je potrebno razlikovati neurotski od normalnog perfekcionizma
•   Danas, gotovo 30 godina nakon prestaje debata u literaturi koja se bavi procjenom je li perfekcionizam štetan i destruktivan ili može biti koristan i konstruktivan
•   imamo dovoljno emprijskih dokaza koji potvrđuju točnost razlikovanja pozitivnih, adaptivnih iili zdravih aspekata perfekcionionizma od negativnih, neadaptivnih ili nezdravih aspekata
Zašto je za to trebalo 30 godina?
•   razlog tome je proučavanje perfekcionizma unutar različitih psihičkih poremećaja: depresivnost, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poremećaji hranjenja
•   Kod “zdravih” sudionika također pronađena veza perfekcionizma i psihičkih i emocionalnih poteškoća
•   Hewitt i Flett (1991.a), te Frost i sur. (1990.) konstruirali ljestvice koje procjenjuju negativne aspekte perfekcionizma, to su najčešće korišene ljestvice.

OK, perfekcionizam može biti pozitivan i negativan ali kako definiramo svaki od njih?

•   Slade i Owens (1998.) su prihvatili razmišljanja o postojanju pozitivnih i negativnih aspekata perfekcionizma, odnosno po Hamacheku normalnih i neurotskih, i postavili dvoprocesni model perfekcionizma koji se temelji na teoriji potkrepljenja
•   Razlikuju pozitivan i negativan perfekcionizam
Slade i Owens:
•   karakteristika pozitivnog perfekcionizma: osoba može istovremeno biti perfekcionista (postavljati visoke ciljeve) i zadovoljna svojim postignućem
•   pozitivan perfekcionizam odnosi na misli i ponašanja usmjerena na postizanje visokih standarda i ciljeva kako bi se postigli pozitivni rezultati.
•   pozitivan perfekcionizam potaknut je pozitivnim potkrepljenjima, tj. željom za uspjehom

•   negativan perfekcionizam odnosi se na misli i ponašanja usmjerena na postizanje visokih standarda i ciljeva kako bi se izbjegle negativne posljedice
•   potaknut je negativnim potkrepljenjima, tj. strahom od neuspjeha.

•   Adkins i Parker, 1996.:
•   Pasivni perfekcionizam:
–   Pasivnost kao posljedica pretjerane zabrinutosti zbog pogrešaka i sumnje u vlastite postupke.
•   Aktivni perfekcionizam:
–   Aktivitet koji potiču visoki standardi i koji motivira ponašanje.


•   Najnovije konceptualizacije predlažu korištenje termina:
–   Perfekcionističke težnje
–   Perfekcionističke brige
•   Odnosno podijelu ljudi na:
–   Zdrave perfekcioniste
–   Nezdrave perfekcioniste
–   Neperfekcioniste

NEZDRAVI PERFEKCIONIST
Nezadovoljstvo uloženim trudom
Rigidni standardi

Usmjerenost na izbjegavanje pogrešaka
Napeti/anksiozni odnos prema zadatku
Velik nesrazmjer između ciljeva i njihova ostvarenja
Odlaganje i odgađanje zadatka
Izbjegavanje negativnih posljedica kao po
Neuspjeh povezan s izrazitom samokritičnošću
Mišljenje "sve ili ništa":          savršenstvo ili neuspjeh

ZDRAVI PERFEKCIONIST
Zadovoljstvo nakon obavljenog posla
Standardi koji se prilagođavaju situaciji

Usmjerenost na ispravno izvršavanje zadatka
Opušten, pažljiv odnos prema zadatku
Usklađenost ciljeva i njihova ostvarenja k
Izvršavanje zadatka na vrijeme
Traženje pozitivnih povratnih informacija i/ili nagrada
Neuspjeh povezan s razočaranjem i daljnim naporima
Uravnoteženo mišljenje 

