Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Alergije - posledice korišćenja genetski modifikovane hrane  (Pročitano 4146 puta)
30. Avg 2006, 12:13:11
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.01
mob
Apple 15
Alergije - posledice korišćenja genetski modifikovane hrane

Bolest na usta ulazi

Genetski modifikovani (GM) organizmi mogu se ponašati neočekivano i menjati se, mutirati u narednim generacijama, pa je neophodno sprovoditi kontrolu od njihove proizvodnje do upotrebe

U stare priče o zdravoj srpskoj hrani čini se više niko ne veruje. Jer, prirodno gajena hrana je odavno u svetu postala privilegija bogatih. Kod nas, večito siromašnih, ne znate ni gde da je nađete, sem ako nemate nekog svog "pouzdanog" na selu, a takvih je sve manje. Na pijacama srećemo preprodavce koji voće i povrće kupuju na Kvantaškoj pijaci, a odakle je tamo stiglo, bog zna. Nažalost, kako smo još u industrijskoj revoluciji, i kako malo ko želi da se bavi poljoprivredom, sela su napuštena i propala, pa je i srpski seljak "vrsta" u izumiranju.

Zato je sve više poljoprivrednih proizvođača. A oni će uvek izabrati da gaje strane sorte koje su tri puta rodnije, krupnije i naoko lepše, za razliku od domaćih, kvrgavih i sitnih, koje su mnogo zdravije. Kako kod nas ne postoji kontrola genetski modifikovane hrane, pitanje je da li smo sigurni šta jedemo i kako da prepoznamo genetski izmenjene proizvode. A sve je više negativnih rezultata istraživanja GMO.

- Rizik po zdravlje koji nastaje upotrebom GM biljaka je neizvestan. Akutni i hronični uticaji na zdravlje i životnu sredinu ne mogu se isključiti, a pre svega se sumnja na alergogenost i toksičnost GM namirnica, kao i na posledice koje nastaju usled promena sastava hrane. GM organizmi se mogu ponašati neočekivano i menjati se, mutirati u narednim generacijama, pa je neophodno sprovoditi njihov monitoring od proizvodnje do upotrebe - zabrinut je doktor Petar Jovanović. On napominje da je deklarisanje namirnica koje su genetski modifikovane veoma značajno sa zdravstvenog i ekološkog aspekta.
      
OPASNI ZASLAĆIVAČI I BOJE

Opasne veštačke zaslađivače možemo naći kao E-950, E-951, E-952, E-954 i E-962. Ima ih u gotovo svim dnevnim namirnicama, pa ih možemo naći u bezalkoholnim napicima, bombonama, žvakama, sladoledu, lekovima, kozmetici... Opasni pojačivači ukusa označeni su sa E-620 do E-633. Nalaze se u čipsu, kobasicama, konzerviranoj hrani, žvakama, bezalkoholnim pićima, supama, topljenom siru, margarinima, sosevima, gotovim jelima, začinskim mešavinama i senfu. Opasne veštačke boje označene su sa E-102, E-104, E-110, E-122, E-123, E-124, E-125, E-126, E-127, E-128 i E-129. Nalaze se u pekarskim proizvodima, proizvodima od mesa, bezalkoholnim pićima, snek-proizvodima, sladoledu, siru, voćnim jogurtima, bombonama, bezalkoholnim pićima, supama, prašcima za puding, kreme i deserte.      
   
   



Jedna od posledica konzumiranja GMO jesu i brojne alergije i razne alergijske reakcije koje su neretko uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Reakcije na aditive u hrani javljaju se kod jednog procenta dece i u 0,01 - 0,23 odsto odraslih. Smatra se da je učestalost reakcija na aditive u hrani dosta veća, ali se zbog neodgovarajućih i nestandardizovanih testova ređe dokazuju.

- Aditivi najviše ugrožavaju decu, starije i bolesne koji i inače pripadaju rizičnoj grupi. Većina proizvođača skriva činjenicu da upotrebljava veštačke zaslađivače, pa u reklamama ističe da u njihovim proizvodima nema šećera. A ima ga i te kako - upozorava doktorka Jelisaveta Rančić, nutricionista.

Ona dodaje da se proizvođači diče time da u svojim proizvodima nemaju šećera, a upravo koriste veštačke zaslađivače koji su mnogo opasniji od šećera.
- Sintetičke boje se najčešće upotrebljavaju samo u marketinške svrhe kako bi proizvode učinili što atraktivnijim, te se bolje prodali na tržištu. Takođe, pojačivači ukusa nisu neophodni u hrani, ali ih proizvođači koriste jer pojačavaju arome, a time i njihovu privlačnost na tržištu - nastavila je doktorka Rančić.

