Ne pevušite dok radite



Ispalo je da dobro raspoloženje ne osigurava uvijek visoku produktivnost. Zapravo, osjećaj sreće povećava vjerojatnost da će vam nešto sa strane jako omesti pažnju.

Pomaže li dobro raspoloženje u poslu? Ne uvijek, kaže nova studija. Sretne misli mogu podići kreativnost, ali u svakodnevnim poslovima kao što je "oranje" kroz baze podataka više pomaže ako ste naelektrizirani ili tužni.

Ovo je prva studija koja govori da, ovisno o prirodi posla, pozitivno stanje svijesti može imati suprotne učinke na produktivnost.

Stres, napetost i loše raspoloženje poznati su faktori koji sužavaju ljudsku pažnju i oni tada vide i misle samo na ono što je ispred njih.

Tako se, naprimjer, osoba u koju su uperili pištolj nakon napada ne sjeća ničeg drugog osim samog pištolja.

S druge strane, poznato je da dobro raspoloženje "širi" ljudsko razmišljanje i čini nas kreativnijima. No, do sada se nije znalo može li dobro raspoloženje širiti pažnju na vizualne detalje.

Kako bi odgovorio na to pitanje, psiholog Adam Anderson sa Sveučilišta u Torontu zamolio je 24 studenta da sudjeluju u dvama testovima nakon što su slušali tužnjikavu, veselu ili neutralnu glazbu.

U jednom se testu od studenata tražilo da misle na neobične riječi, što je trebalo otkriti širinu njihovog razmišljanja.

Kako su prije već izvijestili brojni istraživači, oni koji slušaju veselu glazbu – i koji tvrde da su bolje raspoloženi – uspješniji su kada se treba prisjetiti neobičnih riječi od onih iz drugih dviju skupina.

U drugom testu studentima su dani redovi s tri slova i rečeno im je da zanemare sve osim slova u sredini.

Time se mjeri kvaliteta njihove vizualne pažnje i mogućnost da se fokusiraju na ono što je pred njima. Ovog puta su studenti koji su slušali veselu glazbu bili 40% više dekoncentrirani nepotrebnim podacima (slovima sa strane) nego studenti koji su slušali sentiše.

"Pažnja može biti snop reflektora", kaže Anderson. "Dobro raspoloženje širi snop, uključujući više stvari koje inače ne bismo vidjeli, ali u nekim slučajevima vodi do dekoncentracije."

"Sviđa mi se ova studija", rekla je kognitivna psihologinja Elizabeth Phelps sa Sveučilišta New York. Sviđa se i Jeremyju Wolfeu s Harvarda.

No, on i upozorava da se ovdje radi o umjerenoj "manipulaciji raspoloženja u laboratorijskim uvjetima".

"Buduće studije moraju otkriti učinke promjene raspoloženja u dramatičnijim, životnim situacijama", misli Wolfe.

Izvor: NetPortal