Ajmo prosto: zivis dovoljno vremena, zatim pobegnes (ne bezis svojom voljom), prodje vreme, ukine se drzavna imovina, ti pokucas na vrata (Vlada RH) i kazes da hoces ono sto ti pripada. Tu nema sta dalje da se objasnjava.

Naravno "umorni" namerno zaboravlja jednu stvar.  Neki jebeni mentol u vojci, ne bitno da li je Hrvat, Srbin ili sta vec, je odredio da se vojni stanovi u Hrvatskoj ne mogu otkupljivati. Sta ti mislis da ja i svi ostali ljudi u mojoj situaciji ne bi otkupili stan da su mogli. Sta, samo ste vi hrrvati pametni i pozrtvovani pa ste dizali kredite i otkupljivali stanove. To ti je do jaja providna prica.





[Edit by Coolrunner: Svaka poruka koja sadrzi elemente vredjanja bice cenzurisana. Vredjanje je zabranjeno Pravilnikom Burek Foruma.

malo je licemjerno očekivati da pobjegnet iz Hrvatske, odete recimo u četnike, razarate Hrvatsku a onda od te iste Hrvatske tražite da vam gradi i vraća stanove. Ma to bi samo budala mogla tražiti a još veća budala prihvatiti taj zahtjev.

A najveća ironija je u tome što ti srbi ne bi tu došli živjeti nego bi prodali stanove, digli love i zbrisali za srbiju...i oštetili državu od koje su pobjegli.

Ako si otišao , otišao , nemaš više šta tražiti tu 

E dobra ti logika, svaka cast... 

Bas me interesuje bi li tako razmisljao da si ti u toj situaciji.

.
Posto ne znam da li namerno brkas stvari pokusacu da ti objasnim. Bruto plata = Neto plata + Doprinosi(zdravstveno, penziono, stambeno), takodje veoma bitna stvar, svaka republika bivse SFRJ imala je svoj stambeni fond iz kojeg se finansirala stambena izgradnja. E sad kada smo to naucili idemo dalje. Pre 91 ljudi su ziveli normalno, radili za svoje bruto plate od koje su dobijali neto deo dok im je doprinos deo isao za zdravstveno osiguranje, penziono osiguranje i u stambeni. Je'l pratis, nadam se da nije tesko. Naravno, svi ti ljudi su radili nekim preduzecima ili institucijama, kao sto su skole bolnice vojska itd. Kada kazem ljudi onda mislim i na Hrvate, Srbe, Italijane, Slovence, Makedonce, Muslimane itd. Naravno ti ljudi svojim radom su zasluzili, stekli pravo da im ta preduzeca i institucije dodele stanove koji su izgradili parama iz stambenog fonda republika, parama koje su ti ljudi uplacivali, secas se doprinosi. Deo tih ljudi je radio u vojsci i samo u Hrvatskoj je stavljena zabrana na otkup tih stanova. E sad dolazi 91 sranje, nacionalizam u najgorem obliku, ljudi proteruju jedn i druge, komsije komsiju, Srbi Hrvate, Srbi Muslimane, Hrvati Srbe, Hrvati Muslimane, Muslimani Hrvate, Muslimane Srbe. Moja sudbina je bila da zivim u Hrvatskoj, u Zagrebu i da imam vojni stan, i da bez obzira na 20 godina radnog staza moje keve, i 20 godina uplacivanja doprinosa(zdravstveno, penziono, stambeno) dodjem u situaciju da sam bio sprecen da otkupim stan i da moram da bezim jer mi je ugrozen zivot, a svi smo culi i znamo sa streljanje srpske porodice Zec u Zagrebu. E sad ti meni kazes da sam ja licemeran sto trazim svoj stan ili kompenzaciju. Nece moci! EU je izjednacila stanarska prava sa privatnim pravom i mi moramo dobiti natrag svoju imovinu. Sto je i prirodno. Na koji nacin, u kom obliku to je manje vazno. Kako su to fino resili u BIH. Onaj ko je uzurpirao tudju imovinu morao se iseliti bilo da je Srbin, Hrvat ili Musliman. Onaj ko je kupio uzurpiranu imovinu se iselio u onom trenutku kad mu je drzava konenzovala troskove. I to je cela prica. Nadam se da stivo nije tesko. Ti polako citaj, shvatices.


[Edit by Coolrunner: Svaka poruka koja sadrzi elemente vredjanja bice cenzurisana. Vredjanje je zabranjeno Pravilnikom Burek Foruma.