Implicitne teorije:
•   Težnja za savršenstvom
–   Najčešća definicija
–   Uključuje i težnju da se bude savršen u svemu što se radi i u pojedinim područjima
•   “Osoba koja želi u svemu biti savršena”
•   “Odlika čovjeka koji želi savršenstvo u svemu što radi i što ga okružuje”
•   “Težnja za savršenstvom u svim aktivnostima”
Implicitne teorije:
•   Težnja da sve bude u detalje isplanirano, organizirano
•   “Pedantni ljudi”
•   “Pretjerivanje da sve bude kako je osoba zamislila”
•   Usmjerenost na detalje – negativna konotacija
–   Cjepidlačenje, picajzliranje, traženje dlake u jajetu
•   “Ponekad graniči sa sitničavošću”
Implicitne teorije:
•   Bolest
•   “Bolesna ospjednutost za savršenim redom u svim aspektima života”
•   “Bolesna želja osobe za savršenstvom unutar svakog područja”
•   “Bolestan poremećaj discipline i čistoće”
•   Težnja da se bude najbolji
•   “Težnja da budeš najbolji, kao ambicija”
•   “Osoba želi u svemu biti najbolja”
Implicitne teorije:
•   Visoki standardi
•   “Tjera te da imaš neke kriterije i da napraviš stvari do kraja”
•   Strah od pogreške
•   “Strah od bilo kakve pogreške”
Implicitne teorije:
•   Poželjna ili nepoželjna osobina?
•   Većina kaže nepoželjna (oko 60%)
•   Nepoželjna je najčešće kad se pretjeruje
•   Poželjna je jer tjera, motivira
•   Poželjna je ako je manje izražena

RAZVOJ PERFEKCIONIZMA
PERFEKCIONIZAM:
   “Perfekcionizam je težnja za nepogrešivošću, a perfekcionisti su osobe koje žele biti savršene u svim područjima života”

MITOVI:
   Perfekcionizam je isključivo negativan
   Perfekcionizam = izvrsnost
            Perfekcionisti su uspješni

RAZVOJ PERFEKCIONIZMA:
   i u području razvoja perfekcionizma postoji veći broj teorijskih pretpostavki koje opisuju način na koji se perfekcionizam razvija.
   Nažalost te teorijske pretpostavke nisu praćene sustavnim empirijskim provjerama, pa je stoga područje razvoja perfekcionizma još uvijek na samim počecima
RODITELJI:
   razlikujemo četiri modela koja pretpostavljaju različita roditeljska ponašanja kao poticaj za razvoj perfekcionizma: model socijalnih očekivanja, model socijalnog učenja, model socijalne reakcije i model izražene anksioznosti

Model socijalnih očekivanja
   djeca uče da roditeljsko odobravanje mogu dobiti samo ako budu savršena. Kad dijete nije sposobno ispuniti roditeljska očekivanja, dolazi do razvoja kroničnog osjećaja bespomoćnosti i beznađa i dijete razvija kondicionalan osjećaj samopoštovanja
   "Vrijedim samo ukoliko ispunim roditeljska očekivanja"
   problematična može biti i druga krajnost: kada roditelji nemaju nikakva očekivanja i ne daju djetetu nikakve smjernice.

Model socijalne reakcije
   pretpostavlja da se perfekcionizam razvija kod djece koja su bila izložena nepovoljnim životnim događajima (tjelesno i psihičko zlostavljanje, roditeljska okolina bez izražavanja ljubavi ili stalno poticanje krivnje i srama).
   Dijete može razviti perfekcionizam kao način suočavanja s takvim životnim okolnostima – i tada je to pokušaj izbjegavanja budućeg zlostavljanja i izloženosti ponižavanju
   "Ukoliko sam savršen nitko me neće povrijediti".

   Relativno je mali broj istraživanja provjeravao model socijalne reakcije
   većina istraživanja provedena je na kliničkim uzorcima osobama s poremećajima hranjenja.
    Zlotnick i sur. (1996.) te Schaaf i McCanne (1994.) utvrdili su da osobe s poremećajima hranjenja koje imaju povijest seksualnog ili fizičkog zlostavljanja imaju izraženiji perfekcionizam od osoba bez takvog iskustva.
   Frost i sur. (1991.) dobivene nalaze potvrdili su i na nekliničkim studentskim uzorcima.

   iako postoji određeno preklapanje između modela socijalnih očekivanja i modela socijalne reakcije, potrebno ih je promatrati odvojeno
   model socijalne reakcije uključuje elemente zlostavljanja i kažnjavanja koji ne moraju nužno biti prisutni u svim obiteljima u kojima se djeci postavljaju visoka očekivanja
   model socijalnih očekivanja uključuje kontrolirajući stil roditeljskog odgoja, a model socijalne reakcije uključuje kažnjavanje i nedostatak ljubavi i topline, što je drugačiji stil roditeljskog odgoja.

