Astronauti iz Međunarodne svemirske stanice izašli su danas u šetnju svemirom kako bi počeli pripreme za ugradnju novog doka za parkiranje.
Glavni posao koji su obavili Šejn Kimbro iz NASA-e i Francuz Tomas Peske bio je da diskonektuju stari dok.
On će biti pomeren, kako bi bilo otvoreno mesto za dok koji će biti kompatibilan sa budućim kupsulama za prevoz posade. Novi dok će stići krajem ove ili početkom sledeće godine.
Ukoliko sve dobro prođe, kontrola leta iz Hjustona će pomeriti stari dok u nedelju. Zatim će narednog četvrtka posada ponovo izaći u šetnju kako bi ga pričvrstila.
NASA želi da organizuje još dve do tri šetnje kroz svemir pre nego što se Kimbro vrati na zemlju 10. aprila.
Naučnici Nasine Laboratorije za raketnu propulziju došli su na ideju da upotrebe Sunce kao masivni teleskop, koristeći efekat poznat pod imenom "gravitaciono sočivo".
Ukoliko se ostvari, ovaj plan mogao bi da omogući izuzetno detaljan uvid u egzoplanete, otkrivajući odlike njihove površine i potencijalne znake naseljivosti.
Šta je gravitaciono sočivo?
Gravitaciono sočivo predstavlja optički efekat koji se događa se kada grupa galaksija “krivi” svetlost koju emituju druge, znatno udaljenije galaksije od Sunčevog sistema.
Razlog za to je što masivni objekti zbog svoje snažne gravitacije iskrivljuju prostor i vreme u svojoj blizini.
Kao rezultat, mogu se videti se uvećani, mada izuzetno deformisani objekti.
Ovu pojavu prvi je spomenuo Ajnštajn u svojoj opštoj teoriji relativnosti.
Ipak, ovaj plan nosi brojne izazove.
Takva vrsta teleskopa bi funkcionisala samo pomoću solarne žižne tačke – tačke u međuzvezdanom prostoru 14 puta udaljenije od Plutona, piše Popular Mechanics.
Čak i sada, svemirska sonda Vojadžer 1 – letelica koja je otputovala najdalje u svemir, prešla je samo petinu ove udaljenosti u periodu od 50 godina.
Ukoliko NASA bude lansirala letelicu na propulzivni pogon, nova vrsta sonde mogla bi da dosegne Vojadžer za samo nekoliko godina.
Međutim, prošlo bi bar još 50 godina pre nego što nova vrsta sonde dospe do žižne tačke, piše Daily mail.
Američkoj agenciji za istraživanje svemira javio se britanski 17-godišnjak Majls. Ukazao je na grešku u bazi podataka koji se prikupljaju na Međunarodnoj svemirskoj stanici, piše Bi-Bi-Si.
Majls Soloman, 17-godišnji učenik škole „Tapton“ u Šefildu, radio je na projektu zajedno sa svojim nastavnicima. Zadatak je obuhvatao analizu podataka sa Međunarodne svemirske stanice, a jedan od ciljeva bio je uočavanje šablona ili anomalija koje bi dovele do novih otkrića.
Soloman je pregledao podatke u vezi sa količinom radijacije na Međunarodnoj svemirskoj stanici, a pažnju mu je privukao broj -1.
„Razgovarali smo o podacima, a Soloman je odjednom pitao kako je moguće da postoji energija vrednosti -1“, priča nastavnik Džejms O'Nil.
Mladi Britanac primetio je grešku jer energija ne može biti negativna, tj. ne može biti izražena negativnim brojem. Zbog uočenog problema, Solomon i O'Nil kontaktirali su Nasu, koja se potom zahvalila na ukazanoj grešci u podacima.
U Nasi su znali da postoji problem sa negativnim brojevima koji su se pojavljivali kada detektori ne bi očitavali radijaciju, ali su nadležni u Agenciji smatrali da se greška javlja jednom ili dva puta godišnje.
Engleski učenik uočio je da se greška javlja nekoliko puta dnevno!
Njujorška arihektonska firma predstavila je projekat solitera koji nije s ovog sveta.
Nazvan "najvišom zgradom u istoriji civilizacije", Analemma toranj visio bi sa asteroida koji kruži 50.000 kilometara iznad površine Zemlje.
Orbitalna putanja ljuljala bi toranj u obliku broja osam između severne i južne hemisfere, tako da bi stanovnici te zgrade tokom 24 sata obišli celu planetu.
Neobični projekat osmislila je Clouds Architecture Office, idejni tvorac kuća na Marsu i grada u oblacima.
Poslednji dizajn iz ovog biora potpuno odbacuje ustaljene norme u projektovanju visokih građevina i pravi zgradu odozgo nadole. Dizajn bi koristio sistem Univerzalne orbitalne podrške, koji uključuje snažan kabl povezan sa asteroidom.
"Pošto je toranj u vazduhu, mogao bi biti sagrađen bilo gde na svetu i transportovan do konačne lokacije", stoji u saopštenju arhitektonske firme. "Prema početnim predlozima, Analemma bi mogla biti izgrađena iznad Dubaija, koji ima specijaliste za izgradnju visokih zgrada, a cena bi pritom bila pet puta niža nego u Nujorku."
Iako neki sumnjaju u mogućnost da takva ideja ikad može biti realizovana, iz Clouds Architecture Office veruju da ona neće još dugo biti koncept rezervisan za naučno-fantastične filmove. Štaviše, oni podsećaju da je NASA najavila misiju "hvatanja" asteroida već za 2021. godinu.
Pored poslovnih i stambenih jedinica, stanovnicima bi bila dostupna bašta, tekuća voda koja bi se pribavljala iz oblaka i kišnice, a strujom bi ih snabdevali veliki solarni paneli.
Iako bi temperatura na toj visini bila oko -40 stepeni Celzijusa, a stanje približno vakuumu, iz firme se nadaju da, imajući u vidu da astronauti mesecima žive na Međunarodnoj svemirskoj stanici, to nije toliko strašno.
Нових 50.000 узорака у највећој банци биљног семена
Око 50.000 нових узорака биљног семена из целог света смештено је у највећу банку семена на свету, отворену пре десетак година на арктичком острву „за случај апокалипсе“.
Највећа банка биљних гена на свету отворена је да би у случају ратова или великих природних катастрофа спасла биљни свет од уништења. У ту сврху, у њој се чувају узорци семена из светске збирке усева.
Банка светског семена „Свалбард“ налази се на острву архипелага Свалбард, између копненог дела Норвешке и Северног пола. Осмишљена је као главна резерва других банака семена у свету.
Истраживачки центар који поспешује пољопривреду у сушним подручјима, први који је подигао своју колекцију семена из Банке „Свалбард“ 2015. године, вратио је у банку 22. фебруара око 15.000 узорака семена из Индије, северне Африке, Јужне и Северне Америке и са Блиског истока.