@niksa517, ovde je dozvoljeno drugacije misljenje i diskusija, ali vredjanje nije. Slagao se ti sa necijim stavovima ili ne, nije bitno, uvek postoji nacin da se nesto kaze na kulturniji nacin.

1) Drzava je Hrvatska, a njeni gradjani su Hrvati.

2) Procenjivanje da li je neko umno (ne)sposoban, i zakljucivanje da jeste, samo zbog suprotnih stavova, jeste vredjanje, i nije dozvoljeno Pravilnikom Burek Foruma.

Ubuduce se uzdrzi od komentara takvog tipa (a ako se neko tebi tako obrati, samo treba da kliknes na  Prijavi moderatoru.

Nazad na temu, i bez repliciranja na ovaj post!!!

Ja na to imam da kazem... Mars iz moga stana!

Mislim... moji su ulagali u taj stan, platili ucesce, uplacivali doprinuse i sad neko da me tera... to je nase... ne Republike Hrvatske... nase... mi smo finansirali stanogradnju... mi smo platili nas stan...
Sto se mene tice... i svi Hrvati iz Zupanje treba da budu izbaceni iz svojih stanova...
Mama i ja smo medju poslednjim otisli iz grada.. nasa zgrada je bila danima prazna, a moja mama je bila jedna od retkih koji su dolazili na posao... sto se toga tice, vise smo mi bili odani hrvatskoj drzavi nego Hrvati 
E, kad su svi otisli... otisli smo i mi.. u cetnike?!... tesko...
I zato: "Ja hocu moj stan!" ... tacka...

Po pravdu u Strasbourg
Gordana SANDIĆ - HADŽIHASANOVIĆ, Ankica BARBIR MLADINOVIĆ

Kristina Blečić, državljanka Hrvatske, pripadnica crnogorske manjine, iznijet će svoj slučaj za oduzeto stanarsko pravo pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Obnovljeni postupak protiv Vlade Republike Hrvatske započet će 14. rujna. Pomoć i podršku u ovom slučaju pružit će Međunarodni komitet za ljudska prava, nevladina organizacija koja okuplja borce za ljudska prava iz cijelog svijeta, koji je već bio angažovan u procesu vraćanja imovine u BiH.

U obnovljenom postupku u prvom slučaju koji se za oduzimanje stanarskog prava vodi protiv Hrvatske pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu, tim Međunarodnog komiteta za ljudska prava pripremio je rekonstrukciju pojma stanarsko pravo, koje je u bivšoj Jugoslaviji bilo veoma slično pravu vlasništva.
Slučaj koji je odbačen od strane hrvatske Vlade kao neutemeljen, testirat će zakonske obaveze te zemlje u vezi sa stanarskim pravom, povratkom izbjeglica i zaštitom manjina, saopštio je Massimo Moratti, izvršni direktor ove nevladine organizacije, koja ima kancelariju u Sarajevu:

“Ovo je veoma bitan slučaj zato što je prvi slučaj stanarskog prava u Hrvatskoj koji je pred Evropskim sudom u Strasbourgu. I posebno je bitan za zemlje bivše Jugoslavije zato što su Srbi iz Hrvatske izgubili svoje stanove tamo, a žive trenutno u BiH, žive u Srbiji i u Crnoj Gori. Mnogi od njih u BiH su bili deložirani zato što su bili i oni u tuđoj imovini, ali oni nisu imali gdje da se vrate zato što je Hrvatska privatizovala te stanove.”

Moratti navodi kako se nada u pozitivan ishod ovog slučaja, jer bi to moglo imati ogromnu važnost za najmanje 30 0000 porodica iz Hrvatske kojima je oduzeto stanarsko pravo. On podsjeća da je slučaj Blečić već bio pred Prvim odjeljenjem Evropskog suda, kada je zaključeno da nema povrede prava vlasništva i privatnosti:

“Ta odluka Evropskog suda za ljudska prava u julu 2004. je došla kao šok i za nas koji tu radimo i za sve one ljude koji se bave povratkom manjina, povratkom izbjeglica i raseljenih lica zato što niko nije očekivao da to bude tako. Vi znate da BiH je riješila oko 200.000 takvih slučajeva, 100.000 za stanarsko pravo, 100.000 za privatnu imovinu. 200.000 slučajeva je riješeno u BiH koja je bila kao vodeća zemlja u ovom kontekstu. I ponudili smo podršku da se sastavi zahtjev za obraćanje Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava.”