Model socijalnog učenja
   počiva na pretpostavci da djeca imitiraju roditelje koji su perfekcionisti. Socijalno učenje se javlja i kao razvojna tendencija djece da idealiziraju svoje roditelje i žele biti kao njihovi "savršeni" roditelji.
   Rezultati istraživanja potvrđuju da je perfekcionizam kod djece povezan s izraženošću perfekcionizma kod roditelja i iako je pretpostavka da je modeliranje važan uzrok ovakvih rezultata, potrebna su daljnja istraživanja koja bi ispitala moguću ulogu nasljeđa.

Model izražene anksioznosti
   nastao na osnovi istraživanja razvoja anksioznosti.
   pretpostavlja da perfekcionističke težnje i zabrinutost zbog pogrešaka odražavaju izloženost anksioznim roditeljima koji su usmjereni na pogreške i naglašavaju negativne posljedice pravljenja pogrešaka.

   zajedničko svim navedenim modelima je pretpostavka da su djeca izložena posebnoj roditeljskoj okolini koja kod njih potiče razvoj perfekcionizma.
   perfekcionisti sami identificiraju roditelje kao glavni razlog razvoja perfekcionizma.
   međutim, ti su modeli kasnije uključeni u integrativni model perfekcionizma koji uzima u obzir veći broj različitih činitelja koji mogu dovesti do razvoja perfekcionizma:
   utjecaj vanjskih čimbenika (roditeljski utjecaj i okolinski utjecaji)
   osobnih činitelja (temperament, privrženost)
   razlike u izraženosti ovih čimbenika dovode do različito razvijenih pojedinih dimenzija perfekcionizma

DIJETE

   Postoje djeca koja već u vrlo ranoj dobi pokazuju neke karakteristike perfekcionizma: zabrinutost zbog čistoće, urednosti te pravila i reda
   Temperament:
    pretpostavka o povezanosti temperamenta i razvoja perfekcionizma je samo na teoretskoj razini i do sada nije bila provjeravana.
   perfekcionisti imaju temperament koji je karakteriziran jakom emocionalnošću, izrazitom upornošću i jakom anksioznošću.
   integrativni model razvoja perfekcionizma uključuje i djetetovo aktivno postavljanje ciljeva i traženje informacija o uspjehu kad se nađe u kompetitivnoj situaciji.


   Neke perfekcionističke osobine koje vidimo kod odraslih bile su priutne kod njih i kad su bili mala djeca
   Kod nekih su se pojavili tek u školskoj dobi i adolescenciji
   Teško je razlučiti što su genetske predispozicije, što su naučene ponašanja a što normalna faza razvoja (između 2 i 4 godine)

RODITELJI


   2 važne roditeljske dimenzije su povezane s perfekcionizmom:
   Roditeljska očekivanja i kontrola
   Roditeljsko prihvaćanje i toplina
   Te dimenzije mogu imati vrlo različite kombinacije i to može utjecati na razvoj različitih vrsta perfekcionizma
   Važno je razlikovati stvarne karakteristike roditelja od percipiranih (iznimno senzibilna djeca)
OKOLINA


   Kultura

   Vršnjaci

   Škola, nastavnici

KULTURA
   Medicina, vojska
   Iznimno važno održavati standarde rada, preciznosti, izvrsnosti, čistoće
   To su 2 zanimanja gdje se ti standardi MORAJU održavati iznimno visokima

   Koje se kulture smatraju perfekcionistički orijentiranima:
   Njemačka
   Japan
   Švicarska


