Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 27. Apr 2024, 22:00:22
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

>> Pitate se gde su nestale galerije devojaka? Kliknite ovde! <<

Vazno: Molimo vodite racuna o ponasanju na ovom delu foruma i procitajte nova pravila sex foruma!

Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: O Kondomima (prezervativima)...  (Pročitano 2238 puta)
03. Okt 2004, 13:50:59
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
O Kondomima (prezervativima)...

Da li su kondomi apsolutno oružje protiv side? Nisu. Ni jedan kondom nije sto odsto siguran. Ali ne iz razloga u koji većina veruje: rupe u lateksu manje su opasne od nespretnih korisnika. Mnogi se pitaju: treba li ih prodavati i uputstvo za upotrebu? Treba znati da Francuzi tek u 10 odsto slučajeva koriste ovo sredstvo, dok Japanci ne idu bez njga u ljubavne avanture u čak 70 odsto slučajeva. Srbi se i dalje prave važni i jedva desetak odsto ima naviku da koristi ovu zaštitu.

Odavno je kondom optužen da ne predstavlja klasičnu stoprocentnu zaštitu od side. Poznat je svojevremeni slučaj u SAD, objavijen u vrlo ozbiljnom naučnom Časopisu Dnevnik američke medicinske asocijacije o studiji na Univerzitetu u Majamiju. Tu je obrađen slučaj žene koju je zarazio suprug koji je redovno koristio kondom.

Postojalo je uverenje da je prezervativ sjajno oružje protiv virusa, ali je mikroskopska životinjica, veličine 0,1 mikrona, izgleda kadra da se provuče kroz lateks od koga je sačinjen svaki kondom. Pre no što se odlučite na produženu seksualnu apstinenciju, treba proučiti ovu materiju.

Svi već odavno znaju da se virus side može preneti i četkicama za zube ili desnima koje krvare. Svako takođe zna da sperma može da prodre kroz kondom. Studije jednako govore da tokom prve godine korišćenja kondoma:
- u SAD 9,6 odsto žena ostaju trudne,
- u Velikoj Britaniji je ta stopa tek 0,8 odsto,
- ali je na Filipinima čak 22 odsto.

Sve to, naravno, navodi na zaključak da se u siromašnije zemlje uvek uvaljuje roba lošijeg kvaliteta, pa zašto bi kondom bio izuzetak?

Za Međunarodnu federaciju za porodično planiranje tragična istina je da ljudi ne umeju da se služe kondomom. Ovo je na prvi pogled neverovatno, ali je statistički dokazano. Predmet koji je još stari Đakomo Kazanova definisao kao sigurnosnu kapicu zahteva dugu praksu i izvesnu veštinu. Drugi razlog za moguće incidente je kidanje kondoma. Oni koji se sećaju starih kondoma iz 50-ih godina, sada već prošlog veka, koji nisu bili namazani, znaju o čemu je reč. I danas je problem moguć: jedan od hiljadu prezervativa, čak i među najboljim markama, kida se u vatri akcije. Kondom je, dakle, u suštini prava lutrija.

Zato su medunarodne norme izrade kondoma drakonske. Kondom, da bi ostao dostojan svog imena, mora da bude testiran šestostrukim istezanjem u odnosu na svoju dužinu, a da se ne prekine. Zatim moraš da izdrži na testu pritisak od barem 17 megapaskala, što / je pritisak veće / snage od pritiska automobila koji vas vuče po zemlji. U Holandiji je smišljen test da se u njega stavi čak 25 litara vode, a da to izdrži. Važno je proveravati i datum upotrebe, jer kaučuk stari i deformišu ga vreme i toplota.

Na kraju, tu je i problem rupica u lateksu. Kondomi su sač-njeni da bi zaustavili spermatozoide širine tri mikrona. Pitanje je mogu li da zadrže i virus side ili herpesa, koji su čak 30 puta manji? Mogu, jer testovi to ne ostavljaju bez odgovora. Neke marke idu čak dotle da se kondomi testiraju navlačenjem na elektrodu i kontrolisanjem da struja ne curi napolje. Iako minijaturni, virusi su ipak nekoliko hiljada puta većih dimenzija od jednog molekula vode ili vazduha.

