Otkrivena najstarija europska civilizacija   
   
Arheolozi su otkrili ostatke hramova, 2000 godina starijih od Stonehengea i Piramida, najstarijeg djela civilizacije u Europi   
   
   
   
   
150 gigantskih građevina pronađeno je ispod polja i gradova u modernoj Njemačkoj, Austriji i Slovačkoj. Ti su objekti, stari 7.000 godina, nastali između 4800. i 4600. godine prije Krista.

Do sada otkriveni hramovi, njih više od 150, izgrađeni su od drva i zemlje. Imaju bedeme i palisade duge cijeli kilometar, a sagradili su ih religiozni narodi koji su živjeli u kućama dugim do 50 metara, grupiranim oko sela. Dokazi do kojih se došlo iskopavanjima govore kako je osnova njihove ekonomije bilo stočarstvo i svinjogojstvo, a vjerojatno su bili migranti iz Danube, sadašnje sjeverne Srbije i Mađarske.

Ta se civilizacija ugasila nakon 200 godina i još nema imena, dok arheološka istraživanja ovih spomenika traju nekoliko godina. Stručnjaci koji su na njima radili sumnjaju kako je riječ o pradavnim religijskim centrima smještenim na teritoriju širine 200 kilometara koji se proteže dijelom današnjih država Austrije, Njemačke, Češke i Slovačke.

Najkompleksnija od tih građevina nalazi se u Dresdenu i najvjerojatnije se sastoji od svetog područja okruženog dvije palisade, tri zemljane ograde i četiri jarka. Jedan kompleks sela i hrama u Aythrai pored Leipziga proteže se na 25 hektara sa 200 kuća. Populacija tog sela brojila je do 300 ljudi.

Čini se da su ove građevine fenomen nastao rastom stočarske kulture u centru kontinenta, povezivanjem tih neolitičkih plemenskih grupa u najstarije europske mini države.

Takve se građevine nakon gašenja ove civilizacije nisu gradile 3.000 godina, sve do srednjeg brončanog doba. Koji je uzrok nestajanja te civilizacije ostaje tajna. Uz tu najveću zagonetku o njihovu nestanku, arheolozi su se tijekom višegodišnjeg istraživanja susreli s još nekoliko misterija.

Svakim se kompleksom koristilo tek nekoliko generacija u periodu ne dužem od 100 godina, centralni sveti prostor uvijek je iste veličine – trećina hektra, a za svaki kružni jarak okolo građevine bilo je potrebno iskopati istu količinu zemlje.

Arheolozi spekuliraju kako to ima veze s vjerskim propisima ili kalendarom, tj. odredbom da se svaki rad na građevini mora obaviti u istom vremenu i s istim brojem radnika.
   
   
Independent/T-Portal

Cudno, zar se nisu Hrvati deklarisali kao najstariji narod u Evropi. Stari su cak 20 tisuca godina, jer su dosli do tog zakljucka na osnovu ispitivanja gena nekih vrsta majmuna.

Ovo za hrvate ti je najjaci komenar koji sam video na bureku.Svaka cast majstore.Tako im i treba kada imaju problema sa nacionalnim identitetom