   Osobni, roditeljski i okolinski činitelji, svaki svojim mehanizmima djelovanja stvara pritisak i očekivanje od djeteta da bude savršeno.
   Dijete na ta očekivanja može reagirati na način da ih internalizira i da perfekcionizam doživljava kao sebi svojstvenu karakteristiku ili kognitivni stil, te da zbog vlastitih očekivanja i percepcije vlastitih sposobnosti teži savršenstvu (internalizirani perfekcionizam).
   S druge strane, dijete, naročito u kaotičnoj i zlostavljačkoj obitelji, može težiti savršenstvu samo kako bi izbjeglo daljnja zlostavljanja ili uvelo red barem dio svoje okoline. Takva djeca ne doživljavaju perfekcionizam kao nešto njima svojstveno, već kao način suočavanja s okolinom (eksternalizirani perfekcionizam).
   postoje i djeca koja će na očekivanja iz okoline reagirati odbijanjem, odnosno neprihvaćanjem perfekcionizma.
RAZVOJ PERFEKCIONIZMA:
   Sve teorijske postavke polaze od podataka istraživanja o ostalim crtama ličnosti
   Na razvoj crta ličnosti (bilo koje) utječu psihološki i biološki faktori
   Iako se omjer razlikuje kod različitih osobina u prosjeku on iznosi
40:60
biološki: psihološki
KAD SE PERFEKCIONIZAM RAZVIJA:
   Proces koji se ne zadržava samo na ranim iskustvima djeteta
   Ključna razdoblja su:
   Rano djetinjstvo:
   Temperament
   Roditelji
   Obitelj
   Adolescencija:
   Savjesnost
   Kultura
   Vršnjaci
   Nastavnici
KAKO NASTAJE:
   Nasljedne karakteristike

   Usvojene karakteristike kroz:
   Nagrađivanje i potkrepljenje
   Kažnjavanje
   Modeliranje
   Informiranje

   Roditeljski stil odgoja
   pohvala i kazna samo za savršenstvo
   kiticizam
   modeliranje
   roditeljska ljubav uvjetovanja uspjehom

   Vanškolske aktivnosti
   balet, gimnastika, glazbena škola

   Školski sustav   

   Kultura u kojoj živimo


AKO SMO TOME SVI IZLOŽENI ZAŠTO NISMO SVI PERFEKCIONISTI?

KOGA KRIVITI ŠTO JESMO?

PERFEKCIONIZAM U POSLOVNOM OKRUŽENJU

“I have offended God and mankind because my work didn‘t reach the quality it should have”
Leonardo da Vinci

“I never see what has been done; I only see what remains to be done”
Marie Curie

   Perfekcionisti vrednuju sebe s obzirom na postignuće u određenom području
   Usmjereni su na cilj i frustrirani kad cilj nije ostvaren
   Poslovno okruženje je najvjerojatnije područje u kojem se perfekcionizam najviše:
   cijeni
   nagrađuje
   najkorisniji je
PREDNOSTI PERFEKCIONIZMA
   Pozitivni perfekcionisti su iznimno dobri radnici ako se ne zapletu u:
   postavljanje previsokih standarda
   preokupiranost detaljima
   Želja za poslom je kod njih internalno motivirana:
   Samostalni su, sami započinju posao
   Ne treba im puno supervizije i nadgledanja
PREDNOSTI PERFEKCIONIZMA
   Posvećenost detaljima povećava kvalitetu posla
   Organiziranost povećava efikasnost
   Visoka očekivanja stalno ih tjeraju naprijed
   Samostalnost
   Razmišljanje unaprijed, planiranje
PREDNOSTI PERFEKCIONIZMA

   Važan u poslovima gdje se očekuju takve osobine:
   medicina,
   stomatologija,
   obrti – majstori,
   poslovi gdje se traži praćenje pravila i procedura
PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Negativni perfekcionisti imaju nisko samopouzdanje i povjerenje u sebe
   Perfekcionizam ih ponekad nesvjesno vodi k neuspjehu

PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Strah od rizika
   Oprezniji pri iznošenju vlastitih kreativnih ideja
   Nove ideje predstavljaju rizik da se ostalima neće svidjeti i da će biti kritični
   Osim toga nisu isprobane – što ako ne ispadne dobro

PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Poteškoće u donošenju odluka
   U trenutku kad imaju puno alternativa javlja se strah da ne odaberu pogrešnu
   Nije važno radi li se o “malim” ili “velikim” odlukama

PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Posvećenost organizaciji
   Organizacija svakog detalja posla
   Pravljenje lista
   Organizacija radnog prostora
   Ponekad oduzimaju više vremena nego samo izvršenje zadatka
   Sakupljanje

PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Pretjerana usmjerenost na detalje
   Ne vide šumu od drveća
   Posvećenost svakom detalju – sve treba biti savršeno
   Zadržavaju se previše na svakom detalju što ih usporava



PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Samopožurivanje
   Sami sebi postavljaju rokove i zbog toga su pod stresom
   Kad postavljaju rokove ne računaju da će ih perfekcionizam usporiti ili ometati u poslu
   Pri postavljaju rokova krivo procjene vrijeme koje će im trebati za izvršavanje zadatka
   Pristaju na nerealne rokove
PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Sporost u izvršavanju zadataka
   Odlaganje sa započinjanjem zadatka
   Poteškoće u donošenju odluka
   Provjeravanje

   Sporiji stil izvršavanja zadataka
   Radi stvari sporije i pažljivije kako bi izbjegli pogrešku


PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Poteškoće u delegiranju zadataka
   Nepovjerenje da drugi mogu posao dobro obaviti
   Ne koriste druge kao pomoć u izvršavanju zadatka
   Delegiraju samo ako su sigurni da će drugi to obaviti savršeno
   Kad delegiraju daju instrukciju pune nepotrebnih detalja (jedini način da se osigura savršenstvo) i ponavljaju se
   Stalno provjeravanje
PERFEKCIONIZAM KAO ZAMKA

   Poteškoće u odnosima s kolegama
   Teško kontroliraju kritičnost
   Upozoravaju na svako kašnjenje i na svaku i najmanju pogrešku
   Zbog vlastite usmjerenosti na zadatak izbjegavaju: kave, razgovore, ručkove, dolaze prvi

I ona tema koja je meni bila najbitnija, da mi pokaze kako sam sebi bio (i jos uvek delimicno) najveci neprijatelj pri strebanju....ali pomoglo u smislu onog ``otreznjenja`` kada shvatis u cemu je problem

PERFEKCIonizam i NEUspeh u Studiranju


   Studij spada u specifičnu životnu dob u kojoj se pred pojedinca postavljaju  potpuno drugačiji zahtjevi nego što je bilo do tada
   pojedinac gubi sigurnost koju je davala struktura i predvidljivost srednjoškolskog obrazovnog sustava
   studentu se odjednom daje velika sloboda kreiranja vremena i obaveza te se od njega traži samodisciplina jer se učinak najčešće mjeri samo jednom godišnje

   podatak sa Zagrebačkog sveučilišta prema kojem samo 18% studenata završava studij u roku
   Većina brucoša je do tada imala samo iskustvo školskog uspjeha
   ukazuje na činjenicu da tijekom studija većina njih stekne iskustvo akademskog neuspjeha.

   Na studiju konkurencija i referentna grupa postaju mnogo ozbiljnija i teža
   Selekcionirani su samo oni najbolji i uspoređivati se s njima nije lako

   Whitmore (1980) navodi da perfekcionističko mišljenje čini studente sklonijima lošijem uspjehu jer oni ni ne započinju učenje i spremanje ispita ukoliko ne misle da će sve perfektno naučiti.
   U smislu emocionalnog stresa, perfekcionizam može biti uzrok osjećaja manje vrijednosti i depresivnosti, kad ne dođe do ostvarenja nerealnih ciljeva.

   Ponašanja perfekcionista tijekom studija:
   Biti najbolji
   Česta promjena raspoloženja koja ovisi o procjeni uspješnosti studiranja
   Stalno zamaranje brojkama
   Usmjerenost na budućnost
   Plakanje za prošlošću
   Teleskopsko promatranje uspjeha i neuspjeha
   Davanje apsolutnog prioriteta studiju
   Mišljenje sve ili ništa

   Kad je osoba perfekcionist, ona je sklona prekidanju s izvršenjem nekog zadatka, sve dok god ne dođe trenutak kad se taj zadatak može obaviti perfektno.
   Drugi to percipiraju kao odlaganje, ali se zapravo radi o perfekcionizmu. U tom smislu, odlaganje je obrambeni mehanizam koji štiti samopoštovanje perfekcionističkog pojedinca.