Iako danas postoji izbor između genetski modifikovane i organske hrane, pitanje je da li će takav izbor postojati kada količina useva izmenjenih vrsta dostigne kritičnu tačku koja počinje značajno da ugrožava prirodne biljne i životinjske vrste i da izaziva njihov nestanak. Iako naučnici i zagovornici ideje unutar državnih institucija odbacuju ovakve strahove, pozivajući se na moral i dobrobit čovečanstva, brojni politički, ekonomski i vojni skandali, primeri zloupotrebe nauke i negativni efekti globalizacije na siromašne regione nikom ne ulivaju nadu da će genetski modifikovana hrana doneti nove i svetlije perspektive.

Ni na pijacama ne mogu se uvek naći ispravne namirnice


- Uticaj na prirodno okruženje i eko-sisteme je malo bolje istražen, a već sada je moguće reći da je on negativan, jer se ugrožavaju prirodne vrste, koje mogu u potpunosti da nestanu, bilo zbog povećane smrtnosti, bilo zbog prirodnog ukrštanja sa genetski modifikovanim vrstama - kaže biolog, Miljan Bojović. Istraživanja u Velikoj Britaniji pokazala su da se smrtnost insekata povećava u okruženju genetski modifikovanih biljnih kultura, primer su pčele koje su se hranile na poljima repice genetski izmenjene. Zbog toga su proizvodile prirodan insekticid koji ubija gusenice i insekte.

Kako je reč o jednom veoma ozbiljnom i nedovoljno poznatom problemu, kao što je GMO, stručno-naučna javnost u našoj zemlji mora na vreme zauzeti stav o eventualnoj upotrebi genetski modifikovane hrane. Inače, dobro je znati da je zdrava hrana ona koja je biološki gajena, bez aditiva, veštačkih đubriva i pesticida, odnosno bilo kakvih hemikalija. Prodavnica zdrave hrane nije bilo koja prodavnica koja prodaje svakojaku rinfuznu robu.

U periodu ekonomske krize, pre nekoliko godina, pojavilo se mnogo prodavnica koje su prodavale rinfuznu robu, budući da je ona bila jeftinija i dostupnija kupcima. Ali, pored proizvoda koji spadaju u asortiman zdrave hrane, one su prodavale, pa i dalje prodaju, i keks, čokoladu, bombone...

U Beogradu ima svega desetak pravih prodavnica zdrave hrane i još 300 do 500 koje prodaju deo asortimana zdrave hrane. Te prodavnice obavezno prodaju žitarice (pšenicu, proso, heljdu, raž, ječam, zob, kukuruz i integralni pirinač) i soju. Nutricionisti, danas, preporučuju da u ishrani žitarice budu zastupljene sa 60 odsto (ostalo čine ugljeni hidrati, belančevine, ali pretežno biljnog porekla, u manjoj meri životinjskog: riba i posna mesa). Soja, opet, predstavlja adekvatnu zamenu za meso, jer sadrži i belančevine i esencijalne aminokiseline.
      
SLUČAJEVI GENETSKIH MODIFIKACIJA

Najveća japanska hemijska kompanija Shonja Denko je 1994. godine platila dva biliona dolara odštete američkim građanima od kojih je na desetine umrlo, a nekoliko stotina obolelo zbog genetski primenjene verzije L-tryptophan. Godine 1994. FDA je odobrila kompaniji Monsanto's da genetski proizvodi hormon rasta koji je ubrizgavan kravama iako su naučnici upozoravali da će on 400-500 odsto povećati rizik kod ljudi koji su koristili mleko i mlečne proizvode od ovih krava, od raka dojke, prostate i debelog creva
Tvrdnja je kasnije i dokazana eksperimentima na pacovima. Dve godine kasnije kompanija Pioneer Hi-Bred je gen iz brazilskog oraha ugradila u soju. Inače, brazilski orah kod nekih osoba izaziva jaku alergijsku reakciju pa mogu da upadnu u anafilaktički šok koji može da se završi smrću. Na svu sreću testovi izvršeni na životinjama su dokazali da ova soja može da izazove alergijsku reakciju i povučena je sa tržišta pre nego što je došlo do smrtnog slučaja.      
   
   


Katarina Jovanović

Izvor: Glas Javnosti
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Nova godina Beograd :: nova godina restorani :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Sudski tumač Novi Beograd

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.083 sec za 15 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.