Bila je to najtoplija godina dosad



Otkako je krajem 19. stoljeća počelo znanstveno mjerenje temperature na površini Zemlje, 2005. je bila najtoplija godina. Do porasta bi došlo i bez El Niña, upozorava NASA.   

WASHINGTON - Godina 2005. bila je najtoplija na površini Zemlje od kraja 19. stoljeća, kada je počelo znanstveno mjerenje temperature, objavila je američka svemirska agencija NASA. Prosječna temperatura u arktičkoj zoni, gdje je uočeno ubrzavanje topljenja ledenjaka, bila je znatno povišena, ističe NASA-in Institut Goddard, koji je analizirao podatke. Druge najtoplije godine u zadnjih deset godina bile su 1998., zatim zaredom 2002., 2003. i 2004.

Godine 2005. El Niño, pomorska struja u Tihom oceanu, uzrokovao je najveće zatopljenje u više od stotinu godina te je izazvao porast prosječne temperature na cijelom planetu, objasnila je NASA. Svemirska agencija, međutim, ističe da bi u 2005. do jasnog porasta prosječne temperature na Zemlji došlo i bez utjecaja El Niña.

Tijekom zadnjih 30 godina Zemlja se zagrijala od 0,6 do 0,8 Celzijevih stupnjeva, a u 21. stoljeću moglo bi doći do porasta temperatura od 3 do 5 stupnjeva, drže znanstvenici NASA-e.

"Taj nedavni porast temperature poklapa se s brzim rastom ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika, a što proizlazi od ljudskih aktivnosti", ističe NASA.



Zagrijavanje Zemlje zvoni na uzbunu i žurno treba dogovoriti smanjenje ispuštanja takvih plinova: ugljičnog dioksida, metana i natrijeva oksida, čije se ispuštanje povećalo za 2 posto u Sjedinjenim Državama u 2004. godini. Sadržaj tih plinova u atmosferi dosegnuo je 7,12 milijuna tona prema 6,98 miljuna tona u 2003. godini, što znači porast od 16 posto u odnosu na 1990. godinu, odnosno 1,1 posto godišnje. Najveći udio ima ugljični dioksid (80 posto), plin koji se proizvodi izgaranjem goriva za prijevoz, prirodnog plina i ugljena, a napose radom električnih centrala i prerađivačke industrije.

Statistički podaci američkog ministarstva za energiju objavljeni su nedugo nakon konferencije Ujedinjenih naroda o klimi u Montrealu, održane početkom prosinca, na kojoj su Sjedinjene Države i Kina - a to su u svijetu dva najveća emitera stakleničkih plinova - odbile svaki razgovor o nametanju kvota za smanjenje emisija štetnih plinova nakon 2012. godine. Naime, godine 2012. istječe važnost Protokola iz Kjota, dokumenta koji je 2001. odbacio američki predsjednik George W. Bush.

Protokolom iz Kjota, koji je je na snagu stupio u veljači 2005.,150 država potpisnica - osim zemalja u razvoju kao što su Kina ili Indija, obvezuje se smanjiti emisiju plinova s učinkom staklenika za 5 posto godišnje do 2012. Kina i Indija, najveći onečišćivači nakon SAD-a koji u tome sudjeluju s 25 posto, pristupile su Protokolu, ali bez obveze smanjenja svoje emisije plinova. SAD bi, pak, nastavi li sadašnjim ritmom, ispuštanje u atmosferu plinova s učinkom staklenika trebao povećati za 25 posto do 2012. u odnosu na 1990.

   
Hina|IskonInternet   
25.01.2006.