Izvršni direktor Moratti, također, informiše da je potkomisija UN-a za ljudska prava nedavno objavila principe praćenja imovinskih prava, koji se dobrim dijelom baziraju na iskustvima iz BiH:

“Stanarsko pravo mora da se vrati kao privatno vlasništvo. Bitno je da iskustvo šta se desilo u BiH treba da bude primjer za povratak i za rješavanje takvih pitanja u ostalim zemljama.”

Ukoliko Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava usvoji žalbu Kristine Blečić, odnosno ako donese pozitivnu odluku, bit će to presedan sa značajnim posljedicama za region, posebno u oblasti povratka izbjeglica, smatraju u Međunarodnom komitetu za ljudska prava.

*****

Ponovno otvaranje rasprave o slučaju Kristine Blečić pred Velikim vijećem Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu veliki je uspjeh nevladinih udruga i upozorenje hrvatskim vlastima da pitanje stanarskih prava nije u cijelosti prošlo-svršeno vrijeme – komentiraju odvjetnici i predstavnici udruga za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj. No, reakcije iz vlade, nismo uspjeli dobiti.

Splitski odvjetnik Toni Vukičević, zajedno je s timom međunarodnog Komiteta za ljudska prava, sastavio zahtjev na temelju kojeg će se slučaj Kristine Blečić, kojoj je u Hrvatskoj oduzeto stanarsko pravo, ponovno naći pred Velikim vijećem Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu:

''Prihvaćeno je od strane Vijeća da se predmet pretrese još jedanput, u iduću srijedu, 14. rujna ove godine.''

Agonija Kristine Blečić traje još od 1991. godine, kad je, zbog ratnih zbivanja, produžila boravak kod kćeri u Rimu i tako, prema odluci hrvatskih sudova, izgubila pravo na povrat i otkup svog strana u Zadru. Nakon neuspjeha na hrvatskim sudovima obratila se Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. No, i taj je sud, 2004. godine, izrekao negativnu presudu:

''Obzirom da evropski sud nije previše radio na institutu stanarskog prava, koji je jedna specifična kategorija jer njega ne susrećemo u zapadnim zemljama Evrope, onda se ono mora jače pojasniti kako bi stanarsko pravo, i u terminološkom smislu, bilo blizko zaštiti prava vlasništva. Treba dokazati da stanarsko pravo u sebi sadrži atribute vlasništva.''

Ponovno otvaranje slučaja Blečić pred Međunarodnim sudom za ljudska prava, doktor Zoran Pusić naziva pobjedom pravde koju, na žalost, nisu doživjeli mnogi izbjegli Srbi iz Hrvatske, nositelji stanarskih prava, koji se nisu mogli vratiti u zemlju, ili nisu mogli ući u svoje već zauzete stanove:

''Imali smo upravo ono zastrašujuće iskustvo sa sudovima koji su znali dosuđivati da ljudi gube stanarska prava, ljudi koji su bili na silu izbačeni iz svojih stanova. Nisu smjeli ni pozvoniti na vrata jer bi ih fizički napali. Sud je dosudio da oni izgube stanarsko pravo zbog toga što nisu šest mjeseci bili u svom stanu.''

Pod međunarodnim, i pritiskom nevladinih udruga, hrvatska je vlada pristala otvoriti pitanje stanarskih prava izbjeglih Srba, te preuzela brigu njihovog stambenog smještaja, ne i vraćanja bivšeg stana. Ali i to je, prema Pusićevoj ocjeni, uspjeh, a pogotovo odluka da se rok za podnošenje takvih zahtjeva produži do kraja ove godine:

''To daje nadu jer ljudi koji su govorili da su stanarska prava prošlo-svršeno vrijeme su bili u samom vrhu vlasti, a ljudi koji su se borili za to su bili bez ikakve vlasti u nevladinim organizacijama. Sada je ta strana ipak uspjela realizirati jednu puno bolju varijantu. Mislim da je to jedan vrlo pozitivan znak za cijelo društvo.''

