Gdje sam napisao da se ja nadam...ja sam napisao da te tuzbe nikada nece biti,dali se ja tome nadam to je druga prica,meni je to svejedno,ni iz djepa ni u djep. To sto ti drugacije moju rijecenicu tumacis je druga prica...

Samo ja vjerujem da Srbija ili barem ti koji trebaju da tuze nikada nece tuziti,a ako budu i tuzili pa svu srecu neka imaju,i ja sam za to da se svakome svoje vrati..

Bitka za vlasništvo nad bivšim društvenim stanovima u Kninu
Srpski povratnici treba da imaju prednost
Autor: M. Šuvar | 17.03.2008 - 06:00


Kninjanin Ratko Gajica, saborski zastupnik Samostalne srpske demokratske stranke, koalicionog partnera vladajućeg HDZ-a, izazvao je buru protesta udruženja hrvatskih boraca i Hrvata doseljenih u Knin posle ratova devedesetih jer je upozorio da bi pri najnovijem otkupu stanova u tom gradu srpski povratnici, bivši nosioci stanarskih prava, trebalo da imaju prednost, a ne oni koji se sada nalaze u stanovima.

Gajica je pozvao hrvatske vlasti da konačno kažu kome će pripasti kninski stanovi: naseljenicima koje je nakon „Oluje“ u Knin pozvala hrvatska država ili proteranim kninskim Srbima koji traže vraćanje njihovih stanarskih prava. Prema saznanjima poslanika, u kalkulacijama za 2.200 stanova „povratnika Srba ima samo u tragovima“.
„Ljudi koji upravljaju Kninom, pa i oni iz Zagreba, moraju poslati poruku da su svi jednaki, a ne da Srbi ostanu beskućnici“, ogorčeno je poručio Gajica.
U spornih 2.200 stanova u tom gradu pre rata živelo je oko 85 odsto Srba i 15 odsto Hrvata. Pitanje vlasništva nad tim stanovima postala je vruća tema u „kraljevskom gradu Kninu“, koji inače grca u problemima, u kojem je svaki je šesti stanovnik nezaposlen, a oko petine ljudi živi od socijalne pomoći.
Ogromna većina Srba u „Oluji“ je izbegla iz Knina, a u njihove napuštene stanove uselili su Hrvati iz Bosne i Hercegovine i Hrvati iz drugih krajeva Hrvatske. Knin je postao najpoželjnije mesto za naseljavanje. Tadašnja hrvatska vlada donela je uredbu kojom je obećala Hrvatima koji se dosele u Knin, kao i u druge napuštene gradove, da će nakon deset godina moći da otkupe stanove u koje se usele, a na kojima su izbegli Srbi imali stanarsko pravo. Celu akciju vodio je tadašnji potpredsednik Vlade Jure Radić, koga su mediji „od milja“ nazvali „ministrom za etničko čišćenje“.
Više od polovine sadašnjih stanovnika Knina čine doseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine i iz drugih delova Hrvatske. Mnoge od tih porodica svojevremeno su dobile „Radićeva rešenja“ - u kojima piše da će za deset godina moći da otkupe stan, nekima su stanovi nakon nove uredbe Banskih dvora poklonjeni, a neki su dobili rešenja da mogu ostati u zaposednutom stanu.
U međuvremenu se u Knin vratilo oko 2.000 Srba, koji nisu mogli u svoje ranije stanove, a ni kuće od kojih su mnoge, uz razne prevare, prodane državi preko APN.
Statistika
Od oko 15.000 sadašnjih stanovnika Knina, samo je oko 3.000 zaposleno, ali od toga broja samo oko 300 radi u proizvodnji, dok svi ostali rade u raznim državnim službama. Poređenja radi, u Kninu je pre rata, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, živelo 9.867 Srba, 1.660 Hrvata i 381 Jugosloven, a bilo je zaposleno 12.500 ljudi.

Izvor: Blic