   Odlaganje mogućnosti neuspjeha
   Kad stisnu rokovi: pretjerivanje, nespavanje....
   Uspjeh izostaje

   Odlaganje je kompleksan problem koji vodi do iracionalnih ponašanja:
   Ne započinjanje projekta
   Nepredavanje seminarskih radova
   Započinjanje jako puno projekata
   Usmjeravanje samo na jedan dio projekta

   Za neuspjeh su odgovorni i:
   Blokada pri pisanju
   Ispitna anksioznost

   Uspješni i neuspješni studenti međusobno se razlikuju na dimenziji težnje za organizacijom i redom
   Neuspješni studenti imaju izraženiju potrebu za organizacijom i urednošću u odnosu na uspješne studente
   Čini se da se oni gube u toj potrebi da npr. stol bude uredan, bilješka s predavanja budu savršene i sl. što je sve vrlo teško ostvarivo.
   U nemogućnosti da udovolje toj svojoj potrebi odlažu učenje i uspjeh u studiju izostaje. .

Perfekcionizam



Kada neko smatra da sve što radi mora da radi najbolje što može, tada je perfekcionista. Iako izraz perfekcionizam mnogima zvuči pozitivno, u pitanju je poremećaj – jedna vrsta prisile. Osoba oseća unutrašnju prisilu da uvek mora da radi najbolje što može tako da ne prestaje sa radom sve dok ne postigne savršen rezultat. Savršeno je u stvari ono što je završeno, čemu nema šta da se ni doda ni oduzme. Isto značenje ima latinski perfectus.

Oni koji nisu perfekcionisti mogu imati razlog i odlučiti da neku vrstu posla obave najbolje što mogu, a da neku drugu ne moraju. Perfekcionisti nemaju izbor i ne odlučuju – jednostavno ne mogu raditi drukčije nego najbolje.

Ljudi mogu biti perfekcionisti u različitim oblastima života: u održavanju domaćinstva, u načinu oblačenja, u izražavanju, u svojoj profesiji, u svom hobiju itd. Međutim, bez obzira na oblast u kojoj su, perfekcionisti svi imaju nekoliko zajedničkih osobina koji perfekcionizam čine iracionalnim i negativnim. Glavno je da perfekcionista gubi vreme jer sve što radi radi mnogo duže drugih. On ne zna razliku između dovoljno dobrog i najboljeg mogućeg jer za njega je samo najbolje dovoljno dobro. Zato umesto da stane kada je dovoljno dobro, on nastavlja da radi i nekoliko puta duže od toga. A kako vreme posvećuje jednim stvarima, nema vremena za druge stvari. Posledica je da su perfekcionisti nedovoljno produktivni. Dok drugi izvrše nekoliko zadataka na dovoljno dobar način, perfekcionista izvrši samo jedan na najbolji mogući način.

Kada pristupa nekom poslu perfekcionista ne može da odredi prioritete, da zaključi šta je važno, a šta je manje važno. Za njega je savršeni predmet sastavljen iz isto tako savršenih delova ili detalja, tako da su mu svi detalji podjednako važni.

Glavna zabluda ljudi koji imaju perfekcionistički stav jeste u tome što ne prave razliku između sebe i rezultata svog rada. Oni se identifikuju sa svojim rezultatom, smatrajući da rezultati govore o njima. Ako je rezultat savršen oni su ponosni i očekuju da ih drugi cene, a ako nije savršeno, ako postoji greška, tada ih je sramota i misle da ih drugi preziru. Zato je glavni strah perfekcioniste da će napraviti grešku i da će se osramotiti. Perfekcionistička domaćica ne gleda kroz prozor, već gleda u prozor tražeći znakove najmanje nečistoće. Kako ih nalazi, zaključuje da su prljavi tako da ih veoma često pere, u strahu da će neko doći i pomisliti kako je ona neuredna domaćica.

Iako su ljudi često ponosni na svoj perfekcionizam i ističu ga kako bi pokazali da su bolji od drugih, u pitanju je poremećaj zasnovan na pogrešnim uverenjima koja se uspešno leče psihoterapijom, pod uslovom da osoba to zaista želi.