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, doktor Ivo Josipović, upozorava da upravo slučaj Blečić potvrđuje kako se ne mogu svi slučajevi izgubljenog prava na otkup stana tretirati na jednak način, kao ni zakonodavne norme pisane u mirnim uvjetima primjenjivati na prilike u ratnim okolnostima:

''Mislim da svaka odgovorna država mora prepoznati da postoji jedan nezanemarljiv broj slučajeva u kojim njeni državljani nisu koristili prava, posebice stanarskog, na isti način kao i drugi državljani, da je to generiralo brojne ekonomske, osobne, ljudske i obiteljske probleme. U svakom slučaju trebalo bi imati neku pravnu osnovu, pa i političku volju, da se u opravdanim slučajevima svim građanima, pod jednakim uvjetima, omogući pravo na dom.''

Prema ocjeni odvjetnika Slobodana Budaka, Hrvatska je država po pitanju stanarskih prava jednostavno izigrala mnoge svoje građane:

''Izigrala ih je. Hrvatska je propustila da učini išta ozbiljnoga i išta pravoga u cijeloj toj stvari. Sva je lažna u svemu tome. Kao, to vrijeme je isteklo. Svi koji su imali stanarsko pravo su dobili pravo na povlašteni otkup. Ti to nećeš moći jer si građanin trećeg reda. Ono što ti se obećaje je puno manje od onoga što bi imao da ti to pravo nije bilo oduzeto, ali ni to što ti manje daju, ti ne daju, već odugovlače da ti daju.''

http://www.slobodnaevropa.org/articletext/2005/09/09/d0a6d4db-551d-45d7-801f-3ed8b6d4d48b.html

evo šta se dosudilo u Strasbourg-u




Evropski sud za ljudska prava proglasio se nenadležnim po tužbi Kristine Blečić protiv Hrvatske

Prognani Srbi zabrinuti odlukom iz Strazbura

Beograd - Udruženje izbeglih i prognanih Srba iz Hrvatske u SCG ocenilo je kao zabrinjavajuću odluku kojom se Evropski sud za ljudska prava u Strazburu proglasio nenadležnim po tužbi Kristine Blečić protiv Hrvatske zbog zaštite stanarskih prava.
Predsednik tog udruženja Mile Dakić rekao je da su Srbi iz Hrvatske sa nestrpljenjem očekivali odluku tog suda zato što se ona ne odnosi samo na slučaj Blečić, već je bila od značaja za stotine hiljada Srba koji su za vreme rata napustili Hrvatsku, a do danas nisu uspeli da povrate svoju imovinu.
Dakić je rekao da je samo u Srbiji i Crnoj Gori oko 142.000 izbeglih Srba, što znači da je, kako je kazao, srpskim porodicama u Hrvatskoj "oteto najmanje 50.000 stambenih jedinica".
- Za razliku od Bosne i Hercegovine, koja je priznala stanarska prava, u Hrvatskoj se to nije desilo. Ne radi se samo o materijalnom pravu, već o marketingu - da za ljude koji su ostali bez stanova i svega u njima - nema altrenative, nema povratka. To je ravno etničkom čišćenju - rekao je Dakić. On je naglasio da su Srbi iz Hrvatske odluku suda u Strazburu očekivali "kao lakmus papir za mnoge druge slučajeve".
- Posle ovakvog rešenja, pitamo se ima li u svetu ikog ko je nadležan da se ta nepravda ispravi. U pitanju je otimačina naše imovine i jako nam je žao što je sud u Strazburu odlučio tako nešto - rekao je predsednik udruženja.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu proglasio se prekjuče nenadležnim u tužbi koju je Kristina Blečić pre šest godina podnela protiv Hrvatske zbog zaštite stanarskog prava. Izbeglica Kristina Blečić je Evropskom sudu za ljudska prava podnela tužbu 6. maja 2000. protiv države Hrvatske, jer joj je oduzeto pravo na stan u Zadru.

http://www.danas.co.yu/20060310/hronika2.html

Europski sud proglasio se nenadležnim u slučaju Blečić

Objavio Zex dana 9/3/2006
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasio se u srijedu nenadležnim u tužbi koju je Kristina Blečić prije šest godina podigla protiv Hrvatske radi zaštite stanarskog prava, objavljeno je u srijedu na web stranici tog suda.

Tu je odluku sud donio s 11 glasova za i šest protiv.

Kristina Blečić svoj zahtjev zbog povrede prava na dom i prava na mirno uživanje vlasništva, reguliranih Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Europskom sudu za ljudska prava podnijela je 6. svibnja 2000. godine.