I poslednji razlog za brigu: zanemarljiv deo kondoma napravljen je sa fabričkom greškom. Prema engleskim normama, treba testirati jedan odsto kondoma na svakoj liniji proizvodnje. Samo 0,05 odsto uzoraka mogu da imaju rupe. Dovoljno je da baš vi naletite na takav.

Ipak, smirite se: specijalisti smatraju da jedan virus ne bi preživeo put kroz lateks. Dragocena materija sadrži u stvari okside i soli cinka koje virusi ne podnose. Rečju, ako je neka dama iz Majamija dobila sidu od muža, u tome nema ničega izuzetno alarmantnog i ne dovodi u pitanje zaštitu putem kondoma. Jednostavno, dama nije imala sreće. Muž joj je nespretan ili je u pitanju loš broj lutrije. U svakom slučaju, većina vlada sveta dozvolila je odavno reklamiranje kondoma, prodaju u robnim kućama, izradu automatskih mašina za njihovu distribuciju, a prodaji pomažu i reklamne kampanje za borbu protiv side, u kojima kondomi obično imaju glavnu ulogu.

Možda kondom ne pruža zaštitu kakvu ste želeli, ali proizvodači gumenih spravica već čitavu deceniju beleže skokove u proizvodnji. Akcije na berzama takođe im rastu. Ne budite nepoverljivi bar pred tim činjeinicama.

Istorijat

Rimljani su navlačili prezervative u prvom redu zbog zaštite od tripera. U to doba nije se znalo ni za kaučuk ni za lateks, već su bile korištene bešike životinja, čiji pomen danas izaziva žmarce kod većeg broja žena. Kinezi su koristili nauljeni papir kao zaštitu. Japanci su izrađivali prave oklope za penis od oklopa komjače ili od kože. Prvi naučni tekst posvećen kondomima objavljen je u zapadnom svetu 1564. godine. Italijanski anatomista Falope u njemu opisuje omot od lana namenjen protiv francuske truleži. Reč je o sifilisu, koji Francuzi, Ijuti zbog ove kvalifikacije, revanšistički nazivaju bolest iz Napulja. Svoje godine slave kondom doživljava tokom 18. veka. Nazivaju ga košuljicom, damskom rukavicom, božanskom kožom, francuskom opnicom ili engleskim redengotom. Tada je najtraženija varijanta kondoma bio onaj pravljen od creva ovce. I danas se ta moda održala u SAD, gde se za ovu namenu uvoze ovčija creva sa Novog Zelanda, i to desetine miliona svake godine. Kažu da je prilikom dodira ovaj materijal bez premca na tržištu. Dok u Evropi Italijanima ovakav kondom paše, Francuzi ne podnose ovčiji miris na njemu. Zapad više voli marku Goodyear, američku firmu koja je još 1839. godine vulkanizovala prvi higijenski lateks. Tek pojavom side javljaju se modni kreatori, poput Ketrin Hemet, koja je lansirala muške gaće sa džepićem u kome stoji kondom.


Saveti

- Kondom se ne navlači kao što se stavljaju rukavice
- Sačekajte dovoljan nivo uzbuđenja, uzmite vaš kondom, koji je prethodno ostavljen na noćnom stoliću, i obavijte ga delikatno po dovoljno učvršcenom penisu
- Od kvailteta erekaje zavisi efikasnost prezervativa. Izvesna mlitavost ostaviće prostor za curenje
- Da ti je potrebno precizirati kako nije dovoljno da se pokrije glans. već penis čitavom dužinom?
- Izbegnite smešne provere duvajući u kondom pre upotrebe. to će naškoditi vašem seksepilu i ničemu neće poslužiti: takav test je već obavljen
- Pazite na duge i oštre nokte
- Ako vam treba dodatni lubrifikant, što se čak preporučuje, odustanite od vazelina i masnih tela koji čine lateks poroznim
- Jedan intiman nemastan gel veoma ce dobro obaviti posao. Možete odabrati i neki spermicid. poput INEKA
- Kada ste najzad na vrhuncu uživanja. ne prepuštajte se blaženoj obamrlosti. Nameće vam se još jedan potez: odvojte se od partnerke pre no što omlitavite. Uvek su tu curenja
- I obazrivo sa kondomima koji se vuku po fiokama u autu usred avgusta. Kondomi ne vole toplotu


Izvor : Evropa
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 27. Apr 2024, 22:00:22
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.088 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.