Zoran Milivojević

Izvor

Perfekcionistima nazivamo ljude koji teže da dosegnu visoke standarde u svemu što rade, bilo da je u pitanju posao, bavljenje sportom, kuvanje ili druge svakodnevne aktivnosti. Kao što je to slučaj i sa većinom crta ličnosti, postoje različiti stepeni perfekcionizma. Tako perfekcioniste možemo podeliti u dve kategorije, shodno tome koliko su fleksibilni u vezi sa svojim standardima:

✪ Normalni perfekcionizam – postavljanje visokih vlastitih standarda, ali odustajanje od njih onda kad okolnosti to zahtevaju i

✪ Neurotski perfekcionizam – nemogućnost postizanja doživljaja da je išta dovoljno dobro urađeno. Neurotski perfekcionisti vrlo su netolerantni na greške i skloni su ekstremnoj samokritici.

Rizik od bolesti

Normalni perfekcionisti obično postižu mnogo u svom životu. Perfekcionizam je generalno pozitivna osobina, bilo da ste bankar, sportista, umetnik, glumac ili građevinac – zato što čini da ono što radimo, radimo najbolje što umemo. Na primer, mnogi profesionalni sportisti imaju visoke skorove na skalama perfekcionizma.

Ali, neurotski perfekcionisti koji sebe često kritikuju, dovode se pod rizik da obole od psihičkih i fizičkih bolesti kao što su:

        - Depresija
        - Alkoholizam
        - Socijalna fobija
        - Koronarna srčana oboljenja
        - Opsesivno-kompulzivni poremećaj
        - Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti
        - Povećan rizik ka samoubistvu
        - Anorexia nervosa
        - Kreativna blokada

Šest dimenzija perfekcionizma

Dr Rendi Frost sa Smit koledža u Masačusetsu razvio je upitnik od 35 stavki koji meri perfekcionizam. Ova skala prepoznaje šest različitih dimenzija perfekcionizma:

1. Briga zbog grešaka

Perfekcionisti se više uznemire zbog svojih grešaka nego drugi ljudi, zbog toga što se plaše da bi drugi mogli o njima da misle loše. Kao rezultat toga, perfekcionisti manje traže pomoć u otklanjanju grešaka i imaju snažniju potrebu da ih prikrivaju. Prekomerna briga oko grešaka može povećati rizik od razvijanja anksioznih i poremećaja raspoloženja.

2. Lični standardi

Postavljanje visokih standarda koji se moraju dostići je česta crta kada je reč i o normalnom i o neurotskom perfekcionizmu. Postavljanje visokih ličnih standarda može biti put ka poremećajima u ishrani kao što je anoreksija.

3. Roditeljska očekivanja

Ustrajavanje da se živi po zacrtanim roditeljskim standardima česte je odlika perfekcionista. Takva vrsta ambicije nastaje usled odrastanja tokom kog roditelji svojoj deci pružaju ljubav, ali pod uslovom da oni ispune njihova očekivanja. Ova deca daju sve od sebe da sve što rade bude ni manje ni više nego savršeno, kako ne bi bili uskraćeni za ljubav svojih roditelja.



4. Roditeljski kriticizam

Misija dobijanja odobrenja od roditelja često je propraćena brigom da će majka i otac kritikovati postignuća svog deteta. Kao deca, perfekcionisti su često bili kažnjavani zbog grešaka koje su pravili. Posledično, mogu da razviju osećaj da nikada neće ispuniti previsoka očekivanja svojih roditelja, ma šta radili i koliko se trudili.

5. Nesigunost u sopstvene akcije

Osećaj nesigurnosti kada je posao završen još je jedna česta odlika perfekcionizma. Kao rezultat, ovi ljudi su često nespremni da odustanu od nekog zadatka ili ih treba ubeđivati da odustanu. Sumnja takođe može perfekcioniste učiniti prilično neodlučnim.

6. Organizacija

Perfekcionisti umeju da budu sitničavi i strogi u vezi bilo čega čime se bave. Takođe su često preokupirani time da sve mora biti uredno i sortirano. Ovo nije direktan uzrok njihovog perfekcionizma, ali utiče na to na koji način pokušavaju da dosegnu svoje standarde.

Izvor: BBC
Preuzeto sa: Psihoverzum