Europski sud navodi da je Blečić (79) stanarsko pravo na stan u Zadru stekla 1953. godine, a napustila ga je 1991. godine kada je otišla kod kćeri u Rim. S obzirom da je Zadar bio izložen napadima Blečić je navela da je odlučila ostati u Rimu, a u stan su provalile druge osobe. U veljači 1992. općina Zadar pokrenula je protiv nje postupak kako bi se ukinulo njezino stanarsko pravo zbog neopravdanog napuštanja stana duljeg od šest mjeseci.

Blečić je tvrdila da se zbog rata nije mogla vratiti u Zadar, no, 1994. Općinski sud u Zadru donio je odluku o ukidanju njezina stanarskog prava.

Daljnji postupak kojeg je u Hrvatskoj Blečić vodila završio je na Vrhovnom sudu koji je u veljači 1996. potvrdio odluku Općinskog suda.

Europski sud u srijedu je u svojem obrazloženju utvrdio da je za ishod sudskog postupka u Hrvatskoj radi otkaza stanarskog prava Kristini Blečić bila odlučujuća ta presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja je donesena prije nego što je Konvencija o ljudskim pravima stupila na snagu u odnosu na RH.

Ministarstvo pravosuđa RH u svom priopćenju povodom presude podsjeća da je, nakon što je Blečić 2000. pokrenula postupak pred Europskim
sudom, taj Sud u srpnju 2004. godine prvo presudio u korist Republike Hrvatske, utvrdivši da otkaz stanarskog prava Blečić, koja je napustila stan u Zadru neposredno uoči početka rata, predstavlja legitimno miješanje u njezino pravo na dom.

Sud se tada složio sa stavom hrvatske Vlade da je bitan aspekt stanarskog prava bilo faktično korištenje stana za stanovanje, pa je stoga institut otkaza stanarskog prava radi nekorištenja stana predstavljao legitimnu mjeru protiv zloupotrebe tog prava, navodi se u priopćenju Ministarstva. Blečić je potom tražila preispitivanje te presude pred velikim vijećem Europskog suda.

U postupku pred velikim vijećem zastupnici Republike Hrvatske i Blečić iznijeli su svoje argumente u očitovanjima i na usmenoj raspravi koja je održana u rujnu 2005.

U presudi Europskog suda ističe se da nije ispitivao meritum predmeta kao što je to učinjeno u prvoj presudi, već je prosuđujući prethodno pitanje svoje nadležnosti u ovom predmetu, odlučio da nije nadležan za ispitivanje merituma.

Naime, hrvatska Vlada je postavila pitanje nadležnosti u ovom predmetu obzirom da je Hrvatska Konvenciju ratificirala 1997. godine.

http://www.legalis.hr/modules/news/article.php?storyid=985

Na sudu u Strasbourgu usmena rasprava 'Blečić protiv RH'


Pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu održana je usmena rasprava u predmetu Blečić protiv Republike Hrvatske. Pravni zastupnici RH pozvali su Veliko vijeće da odbaci zahtjev ili utvrdi da nije došlo do povrede prava Kristine Blečić, priopćeno je iz Ministarstva pravosuđa


Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu


ZAGREB - Zastupnici RH istaknuli se pred Velikim vijećem - koji čini 17 sudaca Europskog suda za ljudska prava - da je Kristini Blečić stanarsko pravo otkazano u korektnom sudskom postupku.

Hrvatski sudovi potpuno su utvrdili sve mjerodavne činjenice i pravilno primijenili tada važeće materijalno pravo. Institut stanarskog prava u Hrvatskoj nikada nije imalo obilježje vlasništva, pa se u ovom predmetu ne može raditi o povredi prava na mirno uživanje vlasništva, istaknuli su zastupnici Republike Hrvatske.

Kristina Blečić je 2000. godine podnijela zahtjev Europskom sudu za ljudska prava protiv RH, jer joj je otkazom stanarskog prava u stanu u Zadru povrijeđeno pravo na dom i mirno uživanje vlasništva.

Europski sud je u srpnju 2004. presudio u korist RH, utvrdivši da otkaz stanarskog prava Kristini Blečić, koja je napustila stan u Zadru neposredno pred početak rata, predstavlja legitimno miješanje u njezino pravo na dom, s obzirom da je bitan aspekt stanarskog prava bilo faktično korištenje stana za stanovanje.

Blečić je nakon toga zatražila preispitivanje te presude pred Velikim vijećem Europskog suda.


Media servis
srijeda, 14.09.2005.

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/fset.html

nikola34 reci tvoje misljenje. Je'l se slazes sa ovim sto postavljas ili zelis da pokazes farsu koja se vodi da bi se nama uskratila prava.